DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 120 <-- 120 --> PDF |
— kako se gljiva ponaša i da li se razvija u otpadnom materijalu ovršina i vjetroloma? — što stvara povoljne uvjete za infekciju i razvoj gljive? — da li gljiva može svladati i zdravo hrastovo stablo, ako u njega prodre ili se unese? Koliko sam shvatio iz informacije Đorđevića , dobio sam dojam, da se autor bavio determinacijom uzročnika bolesti, a tek uzgred ostalim dijelom svojih nalaza, odnosno zaključaka. Ovo je razumljivo, jer je to bila nova bolest, a rad od 3 godine, kroz koje je vršio svoja istraživanja, je premalen da bi se moglo odgovoriti na pitanja, koja sam naveo. Tražeći podatke o ovoj bolesti i njenom značaju u stručnoj literaturi nisam mogao ništa podrobnije naći, a isto tako ni u najnovijoj fitopatologiji od prof. J. K i š p a t i ć a. Ovo upućuje, da gljiva nije dobro istražena. LITERATURA Đorđević , P.: »Bolest slavonskih hrastova — Ceratostomella merolinensis n. sp.«, Beograd, 1930. ZAŠTO DO SADA NIJE IZGRAĐENA TVORNICA CELULOZE U JASENOVCU? Poznato je da je u šumarstvu već odavno prisutan problem plasmana prostornog drva lišćara, a u primarnoj preradi korištenje i plasman pilanskog otpada. Redovni godišnji etat šuma SRH sadrži 61 % drva tankih dimenzija, a svega 39 % je tehnička oblovina za koju je osiguran plasman i čija prodajna cijena pokriva troškove proizvodnje i stvara određeni višak vrijednosti koji jedva pokriva troškove redovnog održavanja šuma. Zbog toga je stalan pritisak na povećanje cijena tehničke oblovine, a prisutna je i tendencija da se iz planova siječa izostave one sječine u kojima se pretežno dobiva prostorno drvo. U našoj Republici a i van nje nema jake i razvijene industrije za kemijsku preradu drva tehnološkog postupka koji koristi i prerađuje sve vrste listača. Postojeća industrija je usitnjena, prerađuje pretežno drvo četinara kojeg u našoj zemlji ima u ograničenim količinama, pa je prisiljena jedan dio uvoziti. Prema statističkim podacima kemijska industrija u Hrvatskoj prerađivala je do 1974. godine prosječno 38.000 m;i drva listača, od čega 5.000 m3 bukve i 33.000 m3 mekih listača. Nakon nekoliko propalih pokušaja da se u SRH izgradi jedan kapacitet za proizvodnju celuloznog vlakna iz drva listača u okviru Republičke privredne komore, još 1968. godine desetak šumskih gospodarstava raspravljalo je o tom problemu i došlo se do zaključka da je jedino rješenje izgradnja tvor350 |