DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 137 <-- 137 --> PDF |
nasadima uspjeh ili neuspjeh i široj javnosti više uočljiv, nego i zato što se rad šumara na Jadranskom području sastoji manje više u očuvanju postojećega, budući da za veće zahvate nema sredstava. U stanovitoj mjeri to se ne odnosi na temperaturna ograničenja, jer danas imademo čempresa u Zagrebu i njegovoj okolici (u Bačunu), crnike duboko u području šume hrasta medunca (u Kršanu i u izrazitom mrazištu Pazinu), a lovorike podno Čičarije (u istarskom Humu). Ekologija je značajan prinos poznavanju fitocenoloških građa šume crnike, alepskog i crnog bora. Za šumu crnike (Orneto-Quercetum ilicis H-ić) dane su snimke s 4 lokaliteta (s nadmorskih visina od 180 do 400 m i ekspozicija NW, N i NE), šume alepskog bora (Orneto- Quercetum ilicis pinetosum halepensis H-ić) sa 7 lokaliteta (nadmorske visine od 30 do 150 m nad morem, a ekspozicija S, SW, NW) te šume dalmatinskog crnog bora (Orneto-Quercetum ilicis pinosum dalmaticae H-ić) s 8 lokaliteta (nadmorske visine između 240 i 800 m, a ekspozicija S, SW, W, N i NE). U uvodu Horologije (str. 10) autor je naglasio da je »krajnja svrha« ovih istraživanja da se »omogući lakše i pravilnije planiranje praktičkih radova na melioraciji šuma i šumskih terena« (Dubrovačkog kraja). O tome je tu i tamo bilo riječi i u Horologiji, a u Ekologiji to je obuhvaćeno posebnim poglavljem, u »kratkom osvrtu na šumsko-uzgojne mogućnosti«. U ovom dijelu autor je saopćio i svoja mjerenja u mješovitim sastojinama alepskog i primorskog bora te pinjola sa zaključkom da »primorski bor, TOPOLA, bilten Jugoslavenske nacionalne komisije za topolu, br. 103—106, Beograd VII/1974 — VI/1975. Četverobroj 103—106 ovog časopisa »posyecen je«, kako stoji na naslovnoj stranici, »Međunarodnom simpoziju o gajenju topola i iskorišćavanju topolovog drveta « koji je održan od 8—11. listopada 1974. god. u Beogradu, s obilaskom objekata u Novom Sadu, Osijeku, Belišću i Srijemskoj Mitrovici. Međunarodni, jer su na njemu sudjelovale, osim Jugoslavije, i NR Mađarska (s 2 delegata i 2 referata), NR Poljska (s 3 delegata i 2 referata), SR Čehoslovačka (s 8 delegata kao vrsta bržeg rasta, ima najveće značenje za proizvodnju drvne mase« (str. 146). Podmladna (resurekciona) sječa navodi se (i predlaže) kao meliorativna mjera u cilju obnove degradiranih sastojina bez ikakvih ograničenja, odnosno kao mjera koja u svakom slučaju osigurava razvoj, u odnosu na naše želje i potrebe, i kvalitetniju sastojinu. M. Jovančević je, međutim, upozorio (str. 137) da ona može i negativno djelovati, odnosno doprinijeti potiskivanju vrsta sa sporijim rastom ili onih bez ili sa slabijom izdanačkom snagom. Mi bi dodali, da je mjera melioracije opravdana samo na boljim staništima, jer se samo na takovim može razviti sastojina sa svojstvima niske šume. Kao »Additamenta« priopćeno je 15 dokumenata (na latinskom ili talijanskom jeziku) o intervenciji Senata Dubrovačke republike za zaštitu ili unapređenje šuma u razdoblju od 1344. do 1808. godine na osnovu kojih je autor prikazao utjecaj čovjeka na šumsku vegetaciju u tom području (str. 67. i dalje). Nalaze se i četiri »popisa« i to znanstvenih imena biljaka, domaćih imena biljaka, geografskih imena te ekoloških i drugih pojmova o kojima je riječ u ovoj knjizi. Ti popisi omogućuju lako pronalaženje vrsta ili pojmova kada je čovjeku samo to potrebno. Sažeci su na engleskom i francuskom jeziku. Mjesto detaljnijeg prikaza i uspoređivanja preporučujem upoznati se s ovom Ekologijom, a time i sa šumskom vegetacijom istraživanog područja, i to gotovo jednako kao da smo po njemu i krstarili. O. Piškorić i 4 referata), i SR Rumunjska (s 1 delegatom i 2 referata), a samo preko referata SSSR (2), NR Bugarska (4) i NR Mongolija (1). SFR Jugoslavija sudjelovala je s 34 delegata i sa 16 referata. U ovom četverobroju objavljeno je 30 referata a jedan, od ing. Bure, objavljen je već u br. 98—99. istog časopisa. Ing. Bura referirao je o »stanju i mogućnostima proizvodnje celuloznog (prostornog) drveta u plantažama brzorastućih topola i četinara u Jugoslaviji«. Na uvodnom mjestu ing. Bura prikazao je organizaciju i tok simpozija u okviru kojeg su objavljeni podaci o razvoju (o drvnoj masi i prirastu) 12—13 godišnjih 367 |