DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 153 <-- 153 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA I SITNA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ INDUSTRIJI I SL. MALA ŠUMARSKA KRONIKA ŠUMARSKI LIST LIGNUM IMPEX-ZAGREB — NA VIDIKU! Nedavno je u CK SKH održana proširena sjednica aktiva komunista šumarstva, prerade drveta i prometa drvom i papirom. Glavna točka dnevnog reda bila je prednacrt Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zajednicu šumarstva, prerade drveta i prometa drvnim proizvodima i papirom — Zagreb, odnosno skraćeno nazvanom LIGNUM IMPEX- ZAGREB. Značajnije primjedbe prisutnih na ovaj prednacrt bile su: sporazum ne odražava povezanost i djelotvornost ukupnih interesa u procesu proširene reprodukcije, dijelovi ovog sporazuma izrađeni su bez direktnog sudjelovanja OOUR-ova, zatim pomanjkanje aktivnosti direktnih proizvođača, nema ugrađenih elemenata iz programa petogodišnjeg razvoja, nema sinhroniziranog sporazuma o dohotku s već ostvarenim samoupravnim sporazumima osnovnih i složenih organizacija udruženog rada, sporazumu se prišlo s uskih — političkih i parcijalnih — interesa, nije dovoljno istaknuta nužnost i prednosti udruženog rada, njihova međuovisnost, povećanje stabilnosti cjelokupnog kompleksa na jugoslavenskom i inozemnom tržištu, nisu dovoljno istaknute mjere za sprječa vanje neopravdanog prelijevanja dohotka, nezasluženog stjecanja i si. Posebno je iznesen i naglašen sud CK SKH, koji je izrečen još prije godinu dana i glasi: »Komunisti šumarstva i drvne industrije nisu izvršili zaključke 41. sjednice CK SKH, stare više od godinu dana. Uz ispunjavanje te obaveze oni su dužni da sadašnje regionalne poslovne zajednice transformiraju u složene organizacije udruženog rađa. Problem šumske rente treba riješiti tako da se ona koristi za razvoj cijelog teritorija, umjesto da se eksploatacijomgatstva pokrivanje ili ostvarujeu šumarstvu. problem dvojnih društvenog bo loše gospodare visok dohodak Treba svladati i kapaciteta i ne potrebne konkurencije u zemlji i inozemstvu.« Na ovoj sjednici usvojen je i kalendar akcija, pa će se tako — nakon usaglašavanja — izraditi prečišćeni tekst ovoga prednacrta, koji će do 25. X. o. g. Privredna komora Hrvatske uputiti na teren. Nakon rasprava — u osnovnim organizacijama SK, kao i općinskim i me 383 |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 154 <-- 154 --> PDF |
đuopćinskim konferencijama — održati će se Zborovi radnika do 29. XI. o. g. Dalje: na temelju prikupljenih primjedbi i dopuna, sjednica Predsjedništva SK utvrditi će prijedlog Samoupravnog sporazuma i izvršiti potrebne radove (izbor delegata, saziv skupštine i si.) i 15. II. 1976. g. održati konstituirajući! skupštinu Zajednice »Lignum impex-Zagreb«. Predsjedništvo Privredne komore Hrvatske, na svojem sastanku u Rijeci, koji je održan mjesec dana nakon naprijed navedene sjednice, smatra i naglašava da postoje problemi društveno-ekonomske prirode, koji ne mogu ostati izvan predloženog Samoupravnog sporazuma o udruživanju u Zajednicu šumarstva, prerade drveta i prometa drvnim proizvodima i papirom. To su: nekoliko oblika udruživanja ove privredne grane, zatvaranja u općinske atare, neraščišćeni računi u društveno-ekonomskim odnosima, namjena šumske rente i si. U tu svrhu bit će potrebno da se osnuje jaka grupa privrednih stručnjaka, koja će ponovno pretresti bitne probleme i primjedbe iznesene po predsjednicima regionalnih privrednih komora, kao i predloženi prijedlog republičkog Zakona o šumama, jer Samoupravni sporazum nije samo administrativni akt i tu nema mjesta nikakovoj prinudi. Tako pripremljen prijedlog ova će grupa s primjedbama iznijeti pred sjednicu Predsjedništva ili Izvršni odbor Privredne komore. Ujedno predsjedništvo Priv. komore smatra da bi, nakon toga, samoupravni sporazum trebao biti jedan od tema sjednice Predsjedništva CK SKH s obzirom da se radi o grupaciji značajnoj za republiku. GENERATOR INFLACIJE Dosadašnji vrtoglavi porast cijena i bujanje platnog deficita mogu dovesti u pitanje i cjelokupnu privrednu politiku naše zemlje, ukoliko se tako nastavi. Do nedavno su cijene na unutrašnjem tržištu kod nas rasle brže nego u zemljama naših partnera. Dapače su cijene većeg broja strateških proizvoda kod ovih i pale. Međutim uzroci inflacije i deficita platnog fonda nalaze se kod nas u politici cijena i njezinoj primjeni. Održavanjem ekstremno visokih cijena iz ranijih godina, povećavao se raskorak između svjetskih i naših cijena u unutrašnjosti, smanjila se konkurentnost naše izvozne privrede, smanjivao se izvoz, bitno se pogoršavala naša platna bilanca, i ulazilo se u nove investicije za gradnju — ekonomski neopravdanih — postrojenja, a bez dogovorene razvojne politike. Međutim, po