DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Poplav a — 1972. ŠG Našice, Bilje, Osijek, — 1974. ŠG Osijek Puževi — 1972. ŠG Zadar Sr i je ž — 1974. šumarski institut za četinjače Tuč a — 1972. ŠG Bilje, Podravska Slatina, Zagreb, — 1973. ŠG Bilje V j eta r — 1972. ŠG Delnice, Bilje — 1974. ŠG Našice Voluharic e — 1972. ŠG Bilje, Osijek, — 1973. ŠG Osijek Usporedimo li broj vrsta štetnika ovog posljednjeg trogodišta s njihovim brojem u trogodištu 1969—1971, u posljednjem je trogodištu zabilježeno 14 vrsta više. Od opasnih je štetnika u ŠG Bilje stalno prisutna Dothichiz a populea i Marssomina brunnea te Melampsora vrste, a u Šumarskom institutu za četinjače u Jastrebarskom Fusarium-vrste. Ima dosta slučajeva pojave osipa borovih iglica Lophodermium pinastri i hruštevih grčica. U ŠG Osijek i Vinkovci stalno se nailazi i na Phyllocnistis suffusella pa Phyllodecta vitellinae. U rasadnicima istočne Slavonije zapažena je 1974. godine i Microsphaera alphitoides. U njima su česte i zlatice (Chrysomelidae). Štete od divljači su stalno prisutne u rasadnicima ŠG Bilje, donekle i ŠG Osijek, dok u Vinkovcima u posljednje dvije godine nisu zabilježene. Ostali mnogobrojni štetnici, gljive i insekti pojavili su se u nekim šumskim gospodarstvima, kao što se iz popisa vidi, u pojedinim godinama. Tako isto, veće štete od korova, životinjskih organizama te atmosferskih sila. U nekim je rasadnicima zapažena i klorotičnost biljaka. Završavajući ovaj izvještaj i prikaz stanja rasadnika u SR Hrvatskoj od 1972—1974. godine zahvaljujemo drugovima koji su ih na terenu sabrali, kao i aps. šumarstva Nevenki Brzac i asistentu Stjepanu Opaličkom, da su ti podaci uneseni u specijalne kartice te po N. Brzac brojčano sređeni i verificirani. ZAKLJUČAK I u zaključku moramo u prvom redu istaći već spomenutu činjenicu da broj rasadnika i u njima uzgojenih sadnica od 1966. god. pa do danas stalno opada. God. 1966. je u 211 rasadnika na površini od 615,83 ha stajalo 49,945.270 bjelogoričnih i crnogoričnih biljaka. Koncem 1974. godine u 144 rasadnika na površini od 407,14 ha stajalo je samo 19,912.630 bjelogoričnih i crnogoričnih biljaka. Bez obzira što nemamo sve podatke iz nekoliko gospodarstava, možemo zaključiti da je rasadnička površina za 8 godina smanjena za oko 33 %, a proizvodnja sadnica za oko 66%. — Ovakovo stanje — u koliko nije proizvodnja sadnica nadomještena sjetvom sjemena ili uspješnim prirodnim pomlađivanjem — znak je velikog nazadka na području podizanja i obnove šuma. Stanje šumskih rasadnika u dalmatinskom području Hrvatske još je uvijek kritično, ono se od 1971. godine nije popravilo, tako da i sad vrijede napomene i prijedlozi navedeni u »Zaključku« na strani 110 — Šumarskog lista br. 3 i 4, 1973. |