DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 143     <-- 143 -->        PDF

FORSTARCHIV 1972.


Br. 1


Junack , H.: Problemi i saznanja iz
dugogodišnje primjene prirodnog koncepta
u gospodarenju borovim šumama.


R a c z, J.: Mogućnosti i pretpostavke za
kontrolirano sakupljanje sjemena duglazije
u USA.


Bitter, B. i Harlfinger, Th.:
Obrezivanje grana četinjača.


Br. 2


Lie se, W.: Utjecaj razvitka znanosti i
tehnologije na istraživanja i izobrazbu
kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji.


011 m a n n, H.: Budućnost drvenih željezničkih
pragova.


Heil, K.: Lanac za motorne pile s automatskim
brušenjem OREGON 80 Top-
Scharf.


G r e s s e 1, P.: Dosadašnja iskustva u
proizvodnji i preradi industrijske duge
oblovine.


Br. 3


U r li eh, B.: Međusobno kemijsko djelovanje
šumskih ekosistema i njihovog okoliša.


Schweers, W.: Onečišćenje zraka i
vode kemijskom preradom drva.
Platzer, H. B.: O problemu stranih
radnika u šumskoj privredi.
R e i s s i n g e r, G.: Iskustva sa strojem
za popravljanje puteva R2.


Br. 4/5
Otto , H.-J.: Stanišni zahtjevi duglazije


— Mogućnosti za osnivanje kultura na
diluvijalnim tlima Niedersachsen-a.
H u s s, J.: Stoji li gospodarenje borovim
sastojinama u sjevernoj Njemačkoj
pred preokretom?


Hase , W.: Podizanje i gospodarenje sa


stojinama četinjača u Schleswig-Holstein


za vrijeme pruske uprave (1864—1945.).


Kleinschmidt, J.: Izbor plus stabala
borova, smreke i ariša istočnoevropskih
provenijencija za podizanje kultura
u Niedersachsen.


Gunia , St. et all.: Abies alba Mill, na
sjeveroistočnoj granici svojeg prirodnog
rasprostranjenja — Opažanja u NR Poljskoj.


Reck, S.: Vrijeme stvaranja izbojaka
i karakteristike rasta smreke — Prethodni
rezultati pokusa križanja.


Mann , H.-J.: Kalkuliranje sveukupnog
i čistog prihoda šumskog poduzeća —
Približna metoda pomoću novčanih prirasno-
prirodnih tablica.


Bitterlich , W.: Novi Tele-Relaskop.


Br. 6


Roeder, A. i Knigge, W.: Dali su
oštećenja kore uzrokovana divljači zbilja
toliko ozbiljna?


B rü n ig, E. F.: Korisnost rezultata ekoloških
istraživanja u tropima za ekologiju
prirodne okoline u SR Njemačkoj.


Liinzmann, L.: Troškovi prorjeda u
Finskoj.


Br. 7


Meyer , R.: Obrezivanje grana — Jedina
alternativa u sastojinama četinjača.


U r 1 i c h, B.: Ekonomske konzekvence
čovjekovog utjecaja na balans hranjiva u
šumskim ekosistemima.


Backhaus, G.: Sječa i izrada industrijskog
drva bukve različitih dužina sortimenata
u prorjedi.


Höfle , H.: Projektiranje radilišta pokretnih
strojeva za kresanje grana — Finski
stroj za kresanje i trupljenje Pika 50.


Br. 8


Rosznyay , Z.: Rezultati desetogodišnjeg
anketiranja posjetilaca šuma.
Munzel , E.: Rezultati natječaja za
projektiranje groblja u šumi.


P e s t a 1, E.: O izvlačenju helikopterima
i balonima u evropskim planinskim
šumama.


Br. 9


Petri , H.: Reguliranje prostora rasta


u mješovitim sastojinama bukve i smre


ke.


Türcke , F.: Ograđeno i slobodno lo


vište.


K1 i m e t z e k, D.: Šumske bolesti i


štetnici — Zajednička konferencija EPPO


i IUFRO, As/Norveška 1972.


Trzesniowski, A.: Izobrazba voza


ča zglobnih traktora u Austriji.


Br. 10
Becker , M.: Šumarska propaganda.
K e r t i n g, H.-U.: Izrada šumskih karata
i kartografija šuma u Niedersachsen.
G e r m a n n, D.: Ima li smisla računanje
amortizacije za šumsko zemljište?


373




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 144     <-- 144 -->        PDF

Worrell, A. C: Neka razmišljanja o
šumskoj privredi u SR Njemačkoj.


Platzer, H. B. i Freyenhagen,
H.: O budućnosti rada s motornim pilama.


Br. 11


Schober , R.: Osnutak Zajednice njemačkih
šumsko-pokusnih zavoda prije 100
godina.


