DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 99 <-- 99 --> PDF |
ŠUMARSTVO SFRJ DO 1985! Savezni komitet za poljoprivredu sastao se početkom IV mj. o. g. u Vinkovcima i, uz ostalo, razmotrio nacrt razvoja šumarstva, drv. industrije i industrije celuloze i papira do 1985 g. U ovom se dokumentu predviđa, u ovih 10 godina, ulaganje od 15 milijardi dinara u otvaranje i izgradnju šumskih cesta, nabavu opreme, sadnju plantaža topola na 200.000 ha za ostvarivanje proširene reprodukcije. Kako šumarstvo ne može samo realizirati tako opsežan plan potrebno je da u ostvarivanju zacrtanog programa sudjeluju svi posredni i neposredni korisnici šuma, a to znači da znatni dio ovoga tereta trebaju preuzeti: vodoprivreda, elektroprivreda, saobraćaj, poljoprivreda, turizam i si. Jer šumarstvo nije u stanju samo i bez pomoći realizirati ovaj perspektivni plan razvoja, čijim će se rezultatima koristiti — u znatnoj mjeri — mnogi! 1974. g. IZGORJELO 35.415 m3 DRVA Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku u SFRJ je 1974 g .izgorjelo preko 6,957 ha šuma, 35.415 m3 drvne mase i u vrijednosti od 15,688.000 novih dinara. Društvenih je šuma izgorjelo 4.530 ha, a privatnih 2.427 ha. Vatra se okomila najviše na SRH i progutala 2.798 ha šuma u vrijednosti od 10,780.000 dinara tj. po količini i kvaliteti izgorjele drvne mase Hrvatska na tablici zauzima prvo mjesto odnosno 2/3 šteta od šumskih požara Jugoslavije. NA REDU: ZAKON O ŠUMAMA! Prema orijentacijskom programu rada I. V. Sabora SRH, koji je objavljen pod konac V. mj. o. g., zacrtano je da Republički sekretarijat za poljopriv., prehrambenu ind. i šumarstvo izvrši stručnu obradu novog Zak. o šumama SRH. Ovim zakonom, koji je već nekoliko puta najavljivan, regulirati će se čitav niz značajnih pitanja oko unapređenja šumarstva Hrvatske, i novonastale problematike iz područja uzgajivanja, iskorišćivanja i zaštite šuma, osnivanju SIZ-ova u šumarstvu i si. Prva faza ovoga prijedloga, čiji je predlagač I. V. Sabora, obaviti će se pod konac VI. mj. o. g., dok će u drugoj fazi, ovaj željno očekivani zakon, doći pred odbor za agrarnu politiku! EKO-FEST 75 U organizaciji Jugoslavenskog saveza za zaštitu čovjekove okoline u Beogradu je održana, krajem V mj. o. g., značajna eko-manifestacija »Priroda — zdravlje — ljepota«. Tu je — kroz 7 dana — prikazano preko 80 ekoloških filmova iz 23 zemlje, 15 plakata i više od 200 kraćih dječjih, crteža, slika i poruka, a sve u cilju da se široj javnosti skrene pažnja na problem zaštite čovjekove okoline. Zlatne, srebrene, brončane medalje i plakete ovog EKO-FESTA 75 dobili su filmovi: Plavi napadaju planetu (SSSR), Zagađenost (USA), Zrak (Kanada), Lisa-Varikont (Finska), Šta je s nama (Švedska), Otpaci — mračna strana izobilja (SR Njemačka), SOS (Yu), Dajte mi zemlju, Buba- mara, Život ili smrt (Francuska), Pročistimo zrak, Poslije Tori kanjona (Engleska), Čovjekov vrt (Kanada), Šuma govori (Poljska), Čovjek pripada zemlji i Ususret katastrofi (USA), Pažnja: opasnost i zaštita Balatona (Madžarska), Naš dom je zemlja (SSSR), Vatrena krila (Indija), čovjek zagađivač (Jugoslavija i Kanada), Zagađenost, neželjeni gost (Švedska) i Leptir (Holandija). Savez će pokušati pribaviti i prikazati u Zagrebu vrijedniji dio ovih nagrađenih filmova. PLITVICE Početkom V. mj. o. g. u Plitvičkim jezerima svečano je otvoren novosagrađeni Dom mladosti »Veljko Vlahović«, kao i znanstvena stanica. Ovaj znanstveni objekat nosi ime poznatog profesora ŠF — Zagreb akademika Ive Pevaleka (1893— 1967), koji je predavao na fakultetu botaniku i napisao brojna djela iz biodinamike Plitvica, Krke i Une! ŠTETE ORKANSKOG VIHORA Još 1973. g. — točnije 22. VII. 1973. g. orkanski vihor je za 15 minuta opustošio 54 ha reducirane površine šuma Medvednice (Sljeme). Vihor je svoju rušilačku snagu ispoljio na tri površinski odvojene lokacije: izletište Adolfovac, žičaru — srednja stanica i Kraljičin zdenac. Pala je drvna masa od 26.000 m», pretežno iz bukovih a manje hrastovih sastojina. Sveukupna je šteta procijenjena na 500 milijuna st. din. i to: štete uslijed prijevremene sječe iznose 200 mil. st. din., izvanredni troškovi 80.000 mil. st. din. i za saniranje površina u uzgojnom smislu 226 milijuna st. din. Kako je financijska pomoć 213 |