DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 135 <-- 135 --> PDF |
IZ STRANOG ŠUMARSTVA MAĐARSKA ŽELI UTROSTRUČITI PROIZVODNJU DRVA (Iz Holz-zentralblata br. 92/1975) Mađarsko šumarstvo se je u 30 godina od podržavljenja ne samo kvalitativno preinačilo, nego su i povećane površine šuma. Od 1945. pošumljeno je 1 milion ha. Pošumljivanje miliontog hektara je svečano započeto u travnju ove godine kod Kecskemet-a. Pošumljenost zemlje je 17% dok je 1925. g. bilo 12%. U to vrijeme bilo je pošumljeno 1,1 milion ha. Državnih šuma je bilo tada 6%. 1950. g. nakon podržavljenja bilo je šumskih površina 1,5 mil. ha. Udio državnih šuma je bio 80%, ostatak je bio u posjedu društvenog vlasništva. Nakon drugog svjetskog rata bilo je u Mađarskoj oko 100.000 ha goleti i bezvrijednih zakržljalih šuma na više hiljada ha. Nepošumljene površine su u 30 prošlih god. kontinuirano pošumljene. Kvalitet sastojina je popravljen. Sastojine šuma na 560.000 ha su morale biti zamijenjene, osim toga pošumljeno je 440.000 ha novih površina. Najviše je pošumljeno u ravnicama, gdje je procent pošumljenosti povećan od 7 na 14%. Do 1990. g. pošumiti će se daljih 250.000 ha. Tako da će pošumljenost doseći 19%. Gornja granica šumskih površina planira se s 2,4 mil. ha, tj. 25% pošumljenosti zemlje. Udio pojedinih vrsta drva je znatno izmijenjen i prilagođen je uvjetima industrije. Učešće crnogoričnih šuma u posljednjih 30 godina povećano je od 6 na 10 %, nasuprot učešće hrasta i bukve opalo je od 59 % na 44 %. Ovaj trend će se nastaviti i u budućnosti. Do 1990. g. učešće crnogoričnih šuma treba biti 19 %, dok udio hrastovih i bukovih šuma treba opasti na 38 %. 18 % učešća bagremovih šuma bi se i dalje zadržao. Radi zadovoljenja potreba industrije papira učešće topolovih površina povećano je od 3 na 9 %. Znak poboljšanja šumarstva je što je 1950. god. sječeno 3,5 mil. m3, a 1975, i pokraj beznačajnog povećanja površina, sječa je povećana na 6,6 mil. m3. Pred 30 godina iznosile su zalihe u šumama 125 mil. m3, a danas su 200 mil. m3. Prirast po ha godišnje je 3,4 m3, što je, upoređujući s ostalim zemljama, dobar rezultat. Prema planovima, do konca ovog vijeka sječiva masa treba biti 10 mil. m3. |