svemu sudeći, stvari kreću nešto na bolje nakon što su — na sektoru cijena — povučeni odlučni i snažni potezi, kao i propisima uglavljeno drugačije ponašanje svih nosilaca ekonomskih odluka! (Dr. J. Sirotković — Več. list). STAROM KOLOTEČINOM! Sve prisutnijim nastojanjima da se nagomilani privredni problemi rješavaju na stari način, logikom i kolotečinama starog privrednog sistema, usprotivilo se Predsjedništvo SR Hrvatske. Cijeli niz poteza u tekućoj ekonomskoj politici svjedoči da se još poseže za mjerama iz arsenala starog sistema i usprkos jasnim odredbama. O tome najbolje govori restrikcija uvoza i točno je da ima organizacija, koje uvoze sve i sva, i da to treba svakako onemogućiti. To se međutim ne postiže zabranama, a pogotovo u okolnostima kad pravo na devize »dijeli« administracija! Postoji raskorak u domeni tekuće ekonomske politike i ustavnih načela na svim razinama: u republici raste udio banaka u investicijama! A to je ponašanje suprotno ustavnim opredjeljenjima. Svakako će biti potrebno ustanoviti jedinstvene pokazatelje na temelju kojih će se procjenjivati privredni tokovi! (Iz »Več. lista« od 16. IX. o. g.) |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 155 <-- 155 --> PDF |
PLATI PA VOZI! GORKA ČINJENICA Sadašnje obračunavanje u potrošnji, kao i međusobno plaćanje, neće više biti održivo! Pripremaju se zakoni koji od nove 1976. g. stupaju na snagu: 1. Zakon o utvrđivanju i obračunavanju ukupnog prihoda OOUR-a i 2. Zakon o osiguravanju plaćanja. Sankcije su veoma oštre: Onaj koji ne plati kupljeno u predviđenom roku neće se više moći baviti osnovnom djelatnošću sve dok ne izmiri preuzetu obavezu. Evo, nekoliko najzanimljivijih odredaba tih novih zakona: Ukupni prihod čine naplaćene svote i iznosi za koje postoje sigurni dokazi da će se oni naplatiti u određenom roku, i koji su ostvareni na temelju realizacije proizvoda, usluga i robe. Materijalni troškovi poslovanja ne mogu biti izvor za opću, zajedničku i osobnu potrošnju. Zakon ne spominje raspodjelu ukupnog prihoda, jer je to neotuđivo pravo OOUR-a. Samo ono što je proizvedeno i naplaćeno može se dijeliti i alimentirati. Kupljena roba mora se platiti u roku od 8 dana od dana kupovine. Tko robu plaća čekom, mora ga realizirati u roku od 15 dana. Plaćanje mjenicom mora se obaviti u roku od 90 dana. Garancija može biti dana na 1 god., na dvije itd., ali kad dospije rok, mora se naplatiti u roku od 30 dana. Dakle, dosadašnje geslo — da se gotov novac ne isplati čuvati zbog inflacije — više neće vrijediti! Ali neodrživo je i sadašnje stanje u potrošnji i međusobnom plaćanju! Predsjednik Privredne komore Jugoslavije Ilija Vakić nedavno je — na sjednici Vijeća republika i pokrajina skupštine SFRJ — rekao: »opterećenje privrede ugovornim i zakonskim obavezama doseglo je takove razmjere koji je sve više konkurentski onesposobljavaju, ne samo na svjetskom, već sada i na domaćem tržištu«. SAVACEL — DRAVACEL? Odavno je u šumarstvu naše republike prisutan problem plasmana prostornog drva lišćara i pilanskih otpadaka, jer nemamo izgrađene, jake i razvijene, industrije za kemijsku preradu drva, i to takovog tehnološkog postupka, koji koristi i prerađuje sve vrste listača. Velimo »izgrađene industrije« iako još od 1971 g. postoji konzorcij i potrebni projekti za »SavaceI« tvornicu bjeljenja celuloze na Savi kod Jasenovca. Izgubljene su već 4 godine, a s početkom se izgradnje odugovlači. Republički zavod za plan uvrstio ju je u svoj plan razvoja, a Izvršno vijeće usvojilo je ovaj prijedlog, kao i Privredna komora SRH. Pronađen je i sufinancijer tvornice i potrebnih šumskih cesta, ali .. . u zemlji se nije mogla, do danas, naći domaća banka preko koje bi se odvijalo financijsko poslovanje. Uz ovaj problem pojavile su se i druge administrativne prepreke, a u 1973 g. na scenu je stupio D. I. K. »Bilo-Kalnik« iz Koprivnice sa zahtjevom za izgradnju ovakove tvornice, s istom tehnologijom, na Dravi kod Drnja. Međutim u Hrvatskoj ima mjesta i sirovina za izgradnju samo jednog ovakovog postrojenja! Osim toga za izgradnju je potrebno osigurati oko 1,6 milijardi NDin. Tako se drvne mase od cea 900.000 prostornih metara drveta raznose i otpremaju — svake godine — dalje . . .! 385 |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 156 <-- 156 --> PDF |