S e i b t, G.: Zadaci i problemi nauke o
rastu i prirastu u šumarskim istraživanjima.


Franz , F.: Neki aspekti budućih dugoročnih
istraživanja rasta i prirasta temeljenih
na mjerenjima na stalnim pokusnim
plohama.


Huss, J. i Burschel, P.: Rezultati
dugoročnih istraživanja unapređenja prirodnog
pomlađivanja bukve raj.´ićitim načinima
obrade tla.


Meyer , R.: »Der Trittauer Kiosk« —
Praktični uređaj u šumama za rekreaciju.


Br. 12


May de 11, H.J. v.: Šume Sovjetskog
Saveza kao izvor sirovine za drvnu industriju.


Kleins chmit, J.: Utjecaj zagrijavanja
tla i vrste supstrata na zakorjenjivanje
klijanaca smreke i duglazije.


G ö 11 s c h e, D.: Raspored sitnog korijenja
u jednoj bukovoj sastojini u Solling-
u.


Wo ther spoon, A. i Häberle, S.:
O transportu bukovog industrijskog drva
između šume i tvornice.


P1 a t z e r, H. B.: Problemi izobrazbe i
broj zaposlenih stranih radnika u šumarstvu,
drvnoj industriji i lovstvu..


FORSTARCHIV 1973.
Br. 1


Backhaus , G.: Izvlačenje industrijskog
drva listača u višekratnim trupcima
i cijelih stabala — Načini rada i upoređenje
učinka primjenom matematičkih
metoda.


Höfle , H. H.: Motke kao Sortiment
tankog drva za preradu na centralnim
stovarištima — sječa, norme i tabele
masa.


Knabe , W.: Ozelenjavanje iskorištenih
dnevnih kopova — Evropsko savjetovanje,
Essen 1972.


Schmidt , G.: Personal odgovoran za
zaštitu na radu u šumskoj privredi.


Br. 2


Knabe , W.: Izlučivanje šuma u svrhu
zaštite od buke i sprječavanja zagađenja
zraka.


Ammer , U.: O projektiranju krajolika
u rekreacijske svrhe.
Roe der, A.: Uvođenje težina kod statističke
procjene broja posjetilaca šuma.
Grammel , R.: Rekreacijska funkcija
šuma i potrebna radna snaga.


Br. 3


Poseban broj: Štete od orkana 1972.
Mülder , D.: Organizacija radova u
svrhu što brže izrade izvala uslijed orkana
13. 11. 1972.
Del orme, A. i Wujciak, R.: Iskustva
o mogućnosti »konzerviranja« vjetroizvala
ostavljanjem u šumi tijekom slijedeće
vegetacijske periode.
Häberle , S.: Izrada i izvlačenje borovih
trupaca izvaljenih orkanom god.
1972.


Waldschmidt, M.: Opterećenje
šumske putne mreže transportom izvala.
S t e r z i k, H. K.: O suhom uskladište


nju deblovine i njeno strojno koranje.
Koltzenburg, Ch. i B u t i n, H.:
Biološke i kemijske mjere zaštite od modrenja
i raspucavanja uskladištenih borovih
trupaca.
Kuba , E.: Tehnologija i troškovi vlažnog
uskladištenja oblog drva.
Knigge , W.: Promjene svojstava borovog
drva uskladištenog mokrim postupkom,
kišenjem i potapanjem.
Wagner , H.: Kapaciteti pilana u Sjevernoj
Njemačkoj.
Sach s se, H.: Mogućnosti i granice
primjene prenosnih pilana u području
stradalom od orkana.
Häberle , S.: Izrada tanke oblovine
mladih sastojina stradalih od orkana —
Uređenje sječina.
Urlich , B.: Neke varijante postupka
s mladim sastojinama stradalim od orkana,
obzirom na utjecaj na ekologiju tla
i prirodnu sredinu.
Platzer, H. B.: Orkan 13. 11. 1972. —
Meteorološke prilike i štete od vjetra.


Br. 4


Loetsch , F.: Ispitivanje vrste raspodjele
i gustoće pomlatka pomoću dijagrama
nulte površine.


Lünzmann, K.: Nove mjerne jedinice
komentirane za šumare.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 145     <-- 145 -->        PDF

Br. 5


Kramer, H. i Rusack, J.: Korekcioni
faktori mase za smreku kao pomagalo
kalkuliranja u šumskim poduzećima.


Naveh , Z.: Faze antropogenog mijenjanja
krajolika u Izraelu.
He ding, N.: Trupljenje i sortiranje
debala kranskom pilom OSA 770.


Br. 6


Lamprecht, H.: O ekološkom značenju
šume u tropima.
Schmaltz, J.: Rast Pinus radiata u
južnom Čile-u.


Heuveldop , J.: Istraživanja isparavanja
oborinske vode s krošanja četinjača.


