DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-10/1975 str. 11 <-- 11 --> PDF |
U SR Bosni i Hercegovini financiranje radova na kršu riješeno je posebnim Zakononm o kršu (SI. list BiH 12/74) prema kojem republika učestvuje sa 50 % u financiranju svih radova pod uvjetom da općine i zainteresirane organizacije osiguraju svoje učešće od 50% društvenim dogovorima i samoupravnim sporazumima. Nacrt Zakona o šumama u našoj republici bio je izrađen još u ožujku 1973. godine i dat je na javnu raspravu. Njegovo donošenje je međutim odgođeno radi usaglašavanja sa ustavnim promjenama koje su u međuvremenu nastupile, te je novi nacrt sačinjen u svibnju 1974. godine. Taj je Nacrt predviđao osnivanje samoupravne interesne zajednice za šumarstvo, čime bi se omogućilo i rješenje materijalnog položaja šumarstva na kršu. Međutim Savjet za društveno-politički sistem pri Izvršnom vijeću Sabora dne 24. IX 1974. je po ovom pitanju zauzeo stav da »nije prihvatljivo osnivanje samoupravne interesne zajednice u ovoj oblasti« odnosno »da za sada, ne postoje opravdani razlozi ni uvjeti za osnivanje samoupravne interesne zajednice u oblasti šumarstva «. Konačno sada je u izradi novi Nacrt zakona o šumama. Koliko smo informirati i upoznati sa njegovim tekstom, odredbe koje se odnose na krš oie zadovoljavaju, jer ne rješavaju ni status šumarstva ni način i izvore za financiranje njegove djelatnosti. Naime, nacrt, iako područje krša izdvaja iz šumsko privrednih područja, ne propisuje na koji će se način osigurati održavanje postojećeg šumskog fonda, a za njegovo unapređenje kaže da sredstva osiguravaju organizacije koje gospodare šumama, Republika, općine i zainteresirane radne organizacije na području općina u visini koju utvrde društvenim dogovorom. Kada je s jedne strane poznato kakav je materijalni položaj organizacija koje gospodare šumama i visina sredstava koje je do sada Republika izdvajala za krš (oko 200 mil. st. dinara za cijelo područje), a s druge strane da pokušaj da se položaj šumarstva na kršu riješi samoupravnim dogovorom općina nikad nije uspio — onda bi usvajanje takovog zakonskog prijedloga značilo nastavljanje jednog stanja kakvog imamo danas. Nadalje, novi tekst Nacrta ponovno ne predviđa osnivanje samoupravne interesne zajednice šumarstva već za proširenu reprodukciju šuma i financiranje općekorisne funkcije šuma propisuje izdvajanje dijela dohotka koji je rezultat izuzetno povoljnih prirodnih i proizvodnih uvjeta (renta), s time da se tako izdvojena sredstva većim dijelom udružuju na razini šumskoprivrednog područja u kome se ostvaruju, a manjim dijelom na nivou šumarstva Republike. Ne treba posebno naglašavati koliko je ovo rješenje nepovoljnije za šumarstvo kao cjelinu, a krš posebno, od osnivanja interesne zajednice u kojoj se udružuju sredstva ne samo šumarstva, već također i Republike i svih zainteresiranih za jačanje općekorisne funkcije šuma. III Polazeći od stanja u kome se šumarstvo na kršu, posebno u Dalmaciji, nalazi i mogućnosti koje za njegovo rješenje daje Ustav, odredbe Zakona o šumama u odnosu na krš treba graditi na slijedećem: 1. Status šumarstva na kršu mora se bezuvjetno mijenjati. Ono nema karakter privredno-proizvodne djelatnosti, pa na tim osnovama ne može poslovati. Njega treba tretirati kao djelatnost koja osigurava održavanje i unapređenje šuma, jer su one dobro od općeg interesa. |