DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 129 <-- 129 --> PDF |
došlo do prevelike koncentracije turističkih objekata, ljudstva i motorizacije, kao i objekata industrije. I tako šume, koje su privukle turiste i pomogle razvoju turizma, postale su ozbiljno ugrožene! Realizacija »zelenog turizma« je tek u povojima kako u primorskom tako jo š i viš e u kontinentalnom dijelu naše domovine. Zapravo »zeleni turizam« još nije niti unišao u naše šume, jer — izgleda — šumari i šumarske radne organizacije čekaju da netko drugi, mjesto njih, to učini i kao da žele ostati sam o čuvar i šuma , i posljedni na ranglisti korisnika šumskog turizma, gdje samo dižu i spuštaju brklju posjetiocima i automobilima! Prema starijim iznašanjima znanstvenici Mantl (SR Njemačka) i Tamargadza (SSSR) ocjenjuju da 1 m3 drveta sudjeluje s 30—55 %», dok nerobne koristi: hidrološke, klimatološke, higijenske, estetske, rekreacijske i zaštitne funkcije šuma iznose 45—75% od ukupne vrijednosti šuma. Današnji procjenjivači šuma priznaju jednom kubičnom metru drva samo 1/10 do najviše 1/4 od ukupne vrijednosti svih funkcija šuma. Donedavno, a još je tako i danas, proizvodnja drva bila je dominantan zadatak šumarstva, dok je nerobna proizvodnja smatrana kao sporedna korist šume, koja nema cijene i ništa ne košta. Pod utjecajem vehementne industrijalizacije danas se je situacija iz temelja izmjenila. Veću cijenu i vrijednost dobivaju sve više opće funkcije šuma. Prema tome dobro bi bilo kad bi se posebnim referatom obradila metoda i opći principi vrednovanja, kako bi se osigurao jedinstveni pristup oko razrade ove problematike po pojedinim regijama i barem se približno definirala sveukupna vrijednost općekorisnih funkcija šuma. Očekujemo da će se učesnici Savjetovanja također porazgovoriti i o ovoj temi, kao i o prostornom planiranju i uređenju šumskih površina, ponašanju čovjeka, proređenoj divljači rijetkih i vrijednijih vrsta, uzimanju udjela šumara u rješavanju šire namjene, kao i o mogućnostima provođenja pejsažne arhitekture na ogoljelim površinama Jadrana, predviđenim za pošumljivanje. Na Savjetovanju će se o svemu ovome raspravljati nakon što se iznesu Uvodni i ostali referati. Stvarni naslov referata, koji sadrži predloženu problematiku izabrat će sam autor. Referiranje može trajati najviše 10 minuta odnosno to su 3— 4 stranic e rukopisa , pisanog strojem. Poželjno je da referati budu popraćeni diapozitivima, a sadržaj obrađen jednostavno i argumentirano, te da ujedno popularizira ulogu šuma i šumarstva u zaštiti čovjekove okoline. Završavajući ovu II. Okružnicu molimo sve autore da nam olakšaju posao oko organiziranja Savjetovanja, grupiranja materijala, sastavljanja programa rada i skiciranja zaključaka Savjetovanja. Najveću ćete nam pomoć pružiti, ako nam pravovremeno dostavite naslov i kratki sadržaj Vašega referata od 10—15 redaka strojem pisanog. Zagreb, 26. XI 1975. Predsjednik Saveza: Ing. S. Tomaševski, v. r. |