IZ TEMELJA MIJENJATI . . . Prenosimo neke dijelove novinske reportaže »Iz temelja mjenjati način raspodjele dohotka« (Vjesnik 17. 09. 1975) za one čitatelje MŠK, kojima je ona promakla. Novinar J. Galinov postavljao je pitanja, a ing. Z. Jurišić, predsjednik Savjeta za zaštitu ustavnog poretka je odgovarao: 1. Izvori za rasterećenje privrede poznati su. Privredi treba samo vratiti ono što joj je neopravdano uzeto. — 2. Nisam uvjeren da SIZ-ovi neće pasti na teret privrede. — 3. Treba iz temelja mjenjati stari način raspodjele osobnih dohodaka. — 4. Kad je riječ o novim objektima, onda to treba neko da odvagne, a ne da stvaramo duple kapacitete. — 5. Na konferencije i skupove treba vratiti stare dobre zapisnike, pa iz njih utvrditi da to i to nismo uradili, a to jesmo, zašto ovo nismo i tko to nije obavio? — 6. Prilika je da se zauvijek prekine s neopravdanim političkim investicijama. — 7. Danas je vlast banaka još uvijek golema. — 8. Teško je naći lijeka šaputanju da stručnjaci postižu cijene nogometaša — za prijelaz dobivaju stan i kola. Eto, tako je u skraćenoj verziji odgovarao predsjednik koordinacijskog tijela, koje razmatra i usmjerava sve aktivnosti, vezane za očuvanje Ustavom ustanovljenog poretka. FINANCIJSKE NEVOLJE OSIROMAŠENE PRIVREDE U nešto skraćenoj verziji objavljujemo odgovore J. Brajkovića, šefa službe za analize SDK — Hrvatske kako je to iznio zagrebački Vjesnik (5. IX. o. g.), jer ih smatramo veoma instruktivnim za veći krug čitatelja MŠK. Evo tih odgovara: 1. Dugoročno rasterećenje privrede moguće je sagledati samo u uvjetima visoke stope rasta dohotka (ali ne inflacijskog dohotka) uz istodobno ograničavanje rasta opće i zajedničke potrošnje na nižem nivou od dohotka. Trenutno, tendencije povećanog odliva sredstava iz privrede za opću i zajedničku potrošnju, treba zaustaviti korekcijom stopa poreza i doprinosa iz dohotka. — 2. SlZ-ove bih financirao iz ostvarenog i naplaćenog dohotka, kao i cjelokupnu potrošnju. — 3. Najveće i izrazito prelijevanje dohotka jest u sistemu primarne raspodjele, zatim u uvjetima koji omogućavaju ostvarivanje i trošenje dohotka korišćenjem tuđih sredstava bez mogućnosti utjecaja »vlasnika«. — 4. Novačana masa potkraj svibnja iznosila je 110 milijardi dinara. Privreda je tada raspolagala s nešto više od 25 ´Vo, ostali društveni sektori sa 38%, stanovništvo sa 33 °/o i ostali 4 ´ o od ukupne novčane mase. — 5. Ukupne netto isplate za OD kod svih korisnika društvenih sredstava u razdoblju siječanj—svibanj o. g. iznose u Hrvatskoj 64,3 milijarde dinara. U Hrvatskoj te isplate iznose 16 milijardi. Prema tome, mjesečni prosjek za Jugoslaviju je oko 12,9 milijardi, a u Hrvatskoj 3,2 milijarde dinara. PROSJEČNI OD U 1974. G. Prosječno povećanje OD zaposlenih povećano je u 1974. g. za 53.900 SD ili za 28 »o prema 1973. g. Prosječni OD u 1974. g. iznosio je 247.300 SD, dok je prije 4 godine tj. 1970. g. iznosio 117.300 SD, dakle dvostruko je veći. Tablica prosječnih OD po SR u 1974. g. izgleda ovako: 1. Slovenija . . 281.600 SD 2. Hrvatska . 262.300 SD 3. Srbija . . 237.700 SD 4. Bosna i Herceg. 237.600 SD 5. Crna Gora . 219.200 SD 6. Makedonija . 212.000 SD ŠUMARSKA TOP-LISTA ZARADA! Koristeći se podacima Vjesnika u srijedu (VUS) objavljujemo izvatke iz Toplistc zarada građana u Hrvatskoj u 1974. godini. Spomenuti VUS je u nizu izišlih brojeva u vremenu od 6. VIII. do 22. X. o. g. donosio u svojim top-listama po |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 157 <-- 157 --> PDF |
datke o zaradama od gotovo 2.000 poreznih obveznika iz 103 općine u Hrvatskoj. zanimanje a V, n oj o n o L H Podataka iz općina: Grubišno polje, Oto 3 L ° c 3 a <3 * čac i Trogir nema, jer nisu niti stigle u S 3 O l/i yl S a 55 a o SS uredništvo. Objavljeni podaci o zaradama predstavljaju izvjesno šarenilo i postoji i djelomična sumnja o točnosti o-4. GAREŠNICA 138 78.604 4.604 šum. tehn. 7 vih podataka. Ovo iznošenje izazvalo je različite komentare, a negdje i pravu 5. GOSPIĆ »uzbunu«. Ljubljanski tjednik ITD objasamara š 1 1,754.986 600.000 201.750 2 1,292.849 350.000 107.605 vio je čak i prezimena desetorice vodesamara š ćih građana u zaradama po općinama 6. IVANICGRAD Slovenije! VUS-ove liste su rađene na te371.389 162.686 84.061 pilar 7 melju cjelokupnih zarada ostvarenih osobnim radom i prijavljenih u 1974. g. 7. KOPRIVNICA direktor ŠG (bez naknada stvarnih troškova služb. i predsjed. puta, dnevnica, nagrada, DD, otpremnina 4.046 skup. općine 4 106.890 40.890 i si.). Mi, ovdje u MŠK, objavljujemo u-8. KRIŽEVCI kupnu zaradu samo onih zaposlenih u upravitelj šumarije 9 78.569 20.569 1.006 šumarstvu i drv. industriji Hrvatske, ko OGULIN je smo »zatekli« na VUS-ovim top-lista-9. 28.649 1.924 šum. ing. 7 94.649 ma poreznih obvezanika u 1974. g. i to ing. 9 80.488 2.488 75 šum. samo iz onih općina, koje su ih navele među desetoricom vodećih. Vjerujemo 10. SENJ 45.982 1 152.000 30.507 samaraš da će u 1975. g. biti vjernije i prikladni25.872 44.281 2 148.597 je za usporedbu. Pri dnu naše tablice 3 143.617 24.327 42.671 samaraš samaraš prenosimo iz VUS-a zarade iz skupine o-samara š 5 130.907 ´13.271 38.148 6 124.564 38.751 39.424 samaraš nih građana koji nemaju diploma niti a 8.020 35.786 7 123.537 samaraš kademskih i radnih titula, ali zarađuju na temelju svojega talenta za nogomet! 