DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 158 <-- 158 --> PDF |
NIJE TAJNA, A IPAK . . . Sa znatnim zakašnjenjem objavljujemo izvode iz članka novinara J. Galinova (Vjesnik 15. VII. o. g.) »Nije tajna, a ipak jest«, jer vjerujemo da će naše čitatelje i to zanimati: nije tajna, a ipak jest, da korupcija, mito, darovi, raskošne reprezentacije još dobrano nagrizaju naše društvo; nije tajna, a ipak jest, da su mnogi pred našim očima stjecali bogatstvo raznoraznim provizijama — prilikom kupnje strojeva ili čega drugog u inozemstvu; nije tajna, a ipak jest, da sjedite i radite s ljudima koji vas iritiraju svojim vilama, automobilima, voćnjacima, a istih ste kvalifikacija i istih platnih vrećica; nije tajna, a ipak jest, da je čitava serija privrednih rukovodilaca slobodno, s urednim pasošima, napustila zemlju kada se je počelo šuškati da su napravili to i to i da im se dobro ne piše, ali su prethodno sebi i svojima na naš račun osigurali dobru budućnost u inozemstvu; nije tajna, a ipak jest, da mnogim našim građanima nije problem osigurati stan svojoj djeci, bilo vezama, bilo da mjenjanjem fotelja mjenjaju i stanove, koje slobodno ostavljaju svojim bližnjima; nije tajna, a ipak jest, da se unatoč porastu kriminala malo čuje o mjerama oduzimanja imovine i sličnome; nije tajna, a ipak jest, da su mnogi rukovodioci dobivali kredite koje ne mogu vratiti ni da žive dva života i da u te stvari nije nitko dirnuo; nije tajna, a ipak jest, zapravo ništa nije tajna osim broja računa naših vrlih građana u stranim bankama, gdje smo nemoćni. PRIČA O TEBI GOVORI! Privredna nestabilnost, koja se odražava na različite načine — od visokih cijena do deficita platne bilance — nije uvijek posljedica objektivnih razloga i često im kumuju i privredni subjekti s pretjeranim apetitima i željom za ulaganjem pod svaku cijenu, bez obzira da li u susjedstvu već postoji slična proizvodnja. Ipak je teško prepoznati tko su nosioci društveno štetnih privrednih ambicija. Vlastiti investicijski programi se smatraju opravdanim i svi se temelje na postavci da će pridonijeti bržem privrednom razvoju, otjerati nepazoslenost i onemogućiti šire povezivanje. Međutim, neosporno je da su tu najopasnije nepokrivene investicije i paralelni kapaciteti. Svi se prave »Englezi« i ne priznaju da su svojim subjektivnim gledanjem i ambicijama stvorili teškoće sebi, užoj struci i cijelom društvu. Ovaj članak, koji smo prepričali prema »Vjesniku«, završava da ovim »Englezima« treba viknuti u lice: »De te fabula narratur«! 20 GODIŠNJICA Jugoslavenska nacionalna komisija za topole (JNKT), u okviru proslave 20 g. postojanja i rada, održala je — početkom VII mj. o. g. — u Novom Sadu savjetovanje, koje je razmotrilo dosadašnja dostignuća oko uzgoja plantaža topola, njihovoj preradi i mogućnostima daljnjeg razvoja. U proteklih 20 g. postojanja podignuto je cea 80.000 ha plantaža i kultura topole i vrbe, od čega 36.000 ha otpada na Vojvodinu, a 31.000 ha na Hrvatsku. Registriran je godišnji prirast od preko 20 m3 drva po 1 ha, koji je postignut u toku 10—15 godišnjoj ophodnji. Dapače u posebno dobrim ekološkim uvjetima postignut je prosječni godišnji prirast i od preko 30 m3ha, pa se prema tome na podignutim plantažama očekuje godišnji etat od 1,500.000 m3 drvne mase. Savjetovanju je prisustvovalo preko 65 stručnjaka topolarstva iz čitave |