DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 118     <-- 118 -->        PDF

koja su imala tamne mrlje na kori debla i pokazivala izrazito crvenilo lišća.
Zatim je utvrdio, da gljiva toksično djeluje na žive stanice hrasta, da parazitski
živi na njemu te stablo konačno ugiba.


Zbog spriječavanja širenja ove bolesti Đ o r đ e v i ć preporuča sve mjere,
koje onemogućavaju smanjenje vode i stvaranje prostora za zrak u drvetu.
Tada nastupaju povoljni uvjeti za infekciju i epidemiju gljive. On preporuča,
da se oprezno sijeku šušci, a pogotovo vrše jače prorede, jer se na taj način
otvara sklop. Otvaranjem sklopa stvaraju se povoljni uvjeti preostalim stablima
za intenzivniju transpiraciju, na koju nije adaptiran korjenov sistem
stabala. Ovaj ne može nadoknaditi transpiracijom izgubljenu vodu u drvetu,
gdje dolazi zrak, čime nastaju povoljni uvjeti za širenje bolesti.


U članku pod naslovom »Ponovno sušenje hrasta u Spačvanskom bazenu«
Šum. list 11—12/1973., ne znajući tada za rad DrĐorđević a i njegove zaključke,
naveo sam da se na terenu primjetilo kako se jače sušenje pojavilo,
kada su u sastojinama izvršene sječe (jače prorede s vađenjem zrelog jasena)
ili su nastale jače štete od oluja. Jednom rječju, kada nastaje veći priliv