11. TITOVA KORENICA kirijaš 2 68.980 18.980 878 Šumarska top-listina zarada u 1974. godini (po općinama — prema VUS-u) 12. VOJNIĆ šum. ing. 7 56.046 — 13. VRBOVEC zanimanje ss a 3 .s S > s „ 8 a direktor li | 2 p gg Q 1 S o šumarije 83.848 33.848 14. VRGINMOST šum. ing. 5 65.210 15.210 614 39.648 1. ČABAR samaraš 7 118.815 — šum. ing. 8 72.469 — — šum. ing. 9 72.414 3.785 114 NOVI ZAGREB šum. ing. 10 70.427 2.203 66 pilanar 3 1,141.203 15. 330.840 64.979 2. DELNICE 16. RIJEKA šum. radnik 1 108.969 14.169 558 2 157.400 68.400 12.308 nogom, trener kirijaš 2 105.323 34.323 2.791 4 144.680 73.680 14.629 nogometaš šum. radnik 7 92.383 29.879 2.084 ing. šum. 9 85.842 14.842 592 17 SPLIT pilanar 5 498.906 269.419 92.348 198.060 127.060 51.453 3 4 184.460 134.460 56.568 nogometaš nogometaš 5 176.110 94.110 26.058 3. DVOR NA UNI samaraš 3 482.236 124.700 39.790 nogometaš 6 170.778 120.778 45.622 samaras 4 429.817 162.448 51.779 nogometaš |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 158 <-- 158 --> PDF |
NIJE TAJNA, A IPAK . . . Sa znatnim zakašnjenjem objavljujemo izvode iz članka novinara J. Galinova (Vjesnik 15. VII. o. g.) »Nije tajna, a ipak jest«, jer vjerujemo da će naše čitatelje i to zanimati: nije tajna, a ipak jest, da korupcija, mito, darovi, raskošne reprezentacije još dobrano nagrizaju naše društvo; nije tajna, a ipak jest, da su mnogi pred našim očima stjecali bogatstvo raznoraznim provizijama — prilikom kupnje strojeva ili čega drugog u inozemstvu; nije tajna, a ipak jest, da sjedite i radite s ljudima koji vas iritiraju svojim vilama, automobilima, voćnjacima, a istih ste kvalifikacija i istih platnih vrećica; nije tajna, a ipak jest, da je čitava serija privrednih rukovodilaca slobodno, s urednim pasošima, napustila zemlju kada se je počelo šuškati da su napravili to i to i da im se dobro ne piše, ali su prethodno sebi i svojima na naš račun osigurali dobru budućnost u inozemstvu; nije tajna, a ipak jest, da mnogim našim građanima nije problem osigurati stan svojoj djeci, bilo vezama, bilo da mjenjanjem fotelja mjenjaju i stanove, koje slobodno ostavljaju svojim bližnjima; nije tajna, a ipak jest, da se unatoč porastu kriminala malo čuje o mjerama oduzimanja imovine i sličnome; nije tajna, a ipak jest, da su mnogi rukovodioci dobivali kredite koje ne mogu vratiti ni da žive dva života i da u te stvari nije nitko dirnuo; nije tajna, a ipak jest, zapravo ništa nije tajna osim broja računa naših vrlih građana u stranim bankama, gdje smo nemoćni. PRIČA O TEBI GOVORI! Privredna nestabilnost, koja se odražava na različite načine — od visokih cijena do deficita platne bilance — nije uvijek posljedica objektivnih razloga i često im kumuju i privredni subjekti s pretjeranim apetitima i željom za ulaganjem pod svaku cijenu, bez obzira da li u susjedstvu već postoji slična proizvodnja. Ipak je teško prepoznati tko su nosioci društveno štetnih privrednih ambicija. Vlastiti investicijski programi se smatraju opravdanim i svi se temelje na postavci da će pridonijeti bržem privrednom razvoju, otjerati nepazoslenost i onemogućiti šire povezivanje. Međutim, neosporno je da su tu najopasnije nepokrivene investicije i paralelni kapaciteti. Svi se prave »Englezi« i ne priznaju da su svojim subjektivnim gledanjem i ambicijama stvorili teškoće sebi, užoj struci i cijelom društvu. Ovaj članak, koji smo prepričali prema »Vjesniku«, završava da ovim »Englezima« treba viknuti u lice: »De te fabula narratur«! 20 GODIŠNJICA Jugoslavenska nacionalna komisija za topole (JNKT), u okviru proslave 20 g. postojanja i rada, održala je — početkom VII mj. o. g. — u Novom Sadu savjetovanje, koje je razmotrilo dosadašnja dostignuća oko uzgoja plantaža topola, njihovoj preradi i mogućnostima daljnjeg razvoja. U proteklih 20 g. postojanja podignuto je cea 80.000 ha plantaža i kultura topole i vrbe, od čega 36.000 ha otpada na Vojvodinu, a 31.000 ha na Hrvatsku. Registriran je godišnji prirast od preko 20 m3 drva po 1 ha, koji je postignut u toku 10—15 godišnjoj ophodnji. Dapače u posebno dobrim ekološkim uvjetima postignut je prosječni godišnji prirast i od preko 30 m3ha, pa se prema tome na podignutim plantažama očekuje godišnji etat od 1,500.000 m3 drvne mase. Savjetovanju je prisustvovalo preko 65 stručnjaka topolarstva iz čitave |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 159 <-- 159 --> PDF |