Heigenhauser, B.: Nove tendencije
u mrežnom planiranju.


Br. 7


Štete od orkana 1972. II dio.


Briinig, E. F.: Štete od orkana kao
faktor rizika kod proizvodnje drva u raznim
područjima Zemlje.


Wiebecke , C: Ekonomsko značenje


od orkana 1972. i posljedice za šumarsku


i drvarsku privredu.


P1 a t z e r, H. B.: Planiranje i nova teh


nika u izradi drva izvaljenog orkanom.


Lie se, W.: Očuvanje kvalitete drva


kod dužeg uskladištenja.


Wippermann, H. J.: Mehanizirana


centralizirana izrada — Mogućnosti za


kooperaciju između šumarske i drvarske


privrede.


Lünzmann , K.: Opterećenje čeličnog
užeta kod izvlačenja.


Br. 8
Kamin s ky, G.: Značenje ergonomije
u istraživanjima i praksi.
Strehlke, B.: Promjene u uvjetima
rada kod mehanizirane šumske proizvodnje,
s naročitim osvrtom na zaštitu pri
radu.
Scholz , F.: Biokemijske metode u
šumarskoj genetici.
Stephan , B. R.: Rhabdocline pseudotsugae
na duglazijama različitih provenijencija.
Barth , W.-E.: Objekti na dječjim igralištima
u šumi.


Br. 9
Ka to, F. i Mülder, D.: Analiza licitacija
drva — Pomagalo za kreiranje pro


daje — Primjer javnih licitacija hrastovih
furnirskih trupaca.


Koltzenburg, Ch.: Pridolazak i primjena
»ostalih tvrdih listača« u SR Njemačkoj,
I dio: Sječa i vanjska trgovina.


(O.
pr.: sve osim hrasta i bukve).
Platzer, H. B. i Lünzmann, K.:
Nadopuna mehaniziranog sustava za sječu,
izradu i izvlačenje kod Austrijskih
državnih šuma, uređajem za strojno kresanje
grana.


Br. 10


Del or me, A.: Sustav dendrokronologije
hrasta u području južni Weser-i
Leinbergland.


E f t h y m i o u, P. N.: Zakon jedinične
mase kod izvlačenja stočnom vučom u
planinskim šumama.


Patt , R.: O mogućnosti industrijske
prerade biomase prorjeda i otpadaka kod
sječe i izrade.


P 1 a t z e r, H. B.: Broj šumskih radnika,
zarade i troškovi u Upravi šuma Niedersachsen
od 1957—1971.


Br. 11


K n i g g e, W.: Organizacija istraživanja
drva u SR Njemačkoj i Zap. Berlinu.


B e r g e 1, D.: Istraživanja rubnih utjecaja
na pokusnim plohama u sastojinama
u juvenilnom stadiju.


Sach s se, H.: Kako reagira duglazija
na strojno obrezivanje?


Mueller-Darss, H.: Ergonomska
istraživanja obaranja u tropima u svrhu
određivanja odgovarajućih normi.


Br. 12


Häberle, S.: Kakav je današnji položaj
šumske privrede nakon katastrofe
1972.?


Tillmanns, H. -J.: Prirodno pomlađivanje
u Chako šumi (Argentina).
H ö f 1 e, H. H.: Strojno kresanje grana
i trupljenje pomoću PIKA 50.


FORSTARCHIV 1974.
Br. 1


Gundermann, E.: Razmišljanja
praktičara o izdvajanju šuma za rekreaciju.


Wendorff, G. B. v.: Štiti li šuma od
zvuka aviona?


Schlaghamersky, A.: Neke primjedbe
o Kuxmann-ovim stražnjim hidrauličkim
kliještima.


375




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 146     <-- 146 -->        PDF

Br. 2/3


Poseban broj: Današnja stanovišta o
prorjedama.


Burschel , P.: Moderni principi prorjeda
prikazani na simuliranim modelima
čistih smrekovih sastojina.


Franz , F.: Napredne metode prorjeda
sa stanovišta istraživanja rasta i prirasta.


Pechmann , H. v.: Utjecaj prorjeđivanja
na kvalitetu drva.
Kroth , W.: Gospodarski aspekti prorjeđivanja.


Wippermann, H.J.: Zadružno posjedovanje
strojeva pomaže iskorišćenje
kapaciteta.


Fuhrmann , K.-H.: Izobrazba vozača
šumskih strojeva u SR Njemačkoj.


Br. 4


P lochmann, R.: Razmišljanja i modeli
za šumarsku izobrazbu na visokim
školama.


Koltzenburg, Ch.: Pridolazak i upotreba
»ostalih tvrdih listača« u SE Njemačkoj,
II dio: Upotreba. (O. pr.: sve
osim hrasta i bukve.)


