DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 131     <-- 131 -->        PDF

6.
J. Kald y (Mađarska), Granice primjene traktora točkaša i gusjeničara
u Mađarskoj;
7.
E. Ka m in sk i (Poljska), Metode optimalizacije procesa izrade u integriranom
šumsko industrijskom pogonu;
8.
M. Kantola, P. Haataja (Finska), Razvoj strojeva za obradu tla
u šumarstvu;
9.
I. Kostro n (ČSSR), Helikopter kod transporta drva u ČSSR;
10.
A. Krive c (SFRJ), Štete na sastojinama kod sječe i transporta prorednog
materijala;
11.
W. Pampe l (DDR), Izrada kod proreda u Njem. D. R. — pregled i
pojedina pitanja;
12.
E. P e s t a 1 (Austrija), Granice mehanizacije u brdskim šumama;
13.
H. Platze r (SR Njemačka), Mehanizacija i potreba radne snage;
14.
E. Rona y (ČSSR), Sistemi sječe i izrade i razvojne tendencije mehanizacije
u šumarstvu ČSSR;
15.
A. S t a a f (Švedska), Tehnički aspekti oplodnih sječa;
16.
J. T i m i n g e r (SR Njemačka), Sistemi iskorišćivanja kod proreda
Osim ovdje navedenih referata pročitani su neki referati poslani na simpozij
čiji autori su bili spriječeni da sudjeluju na istom.


1.
Le win - W. La s da o (SSSR), Perspektive razvoja mehanizacije uzgojnih
sječa u SSSR-u;
2.
Gh. I. Ionasc u (Rumunjska), Gledište kod gradnje i korišćenja
šumskih žičara u Rumuniji;
3.
M. Kubia k (Poljska), Utjecaj upotrijebljenih oruđa kod uzgojnih
sječa u mladim borovim sastojinama.
Nakon referata razvila se plodna diskusija po cjelokupnoj problematici.
U vezi sa simpozijem organizirani su posjeti nekim većim radilištima i
pogonima nekih kombinata za eksploataciju i preradu drva, kao i tvornicama
strojeva.


Prvi od tih kombinata je bio W. Rosenlew u Pori-u. Među ostalim, ovaj
kombinat posjeduje 91.000 ha vlastitih šuma, a u 1973/74. u svojim pogonima
eksplotacije proizveo je 160.000 m3 drva u vlastitim sumarna te u šumama
drugih 620.000 m3 (kupnja na panju) i kupio na skladištima drugih 320.000 m3
oblovine. Tako je zapravo preradio 1,100.000 m3 oblovine. Od ove mase otpalo
je na pilanske trupce četinjača 65 %, celulozno i ogrijevno drvo 27 % i tehničko
drvo listača 8 %.


Posjetili smo radilište poduzeća u jednoj privatnoj šumi, gdje se siječe


1.400 m3. Na sječi i izradi radi 7 rušača, jedan »forwarder« i jedan Pika-50
procesor. Sječa i izrada započeta je 17. kolovoza, a dovršena će biti 6. rujna.
Tehnologija rada na sječini je slijedeća:


1.
Obaranje motornim pilama (80—100 nvVdan);
2.
Izrada — procesori Pika-50 (80 m3/dan);
3. Izvlačenje — forwarderi (80—100 m3/dan).
Ukupno se za jedan m3 sortimenata troši 0,04 dana ljudskog rada.