zemlje. Pročitana su 3 glavna referata i 8 koreferata iz ove oblasti. Nosioci glavnih referata su bili: dr. I. Herpka, ing. I. Knežević i ing. M. Orešković, a koreferata: ing. F. Bodi, ing. B. Gavrilović, ing. B. Jovanović, Mr D. Jović, Mr J. Marković, ing. M. Popov, ing. P. Roksandić i ing. M. Stanković. Mnogo više i opširnije objavljeno je u specijalnom broju 107— 108 biltena JNKT »Topola« — Beograd, Terazije 23. NOVE PLANTAŽE! Započete su pripreme na podizanju novih topolovih i vrbovih plantaža na cea 200.000 ha s kojih bi industrija za preradu drveta dobivala godišnje daljnih 4,000.000 m;1 novih sirovina. Međutim, za ovo treba proširiti stara, i podignuti nova ind. postrojenja za kemijsku i mehaničku preradu. Nova zaduženja i obaveze za povećanu površinu topola i vrba izgledaju ovako: 1. Vojvodina 70.000 2. Hrvatska 60.000 3. Bosna i Herceg. 30.000 4. Srbija 15.000 5. Slovenija 5.000 6. Kosovo 5.000 7. Crna Gora 2.000 BUDVA — SAVJETOVANJE! U Budvi je u IX mj. o. g. održano Savjetovanje o unapređenju ekonomike u organizacijama udruženog rada šumarstva Jugoslavije. Održano je 10 referata koji se bave ovom problematikom: l.ing. F. Godina: uvodno izlaganje o unapređenju ekonomike u organizacijama udr. rada šumarstva Jugoslavije; 2. dr. ing. D. Krivec: Korišćenje efikasnih metoda rada i suvremene tehnologije u dobivanju drveta (sortimenata); 3. ing. M. Jeftić: Racionalno uzgajanje šuma kao faktor unapređenja ekonomike; 4. Mr E. Rebula: Ekonomski pokazatelji uspješnosti novih načina i sredstava rada u ŠG — Postojna; 5. ecc. Z. Marković-ing. F. Godina: Interna raspodjela dohotka i osobnih dohodaka kao faktor veće produktivnosti; 6. ing. J. Ude: Obrazovanje radnika u šumarstvu; 7. ing. I. Rebac: Komparativna analiza ekonomičnosti primjene raznih tipova mehanizacije u iskorišćivanju šuma; 8. ing. V. Igrčić: Ekonomsko korišćenje sitnog drveta i sporednih šumskih proizvoda; 9. ing. F. Godina i B. Petković: Životni i radni uslovi radnika u šumarstvu kao faktor produktivnosti rada i 10. Privredna komora Jugoslavije: Prikaz stanja društveno-ekonomskog položaja OUR-ova u šumarstvu Jugoslavije. Šumarski list će u jednom od slijedećih brojeva objaviti neke od nabrojenih referata. KRŠ I GOLETI Zakon o određivanju područja krša i učešća Republike u financiranju radova na kršu donijela je B. i H. još 22. V. 1974 g. Ovim se zakonom određuju područja krša u općinama: Bileća, Grude, Čapljina, Čitluk, Livno, Ljubuški, Ljubinje, Posušje, Stolac, Trebinje i dijelovi općina: Duvno, Jablanica, Gacko, Konjic, Listića, Mostar, Nevesinje i Prozor, koji nisu uključeni u šumsko-privredno područje. Pod pošumljivanjem se podrazumijeva pošumljivanje golih površina šikara i grmlja. Republika B. i H. sudjeluje s 50%> u financiranju radova na kršu pod uslovom, da općine, organizacije udruženog rada ili drugi organi i organizacije, zainteresirani za radove na kršu, obezbijede svoje učešće od 50 sporazumom. Sredstva se osiguravaju po godinama počevši od 1. I. 1975. g. Izvođenje radova vrši se na temelju izvedbenih projekata. Izvođači radova mogu biti samo OUR-ovi koji se bave gospodarenjem šuma, ozelenjavanjem i unapređenjem čovjekove okoline. Za izvedene radove obavezatan je tehnički pregled po komisijama koje odredi općina, dok |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 160 <-- 160 --> PDF |
nadzor vrši šumar, inspektor. Sankcije za onoga koji nezakonito potroši financ. sredstva za pošumljivanje krša iznose 100.000—10,000.000 S. Din. IPAK SE KREĆE! Vjerojatno ste pročitali prijedlog ing. S. Vanjkovića (Š. L. br. 1—3´74 na str. 67) o nadopuni Zak. o obaveznom primanju pripravnika (NN br. 7/73) i njihovom osposobljavanju za samostalni rad. Ovaj je prijedlog Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske proslidio Republ. sekretarijatu za zapošljavanje, koji je odgovorio: ». . . da će primanje pripravnika preko broja obaveznih na određeno radno vrijeme« biti razmotreno prilikom donošenja novih propisa. U svojem odgovoru sekretarijat navodi ». . . nema zaprijeke da i pripravnici budu primljeni na rad na određeno vrijeme, ukoliko su ispunjeni uvjeti iz čl. 15 Zak. o međusobnim odnosima radnika u udruž. radu (SI. list SFRJ 22-73). SRDAČNE ČESTITKE! Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirali su i obranili svoje disertacije: 1. ing. Zvonimir PELCER 21. V. o. g. Naslov radnje: Fitocenološko razčlanjenje šuma ličke visoravni i njihovo uređivanje na ekološko-vegetacijskoj osnovi. U komisiji su bili: akademik dr. P. Fukarek, Dr. D. Klepac i dr. I. Dekanić. 2. ing. Viktor KLANJŠČEK 10. IX. o. g. Naslov disertacije: Istraživanje sistema tehničkih normi i ekonomskih efektivnosti pri utovaru u kamione oblovine jele i bukve. Komisija: dr B. Kraljić, dr. R. Benić i dr. S. Tomanić. 