Olischläger, K.: DIN-norme za navode
literature.
P o p o v i c i, A.: Gume na strojevima
traktorima za izvlačenje.


Br. 5
Cerny , G.: Mikoriza šumskog drveća


— Postanak, značenje za stanje ishranjenosti
i dispoziciju za napad patogenih
gljiva.
Wei mann, H.-J.: Primjena tehnike
mrežnog planiranja u šumarstvu.


S e i b t, G.: Organizacija, zadaci i rezultati
istraživanja rasta i prirasta na
Pruskom i Donjosaksonskom šumarskom
institutu.


Haselgrube r, F. i Leinert, S.:
Kočnice lanaca na jednoručnim motornim
pilama — Funkcioniranje i iskustva
u primjeni.


Br. 6


D i e t z, P.: Sječa kao gospodarski, tehnički
i organizacioni problem.


B e i s e, W.: Funkcija šume kao proizvađača
sirovina u okviru funkcionalnog
planiranja u šumarstvu.


Heckmann, H.: Funkcije šume kao
proizvađača sirovina u okviru funkcionalnog
planiranja u šumarstvu.


Haselgrube r, F. i Leinert, S.:
Razvoj pokretnog koranja cijelih stabala
od 1970—1973.


Br. 7


Delorme , A.: Pojava pogrešaka uslijed
kompresije u drvu smreka stradalih
od vjetra.


Koltzenburg, Ch.: Pridolazak i upotreba
»ostalih tvrdih listača« u SR Njemačkoj,
III dio: Upotreba i zaključci.


Lünzmann, K.: O tehničkom razvoju
strojeva za izvlačenje.


Br. 8


Ollmann , H.: Drvo tropskih područja
u SR Njemačkoj.


Wendorff, G. B. v.: Masa ili vrijednost?
— Razmišljanja o dugoročnom
razvoju srednjeevropskog šumarstva.


Ma y de 11, H.-J. v.: Povećana važnost
listača u evropskom dijelu SSSR-a.
Lünzmann , K.: Kranski utovarivač
u transportu drva.


Br. 9


Kleinschmit, J. i Schmidt, J.:
Rezultati pokusa uskladištenja sadnica u
hladnjačama.


Hein, W.: Značenje drvene ambalaže i
paleta, te potrebne sirovine u USA.
Roe der, A. i Becker, G.: Pouzdanost
okularne procjene promjera.
Heuvelđop, J.: Razvitak izbora vrsta
drveća za pošumljavanja u Danskoj.
Hasel , K.: Još jednom: Gdje je šumska
privreda danas?


Borzutzki , R.: Kritičke primjedbe
na metodu određivanja buke kod rada s
motornim pilama prema DIN 45641.


Br. 10


Becker, M. i Wieb ecke, C: Stanje
i razvoj nastave na visokim školama
iz »Šumarske i drvarske gospodarske politike
« i »Nauke o tržištu drva« na visokim
školama SR Njemačke, Austrije iŠvicarske.


Stolzenwald, R. H.: Utjecaj rekreacijskih
šumskih projekata na troškove i
strukturu šumskih gospodarstava.


Brünig , E. F.: Nekonvencionalni proizvodni
programi za obnovu šuma u privatnom
vlasništvu.


B e d a, G.: O tehnici pošumljavanja u
terasama.




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 147     <-- 147 -->        PDF

Br. 11


Poseban broj: Mehanizirano prorjeđivanje
smrekovih sastojina.


König , W.: Visoko mehanizirani sustavi
sječe, izrade i izvlačenja potrebni za
ispunjenje gospodarskih i socijalnih funkcija
šuma u Nordrhein-Westfalen.


S t e r z i k, H. K.: Tehnonlogija i strojevi
za prorjeđivanje.


Häberle , S.: Tehnika prorjeđivanja
kao sredstvo i problem uzgajanja šuma


— prikaz na primjeru smreke.
Kramer , H.: Biološki kriterij kao
sredstvo odluke pri izboru jako mehaniziranih
sustava za izvođenje prorjeda.


E i s e 1 e, F.-B.: Metode rada kod pokusa
prorjeđivanja Olper — Razvoj i rezultati.


Br. 12


Wieb ecke, C: Šumarska znanost između
slobode i ovisnosti.


F r a u e n d o r f e r, R.: Visoka školaInstitut kao nosioci šumarskih istraživanja
u Austriji.


J a e d i c k e, H.-G.: Čovjek i priroda s
antropološkog stanovišta.
M c C o r m a c k, M. L.: Produkcija božičnih
drvaca u SR Njemačkoj.
W e n d o r f f, G. B. v. Prilog raspravi


o forsiranom podizanju kultura plemenitih
listača.
Wolf, E.: 0 optimiranju dužine oblovine
za transport.


Zvonimir Kalafadžić