DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 136 <-- 136 --> PDF |
DOMAĆA STRUČNA LITERATURA Milorad Jovančević: Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju. »Ekologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju« (u daljnjem tekstu Ekologija) jedini je rad u 5. knjizi »Anala za šumarstvo« koje izdaje Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za prirodne nauke (urednik akademik Mirko Vidaković).* Ova Ekologija je zapravo drugi dio studije M. Jovančevića o rasprostranjenju šumskog drveća i grmlja te stanja šumske vegetacije u području između Neretve i Bokokotorskog zaljeva. Prvi dio objavila je, također, JAZU kao 4. svezak navedenih Anala 1972. godine pod naslovom »Horologija šumskog drveća i grmlja u Dubrovačkom kraju« (u daljnjem tekstu Horologija)**. Ova istraživanja M. Jovančević, sada profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, proveo je između 1950. i 1956. god. kao suradnik Terenske stanice Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU u Trstenom pa su ove dvije knjige, pored ostalog, dokument i rada ovog Instituta. Ovaj rad je i više nego »ekologija«, jer pored prikaza — Ekološke prilike i rasprostranjenost drveća i grmlja (klimatski faktori, petrografsko-geološki matični supstrat, pedološki odnosi, geomorfološki odnosi, biotski utjecaji), sadrži i prikaze — Fitocenološka građa osnovnih oblika šuma, — Šumsko-vegetacijska razdioba istraživanog područja te — Kratak osvrt na šumsko-uzgojne mogućnosti. Tekst je dopunjen s 21 tabelom, 17 grafikona, 2 karte i 12 fotografija. Pored, da ih tako nazovemo, pomoćnih tabela o klimatskim i dr. ekološkim činiocima autor je dao i tabelarni »pregled visinskog rasprostranjenja vazdazelenog dr * Knjiga se mož.e naručiti od Znanstvene knjižare u Zagrebu, Gunđulićeva 24, u broširanom ili tvrdom povezu. * Ovaj dio prikazan je u Šumarskom listu, god. 1972. br. 9—10. veća i grmlja« i to po pojedinim dijelovima — područjima istraživanog područja (pelješko, neretvansko, donjohercegovačko, dubrovačkog primorja, dubrovačke okolice te Konavala), fitocenoloških snimaka i dr.; od grafikona navodimo samo neke kao »redoslijed vazdazelenog drveća i grmlja po visini najviših nalazišta « (str. 59), 3 profila nalazišta dalmatinskog crnog bora (str. 61—63), distribucijske krivulje nekih borovih sastojina (str. 142. i dr.) itd.; od dvije geografske karte jedna je o geološkom sastavu, a druga »dendrogeografske razdiobe južnodalmatinskog kopna«. Fotomaterijal više prikazuje gornje domete pojedinih vrsta (kao npr. stabla medunca u Arboretumu Trsteno koje je dostiglo promjer u 1,30 met. od 180 cm, jača stabla medunca, lijepe sastojine crnog bora), a manje stanje šumske vegetacije koja je prikazana samo jednim fotosom (golu sječu makije za potrebe proizvodnje vapna — paljenja klačine). Međutim, takvih snimaka bilo bi potrebno više kao, pristupačna dokumentacija o stanju šuma (šumske vegetacije) na početku drugog dijela ovog stoljeća, jer je već danas stanje šumske vegetacije na kršu drugačije nego li je bilo prije 20, 30 ili više godina i malo je površina gdje bjelina golog krša nije bar prošarana zelenilom grmova, a prijašnje šikare (i makije) već su prerasle u sastojine tipa niske šume. Iz Horologije saznajemo za prostorni raspored pojedinih vrsta Dubrovačkog kraja, a Ekologija daje podatke o ekološkim determinantama njihovog, ne samo, rasprostranjenja nego i uspijevanja. Moglo bi se reći da su te determinante poznate. I jesu, ali kao globalne, općenite, a ne i u njihovim detaljima, uz uvjete mikrorajona, a koji su u određenim slučajevima odlučni za uspješno ili neuspješno uzgajanje bilo koje vrste. Po tome ova Ekologija omogućuje suptilnije poznavanje bioloških i uzgojnih svojstava vrsta koje se nalaze na istraživanom području, a koja se mogu, bez sumnje, koristiti i u drugim područjima. Praktički će, za sada, rezultati ovih istraživanja naći primjenu u parkovno-hortikulturnim nasadima, jer ne samo što je u takvim |