3. ing. Zdenko PAVLIN 25. IX. o. g. Radnja: Komparativna istraživanja sadržaja vode piljene bukovine parene zbog promjene boje pod pritiskom od 0 do 3 ATP. Komisija: dr. I. Horvat, dr. I. Opačić i dr. M. Ilić. TURISTIČKI VODICI Narodne novine Hrvatske su u br. 26 od 14. VI. o. g. objavile »Pravilnik o polaganju stručnih ispita za turističke vodiče. U posebnom dijelu ovoga Pravilnika objavljen je plan i ispitni program odnosno vidljiv je opseg građe i potrebno znanje za zvanje turističkog vodiča. Građa je razvrstana po makroregijama i to za srednjohrvatsko, slavonsko, istarsko- primorsko-goransko-ličko i dalmatinsko područje. Uz potrebna opća znanja iz povijesti, zemljopisa i društvenog uređenja, u posebnom je dijelu izneseno poglavlje »Zaštita prirode u Hrvatskoj« gdje je navedeno potrebno znanje iz poznavanja: zakona zaštite i značenja prirode, zatim nacionalnih parkova (I), specijalni rezervati (II) razvrstani u grupe prema šum. vegetaciji, botaničkim i ornitološkim skupinama i raritetima. U poglavlju »Spomenici prirode« (III) navodi se popis objekata sa stanovišta paleontologije, rijetki primjerci drveća, njihove skupine i spomenici vrtne arhitekture. I na kraju se navode »Rezervati prirodnih predjela « (IV) i »Memorijalni prirodni spomenici « (V). Predlažemo vam da to podrobno pročitate! ZELENI TURIZAM Onima koji se bave vrednovanjem općekorisnih funkcija šume i »zelenim« turizmom skrećemo pažnju na bogati sadržaj izdanja »Šuma kao činilac zaštite i unapređenja čovjekove okoline«, Beograd 1974, što ga je objavio SIT šumarstva i prerade drveta Jugoslavije u zajednici sa Savjetom za šumarstvo i industrije za preradu drveta Privredne komore Jugoslavije i Saveznim komitetom za poljoprivredu pod konac XII mj. prošle godine (1974 g.). Ova vrijedna i korisna knjiga obuhvaća 2 referata: 1. dr. ing. V. |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 161 <-- 161 --> PDF |
Velašević: Utjecaj šuma na važnije komponente čovjekove sredine« i 2. ing. M. Ciglar: Rekreacija u šumskoj sredini. Ciglarov referat je naročito značajan za sve one koji se žele baviti ili se bave »zelenim « turizmom, jer je bogat i pun misli, podataka, konstatacija i sugestija, pa će dobro doći svima onima koji se bave propagandom i popularijacijom šumarstva i prirodnih ljepota, kao i uvođenjem turističke i rekreacijske djelatnosti u naše šume. ZAKON O IZGRADNJI OBJEKATA Smatramo da je potrebno upozoriti naše čitatelje na Zak. o izgradnji objekata, koji je objavljen u NN br. 20/75 od 2. VI. o. g. U 12 poglavlja ovoga zakona obrađena je cjelokupna materija građenja. U općim odredbama (I) navedeno je što se podrazumjeva pod: izgradnjom objekata, prethodnim radovima, tehničkom dokumentacijom, građenjem, rekonstrukcijom i si. U daljnjem tekstu zakona u poglavlju »Predhodni radovi« (II) govori se o: programu građenja i njegovom sadržaju i da ga može izraditi samo organizacija udruženog rada (čl. 13), raspisivanju natječaja i dr. Poglavlje »Sadržaj i izrada tehn. dokumentacije« (III) iznosi sastav tehn. dokumentacije, provjeravanje izrade (čl. 21) i iznimke (čl. 22 i 23), odgovornost za ispravnost tehn. rješenja i si. »Izdavanje građevinske dozvole« (IV) govori i određuje tko izdaje dozvolu, i kada ona nije potrebna (čl. 38), prilozima uz dozvolu, obavezna kontrola tehn. dokumentacije (čl. 53), rok izdavanja (čl. 59), rok važnosti trajanja dozvole (čl. 61) i dr. Napose je potrebno istaknuti odredbu iz čl. 40 »Prije izdavanja građevinske dozvole za izgradnju značajnijih javnih objekata .izgradnja kojih se financira iz sredstava društveno-političkih zajednica, društveno-politička zajednica dužna je organizirati raspravu o izgradnji objekta uz sudjelovanje stručnih organizacija inženjera i tehničara.« Dalje zakon određuje »Dužnosti investitora« (V), propise o »Građenju objekta« (VI), polaganju »Stručnih ispita« (VII), izdavanju »Dozvola za upotrebu izgrađenog objekta« (VIII), propisuje »Posebne odredbe za izgradnju objekta građana i građanskih pravnih osoba« (IX), zatim »Nadzor i upravne mjere« (X) itd. JACK FORDING. FOREST Prilikom svoje posjete Jugoslaviji predsjednik USA Gerald R. Ford (3. i 4. VIII. o. g.), poštujući već ustaljenu tradiciju, zasadio je »drvo mira« u Parku prijateljstva u Novom Beogradu. U njegovoj se pratnji nalazio i njegov sin Jack, 23 godine star i nedavno diplomirani ing. šumarstva. Jack je pomagao svojem ocu u sađenju. Na pitanje oca »da li je to dobro i zdravo drvo« Jack je pažljivo razgledao jelu (abies concolor), visoku oko 3 m i staru cea 12 g. i odgovorio: »To je veoma dobro drvo«. Nakon ovoga kraćeg razgovora sa sinom predsjednik USA se okrenuo gradonačelniku Beograda i rekao: »Doći ću ponovno da ga vidim« i nastavio: »Ovo je lijepo mjesto na ušću dviju rijeka i nadam se da će jela dobro napredovati i biti snažna kao i naši odnosi «. Međutim uloga sina Jacka Forda još nije bila završena i mladi ing. forest trebao je obaviti još jednu političku dužnost. U ime svojega oca, kao najmlađa ličnost do sada, sin je položio vjenac na grob Neznanog junaka na Avali. fL TARTUFFO! U šumama Motovunšćine (opć. Buzet) rastu »smrdljivi krumpiri« i oni predstavljaju pravo »šumsko zlato« pod zemljom. Ovi »smrdljivi krumpiri« su zapravo glasovite i nadaleko poznate delikatesne gljive (Tuber magnatum Pico), koje pod zemljom pronalaze posebno dresirani psi — skupocjeni ptičari i poenteri! Tartuf je skupi afrodizijak kojega sa slašću jedu ne samo gurmani nego i životinje (svinje, srne, lisice, puževi, mačke i dr.). Otkupna 391 |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 162 <-- 162 --> PDF |
