DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 124 <-- 124 --> PDF |
2 O šumi i vegetaciji uopće u Putopisu malo je podataka, a u koliko ih i ima oni su zapravo sastavni dijelovi opisa krajolika (pejsaža) ili u sklopu opisa drugih pojava ili stanja. Međutim, i ti fragmenti omogućuju, makar i djelomičan, tj. za pojedine dijelove Dalmacije, uvid u stanje šuma ili vegetacije u drugoj polovini XVIII stoljeća, dakle prije 200 godina. 2.1 Šumu kao takovu Fortis spominje svega pet puta, od čega tri puta samo navodi da je područje obraslo šumom. Citiramo: — »U šumama nedaleko Ccranja našao sam mnoštvo okamenina od Turbinita . . .« (I — 46)5; — »Nedaleko Ostrovice zmije vole mjesto koje vojnici nazivaju Pichetto (stražarsko mjesto, op. P.) i tamo se razmnažaju jače nego u okolnim šumama « (I — 56); — ... »duž rijeke (Trebižat, op. P.) široki su pojasi šume posred kojih se nalazi stara vojnička cesta (antica via militare) koja je povezivala Salonu s Naronom« (II — 207). Nešto više zapisano je o šumama na otoku Rabu. Doduše Fortis kaže, da se na otoku »na više mjesta nalaze lijepe zaravni dijelom pod gustom šumom, a dijelom podobne za uzgoj žitarica dok su ostala posve gola i stjenovita«, ali ». . . usprkos toga (Rab) ipak isporučuje ogrjevno drvo koje se godimice u većim količinama odprema u Veneciju . . .« (II — 268). Najpotpuniju sliku, u danim okvirima, možemo dobiti o stanju šuma na »najvišoj primorskoj planini . . . podno koje se nalazi grad Makarska«, o šumama Biokova. Fortis piše: »Planina je gotovo posve obezšumljena, pa i u najnepristupačnijim kotlinama. Rijetko se tu i tamo nalaze ostaci starih šuma i to na mjestima udaljenim od svih naselja i onim iz kojih je nemoguće iznijeti velika stabla. Uništenju šuma doprinijele su i vatre koje pale pastiri, djelomično za grijanje, a djelomično da uživaju u divljem prizoru. Takav požar ponekad traje i mjesecima« (II — 153. i 155). Indirektno se može zaključiti da je šuma bilo i na Braču, na kojem je proizvodnja vina »potisnula trgovinu drvetom i ovcama« (II — 254), a od »vina drva i ovaca Bračani imaju glavni prihod . . .« (II — 258). Isto se može zaključiti i za Hvar, ali na kojem se trgovina drvom »iz godine u godinu smanjuje dijelom zbog slabog gospodarenja šumama, a dijelom zbog teškoće izvoza .. . (II — 249—250). Iz opisa, da su »bregovi od Poljica prema Cetini kao i ona na području Slimena, Svinjišta i Kučišća bogata hrastovim stablima, koja se mogu bez velikih troškova odpremiti do mora« može se zaključiti, da je na tom području zapravo bilo visokih šuma, ali jače prorjeđenih. Zanimljiva je Fortisova pretpostavka, da je ova hrastovina kvalitetnija od one »iz vlažnih šuma u Istri« (II — 122). 2.2 Vegetacija je najopširnije i najpotpunije opisana na potezu od Zadra do Nina: ». . . . Na putu od Zadra do Nina promatrao sam poseban krajolik koji je, u dužini od 13 milja, bio pokriven prirodnom (samorastućom) vegetacijom. Sve do mjesta Kozino nalazi se kamenita ravan koja bi se mogla koristiti za vinograde i za njive, ali su tu danas livade . . . Na milju od Kozina 5 Rimski broj označava knjigu (svezak), a arapski stranicu. |