DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 136     <-- 136 -->        PDF

DOMAĆA STRUČNA LITERATURA


Milorad Jovančević: Ekologija
šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom
kraju.


»Ekologija šumskog drveća i grmlja u
Dubrovačkom kraju« (u daljnjem tekstu
Ekologija) jedini je rad u 5. knjizi »Anala
za šumarstvo« koje izdaje Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti,
Razred za prirodne nauke (urednik akademik
Mirko Vidaković).* Ova Ekologija
je zapravo drugi dio studije M. Jovančevića
o rasprostranjenju šumskog
drveća i grmlja te stanja šumske vegetacije
u području između Neretve i Bokokotorskog
zaljeva. Prvi dio objavila je,
također, JAZU kao 4. svezak navedenih
Anala 1972. godine pod naslovom »Horologija
šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom
kraju« (u daljnjem tekstu
Horologija)**. Ova istraživanja M. Jovančević,
sada profesor Šumarskog fakulteta
u Sarajevu, proveo je između 1950. i
1956. god. kao suradnik Terenske stanice


Instituta za eksperimentalno šumarstvo
JAZU u Trstenom pa su ove dvije knjige,
pored ostalog, dokument i rada ovog
Instituta.


Ovaj rad je i više nego »ekologija«, jer
pored prikaza — Ekološke prilike i rasprostranjenost
drveća i grmlja (klimatski
faktori, petrografsko-geološki matični
supstrat, pedološki odnosi, geomorfološki
odnosi, biotski utjecaji), sadrži i prikaze



Fitocenološka građa osnovnih oblika
šuma,
— Šumsko-vegetacijska razdioba istraživanog
područja te

Kratak osvrt na šumsko-uzgojne mogućnosti.
Tekst je dopunjen s 21 tabelom, 17 grafikona,
2 karte i 12 fotografija. Pored,
da ih tako nazovemo, pomoćnih tabela o
klimatskim i dr. ekološkim činiocima
autor je dao i tabelarni »pregled visinskog
rasprostranjenja vazdazelenog dr


* Knjiga se mož.e naručiti od Znanstvene
knjižare u Zagrebu, Gunđulićeva 24, u broširanom
ili tvrdom povezu.
* Ovaj dio prikazan je u Šumarskom listu,
god. 1972. br. 9—10.
veća i grmlja« i to po pojedinim dijelovima
— područjima istraživanog područja
(pelješko, neretvansko, donjohercegovačko,
dubrovačkog primorja, dubrovačke
okolice te Konavala), fitocenoloških
snimaka i dr.; od grafikona navodimo
samo neke kao »redoslijed vazdazelenog
drveća i grmlja po visini najviših nalazišta
« (str. 59), 3 profila nalazišta dalmatinskog
crnog bora (str. 61—63), distribucijske
krivulje nekih borovih sastojina
(str. 142. i dr.) itd.; od dvije geografske
karte jedna je o geološkom sastavu,
a druga »dendrogeografske razdiobe južnodalmatinskog
kopna«. Fotomaterijal
više prikazuje gornje domete pojedinih
vrsta (kao npr. stabla medunca u Arboretumu
Trsteno koje je dostiglo promjer
u 1,30 met. od 180 cm, jača stabla medunca,
lijepe sastojine crnog bora), a
manje stanje šumske vegetacije koja je
prikazana samo jednim fotosom (golu
sječu makije za potrebe proizvodnje vapna
— paljenja klačine). Međutim, takvih
snimaka bilo bi potrebno više kao, pristupačna
dokumentacija o stanju šuma
(šumske vegetacije) na početku drugog
dijela ovog stoljeća, jer je već danas stanje
šumske vegetacije na kršu drugačije
nego li je bilo prije 20, 30 ili više godina
i malo je površina gdje bjelina golog
krša nije bar prošarana zelenilom grmova,
a prijašnje šikare (i makije) već su
prerasle u sastojine tipa niske šume.


Iz Horologije saznajemo za prostorni
raspored pojedinih vrsta Dubrovačkog
kraja, a Ekologija daje podatke o ekološkim
determinantama njihovog, ne samo,
rasprostranjenja nego i uspijevanja.


Moglo bi se reći da su te determinante
poznate. I jesu, ali kao globalne, općenite,
a ne i u njihovim detaljima, uz uvjete
mikrorajona, a koji su u određenim
slučajevima odlučni za uspješno ili neuspješno
uzgajanje bilo koje vrste. Po
tome ova Ekologija omogućuje suptilnije
poznavanje bioloških i uzgojnih svojstava
vrsta koje se nalaze na istraživanom
području, a koja se mogu, bez sumnje,
koristiti i u drugim područjima. Praktički
će, za sada, rezultati ovih istraživanja
naći primjenu u parkovno-hortikulturnim
nasadima, jer ne samo što je u takvim