cijena ovih sex-gljiva penje se do 100.000 SD, dok prodajna cijena na talijanskom tržištu iznosi 300.000 lira/kg. Ta podzemna gljiva-gomoljika spada u red Ascomyceta iz obitelji Tuberacea i ima ih oko 30 vrsta. Nalaze je psi pod osamljenim hrastovima, jasenu, brijestu, topolama i vrbama, ali i u samim sastojinama — na daleko poznatim — šumama Motovuna. Ovi »krumpiri« vole aluvijalno rahlo tlo vapnenastog sastava, vlažna tla pjeska i ilovače — izložena jakom suncu — bez visoke podzemne vode. Osim u ovom dijelu Istre, kod nas je ova gljiva nađena u Srijemu (okolina Jamina — Morović) i u Šumadiji. Uobičajena nalazišta ovoga šumskog zlata su 10—30 cm duboki površinski slojevi zemlje. Najpoznatija nalazišta u našoj zemlji su u Motovunu s desne obale rijeke Mirne i u dužini od kojih 20 km. Cijena ovih gljiva za ojačanje »muškosti« bila je — prije rata — 5.000 lira/kg. Tartufi sazrijevaju i »beru« se od IX—XII mj. Godine 1974/75 Šumarija — Buzet otkupila je 1974 g., od »lovaca« samo 600 kg ovih gljiva. Za tako malenu berbu kriva je rijeka Mirna koja se izlila i poplavila šume. ATOMSKE CENTRALE — NE! Devet nobelovaca i oko 2.000 američkih učenjaka podnijeli su peticiju predsjedniku G. Fordu protiv izgradnje novih NE! Znanstvenici opominju Bijelu kuću da još ne postoji dovoljna sigurnost od nuklearnog zagađivanja pri izgradnji atomskih elektrana. Oni predlažu odgodu izgradnje sve dok se ne pronađu pouzdana rješenja i još veća sigurnost. Njihova vlastita istraživanja, koja su započeli uz pomoć državnog kapitala, naskoro će pokazati da li je njihov strah opravdan! U USA trenutno 55 atomskih elektrana proizvode električnu energiju, a istodobno se podiže 70 novih centrala. Prva NE u svijetu izgrađena je i puštena u rad 1955. g. u Obminsku u SSSR-u gdje su u pogonu 93 takove elektrane. U svijetu se grade još 153, a naručeno je 88 NE. Ovakve e lektrane najviše grade Englezi, Zapad. Nijemci, Francuzi, zatim Indija, Meksiko, Bugarska i Finska. * Uranovo gorivo sa Zirovskog vrha za NE-Krško moći će se upotrijebiti tek 1980. g., pa se prvobitna odluka mjenja. Za NE-Krško će se ova ruda osigurati uvozom ne samo za prvo nego i za daljna dva punjenja. Naime, prvobitno utvrđene rezerve urana podvrgnute se reviziji i prepolovljene. Geološka istraživanja pokazala su da rudnik na Žirovskom vrhu može davati oko 300.000 tona uranove rude. Međutim eksperti iz Madžarske, koji imaju znatna iskustva sa sličnim rudnikom u svojoj zemlji, utvrdili su da Žirovski vrh može davati svega oko 160.000 tona uranovog koncentrata. Ovdje napominjemo da je — za osiguranje i zaštitu okoline Krškog, Zagreba i Save sve do Siska — izrađena 61 studija! SL. BROD — POŽAR! U radnoj jedinici »Impregnacija drvne mase« u Drv. ind. — Slav. Brod nastao je 23. X. o. g. — u toku radnog vremena — požar. Nastao je uslijed eksplozije pregrijača ulja i zapalenja lakozapaljivih materijala. Požar je lokaliziran u roku od 3 sata, dok je šteta velika i još neprocjenjena. O veličini ove katastrofe najbolje svjedoči činjenica: 4 poginula radnika i više ozlijeđenih teškim opeklinama i trovanjem ugljičnim monoksidom. Požar je u stvari progutao jednu čitavu tvornicu, koja je godišnje ostvarivala 120 milijuna dinara. Pored toga ostalo je bez posla 206 radnika i uništeno je zaliha robe u vrijednosti od 60 milijuna dinara. Količine preostale robe premalene su da se održi kontinuitet isporuke ugovorene robe. 743 ČETVRTAK! I dalje se održavaju naši popularni »šumarski četvrtci«. Od protekle jeseni (1974. g.) do danas je održano 45 »četvrtaka«. Tu zasjeda naše brojno članstvo i uz ča |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 163 <-- 163 --> PDF |
šicu brodskog rizlinga, albanskog konjaka, jamničku kiselicu i ukusne »kramlpogačice « padaju brojni vicevi i priče iz »Tako vam je bilo nekoč« «. Slave se rođendani, imendani, fašnici, stare godine i važnija zbivanja. Raspredaju se priče o jelima, lovu, roštilju, godišnjim odmorima, bolestima, operacijama, narodnim lijekovima i si. U toku godine »četvrtcima« prodefilira preko 600—700 IT odnosno na svaki »če« dođe 14—20 članova, koji nakon izrečenih komentara o tekućim zbivanjima u struci »određuju« daljne smjernice! U »Šumarskom domu« gdje se održavaju ovi popularni dani, održavaju se i stručna predavanja, slikarske izložbe (ing. K. Posavec, Josip Ćosić) i si. Često nas obilaze i »gosti« iz susjednih republika, šumarija, šumskih gospodarstava, kao i poznatije stručne ličnosti: prof. dr. M. Antić, akademik dr. P. Fukarek, ing. M. Sučević, pa reporter i tvorac TV-emisije »Karavan« Milan Kovačević i dr. O radu »četvrtaka« vode se posebni »Zapisi « upotpunjeni imenima prisutnih, ukrašeni color-snimkama i likovima suvremenih sex-bombi, službenim obavijestima, aktualnim novinskim izrescima i dr. Zato: kad dođete u Zagreb svratite na naš »četvrtak«, koji se održava od 18—21 sat. Čekaju vas 15 »najvjernijih« četvrtkaša. Dakle: do viđenja! NAGRADA GRADA ZAGREBA Nedavno je dodjeljena svečana diploma i novčana nagrada grada Zagreba arhitektima ing. Berislavu Šerbetiću i ing. I. Filipčiću, kao priznanje za uspješno izrađen projekt i rješenje Spomen doma — Kumrovac. Ova građevina, koja predstavlja simbol solidarnosti naše domovine i ne konkurira »konjanicima«, »bombašima «, piramidama ili okamenjenim vodoskocima. Ne, to je memorijalni objekat s funkcijama, to je citadela puna intimne arhitekture, omladinskog poleta i ljubavi, koja se uklapa u pejsaž i toliko je usklađena s postojećom okolinom, da se čini kao da joj je uvijek pripadala. Građevina je obgrlila brdašce, to gnijezdo skladnih masa građevine. Djelo koje zavrijeđuje dobiveno priznanje. Arh. ing. Berislav Šerbetić je sin našega starijeg kolege ing. Adolfa Šerbetića (rođ. 1895 g.) koji živi u Zagrebu. Naše čestitke i sinu i ocu! PRVA PILA SVIJETA! Prvom pilom svijeta proglašen je Rus Aleksandar Sergejević Sosnovski, koji je oborio stojeće stablo za nepune 2 minute motornom pilom »Tajga«. To se dogodilo nedaleko Moskve pod konac VIII mj. o. g. gdje je održano Svjetsko prvenstvo drvosječa. Borili su se 42 natjecatelja iz 14 zemalja. Natjecanje se odvijalo u 5 disciplina: a) obaranje stabla; b) kresanje grana; c) montiranje pile; d) kombinirani prerez; e) točni prerez trupca. Peto mjesto osvojili su predstavnici naše zemlje: Ahmed Čehajić (B. i H.), Sahib Petković (B. i B.) i Ivan Crnjak (Hrv.). U kombiniranom prerezu Ahmed Čehajić je s 172 boda bio prvi. U momčadskom poretku prvi su bili: SSSR, zatim Madžarska, Norveška i DDR, pa mi (5 mjesto). Iza nas su ostali: ČSR, Finska, Rumunjska, Poljska, Danska, Bugarska, Japan, Mongolija i Francuska. Pripreme naših natjecatelja trajale su samo 4 dana što je svakako premalo. Ovo međunarodno natjecanje u 1976. g. održati će se u Bugarskoj, a 1977. g. u Finskoj. Našu je reprezentaciju na natjecanje u Moskvu vodio ing. M. Galečić iz Šumskog gospodarstva Sr. Mitrovica. t AKADEMIK BRANIMIR GUŠIC U Zagrebu je 6. VII. o. g. preminuo akademik Branimir Gušić (1901—1975). To je najmarkantnija ličnost hrvatske znanosti i kulture. Bio je član slovenske, srpske i jugoslavenske akademije znanosti i umjetnnosti. Njegovom je smrću naš narod izgubio akademika, liječnika-otolaringologa, antropo-geografa, povjesničara |
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 164 <-- 164 --> PDF |
i enciklopedistu širokog formata. Njegov vremene fitocenologije. Organizirao je opus iznosi preko 300 znanstvenih i stručrad na kartiranju vegetacije Hrvatskenih radova. Doktorirao je 1928. g. disertapočeo izdavati svoje kapitalno djelo »Anacijom: »Geneza i elementi mljetske selitička flora Hrvatske«. Velike je imao ljačke kuće«. Suosnivač je odbora za krš uspjehe u istraživanjima krša i izdao: pri JAZU i njezin generalni tajnik. Bio je Ilustrirani bilinar, Priručnik za tipološka izvrstan poznavalac i neumoljivi čuvar istraživanja vegetacije, Vegetacijsku karkulturnog nasljedstva, beskompromisni tu o. Paga i si. Surađivao je s brojnim borac za zaštitu prirode, strasni ljubitelj šumarima. Neka mu je hvala i slava! naših šuma i dobar poznavalac problematike šumarstva. Hvala i slava mu! IN MEMORIAM Bilježimo i komemoriramo smrt šum. t AKADEMIK STJEPAN HORVATIC tehn. Ante Kvarantana, koji je umro 14. Umro je akademik S. Horvatić (1899— VI. o. g. u Zadru, zatim ing. Josipa Lipov1975) u Zagrebu 29. V. o. g. Bio je istakca, umro 15. VII. u Zagrebu i ing. Milana nuti botaničar i bavio se istraživanjem Rajnovića, umro 9. IX. o. g. u Slav. Oravegetacije naše domovine metodom suhovici. Hvala i slava im! UPOZORENJE! Ponovno pozivamo suradnike Š. L. da pažljivo pročitaju »Uputstva suradnicima Šumarskog lista«, koja smo objavili u brojevima 1—3, 3—4/75, i u ovom broju. Napose ih upozoravamo na slijedeće: Autori članaka, koji žele da im se izrade posebni otisci-separati, naručuju ih posebno i istodobno prilikom dostavljanja članka (najmanje 50 primjeraka). Separati se naplaćuju po tiskarskoj cijeni koja vrijedi za posebne otiske! UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA |