DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 98     <-- 98 -->        PDF

ŠUMARSKI LIST


VIJESTI, DOGAĐAJI,
KRUPNA 1 SITNA
ZBIVANJA
U ŠUMARSTVU
1 DRVNOJ
INDUSTRIJI 1 SL.


MALA
ŠUMARSKA


KRONIKA


ŠUMARSKI LIST |


TEHNOLOŠKI RAZVOJ HRVATSKE


21—23. V. o. g. održana je u Zagrebu 1.
Konferencija SIT-Hrvatske o tehnološkom
razvoju SRH uz suradnju sa Savjetom za
naučni rad SRH i republičkom Privrednom
komorom. Kroz stručne referate i
iznesenu dokumentaciju razmotren je udio
znanstveno-istraživačke i razvojne djelatnosti
u procesu privređivanja, stanja i
tehnološkog razvoja Hrvatske kroz planiranje
i programiranje. Učesnici ovoga
znanstveno-istraživačkog skupa su upoznati
putem 41 referata sa stanjem i mogućnostima
privrede Hrvatske, kao i prijedlozima
šta bi trebalo poduzeti da se
ovo popravi i unaprijedi. Sa strane Saveza
IT šumarstva i drv. industrije Hrvatske
referat je podnio ing. Ivan Kuzmanić:
Mogućnosti tehnološkog razvoja
šumarstva Hrvatske. Svečanom dijelu
Konferencije prisustovali su: dekan ŠF —
Zagreb prof. dr. M. Androić, direktor Poslovnog
udruženja proizvođača drv. industrije
ing. Vid Fašaić i predsjednik našega
Saveza ing. S, Tomaševski, a u radnom
dijelu: ing. B. Cop, prof. ing. O. Piškorić,
ing. R. Antoljak i ing. D. Suić. Referati
ove konferencije objavljeni su u posebnoj
ediciji »Zbornik radova 1. konferencije
SIT — Hrvatske«, Zagreb 1975, koja sadrži
41 referat otisnut na preko 650 stranica
i može se nabaviti kod organizatora:
SIT — Hrvatske, Zagreb, Berislavićeva 6.


BANKARSKI POTENCIJAL SFRJ


Dr. Ivo Perišin, podnio je, na 20. sjednici
CK SKH, uvodno izlaganje o zadacima
monetarnog sistema. Tom prilikom je


— prema zagrebačkom Vjesniku — iznio:
»U ukupnom potencijalu banaka pod kraj
1974. g., dakle 31. XII 1974. g., od 386
milijardi novih dinara glavne stavke su:
krediti Narodne banke 47 milijardi, sredstva
građana 70, sredstva društveno-političkih
zajednica i ostalih tzv. organizacija
kao što je socijalno osiguranje, osiguravajući
zavodi 45, inozemstvo 19, a sredstva
privrednih organizacija 81 milijardu
dinara. Ostatak u stvari čine sredstva za
stambeno-komunalnu izgradnju, sredstva
zajednice banaka i međubankarski odnosi.
To je oko 120 milijardi dinara. Zatim dalje:
Prema tome u ukupnom potencijalu
od 386 milijadi dinara, koji je vlasništvo
raznoraznih veoma brojnih deponenata ...
samo je 81 milijarda — dakle 20 procenata
— sredstava privrede... Jer ta 81
milijarda vlasništvo je jedne ogromne mase
organizacija udruženog rada. ... Prema
tome, taj koji bi trebao vladati s bankama
unaša u banke 81 milijardu kojekakvih
vrijednih i bezvrijednih sredstava
(što mi ovako u žargonu kažemo), a koristi
od banaka jednu masu od 290 milijardi...
što znači da vis a vis duga od 290
milijardi koje privreda nosi, stoje izvori
od 81 milijardu, pa se tada odmah zna
kakva je to pozicija ... i TVRDIM ništa
se tu ne može postići bez rušenja starih
tokova ... a sredstva Narodne banke i inozemstva
moraju naći put da direktno dođu
u privredu, da se direktno spuštaju u
privredu u sredstva privrede i direktno
vode kao njihova sredstva, a ne sredstvima
štednje, koja figuriraju također u tim
izvorima, u tom potencijalu, a koja se
inače posebno bilanciraju, zavesti red i
dogovor o njihovoj upotrebi, jer to su
sredstva akumulacije i o upotrebi tih
sredstava društvo treba da se dogovara.«




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 99     <-- 99 -->        PDF

ŠUMARSTVO SFRJ DO 1985!


Savezni komitet za poljoprivredu sastao
se početkom IV mj. o. g. u Vinkovcima
i, uz ostalo, razmotrio nacrt razvoja
šumarstva, drv. industrije i industrije celuloze
i papira do 1985 g. U ovom se dokumentu
predviđa, u ovih 10 godina, ulaganje
od 15 milijardi dinara u otvaranje
i izgradnju šumskih cesta, nabavu opreme,
sadnju plantaža topola na 200.000 ha
za ostvarivanje proširene reprodukcije.
Kako šumarstvo ne može samo realizirati
tako opsežan plan potrebno je da u ostvarivanju
zacrtanog programa sudjeluju svi
posredni i neposredni korisnici šuma, a
to znači da znatni dio ovoga tereta trebaju
preuzeti: vodoprivreda, elektroprivreda,
saobraćaj, poljoprivreda, turizam
i si. Jer šumarstvo nije u stanju samo i
bez pomoći realizirati ovaj perspektivni
plan razvoja, čijim će se rezultatima koristiti
— u znatnoj mjeri — mnogi!


1974. g. IZGORJELO 35.415 m3 DRVA


Prema podacima Saveznog zavoda za
statistiku u SFRJ je 1974 g .izgorjelo preko
6,957 ha šuma, 35.415 m3 drvne mase
i u vrijednosti od 15,688.000 novih dinara.
Društvenih je šuma izgorjelo 4.530 ha, a
privatnih 2.427 ha. Vatra se okomila najviše
na SRH i progutala 2.798 ha šuma u
vrijednosti od 10,780.000 dinara tj. po količini
i kvaliteti izgorjele drvne mase Hrvatska
na tablici zauzima prvo mjesto
odnosno 2/3 šteta od šumskih požara Jugoslavije.


NA REDU: ZAKON O ŠUMAMA!


Prema orijentacijskom programu rada


I. V. Sabora SRH, koji je objavljen pod
konac V. mj. o. g., zacrtano je da Republički
sekretarijat za poljopriv., prehrambenu
ind. i šumarstvo izvrši stručnu obradu
novog Zak. o šumama SRH. Ovim
zakonom, koji je već nekoliko puta najavljivan,
regulirati će se čitav niz značajnih
pitanja oko unapređenja šumarstva Hrvatske,
i novonastale problematike iz područja
uzgajivanja, iskorišćivanja i zaštite
šuma, osnivanju SIZ-ova u šumarstvu
i si. Prva faza ovoga prijedloga, čiji
je predlagač I. V. Sabora, obaviti će se
pod konac VI. mj. o. g., dok će u drugoj
fazi, ovaj željno očekivani zakon, doći
pred odbor za agrarnu politiku!
EKO-FEST 75


U organizaciji Jugoslavenskog saveza za
zaštitu čovjekove okoline u Beogradu je
održana, krajem V mj. o. g., značajna
eko-manifestacija »Priroda — zdravlje —
ljepota«. Tu je — kroz 7 dana — prikazano
preko 80 ekoloških filmova iz 23
zemlje, 15 plakata i više od 200 kraćih
dječjih, crteža, slika i poruka, a sve u
cilju da se široj javnosti skrene pažnja
na problem zaštite čovjekove okoline.
Zlatne, srebrene, brončane medalje i plakete
ovog EKO-FESTA 75 dobili su filmovi:
Plavi napadaju planetu (SSSR), Zagađenost
(USA), Zrak (Kanada), Lisa-Varikont
(Finska), Šta je s nama (Švedska),
Otpaci — mračna strana izobilja (SR Njemačka),
SOS (Yu), Dajte mi zemlju, Buba-
mara, Život ili smrt (Francuska), Pročistimo
zrak, Poslije Tori kanjona (Engleska),
Čovjekov vrt (Kanada), Šuma govori
(Poljska), Čovjek pripada zemlji i
Ususret katastrofi (USA), Pažnja: opasnost
i zaštita Balatona (Madžarska),
Naš dom je zemlja (SSSR), Vatrena krila
(Indija), čovjek zagađivač (Jugoslavija i
Kanada), Zagađenost, neželjeni gost
(Švedska) i Leptir (Holandija). Savez će
pokušati pribaviti i prikazati u Zagrebu
vrijedniji dio ovih nagrađenih filmova.


PLITVICE


Početkom V. mj. o. g. u Plitvičkim jezerima
svečano je otvoren novosagrađeni
Dom mladosti »Veljko Vlahović«, kao i
znanstvena stanica. Ovaj znanstveni objekat
nosi ime poznatog profesora ŠF —
Zagreb akademika Ive Pevaleka (1893—
1967), koji je predavao na fakultetu botaniku
i napisao brojna djela iz biodinamike
Plitvica, Krke i Une!


ŠTETE ORKANSKOG VIHORA


Još 1973. g. — točnije 22. VII. 1973. g.
orkanski vihor je za 15 minuta opustošio
54 ha reducirane površine šuma Medvednice
(Sljeme). Vihor je svoju rušilačku
snagu ispoljio na tri površinski odvojene
lokacije: izletište Adolfovac, žičaru —
srednja stanica i Kraljičin zdenac. Pala
je drvna masa od 26.000 m», pretežno iz
bukovih a manje hrastovih sastojina. Sveukupna
je šteta procijenjena na 500 milijuna
st. din. i to: štete uslijed prijevremene
sječe iznose 200 mil. st. din., izvanredni
troškovi 80.000 mil. st. din. i za saniranje
površina u uzgojnom smislu 226 milijuna
st. din. Kako je financijska pomoć


213




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 100     <-- 100 -->        PDF

grada izostala to je čitav teret ovoga nevremena
podnijela Šumarija — Zagreb.
Radovi na saniranju oštećenih površina
su započeli već u prošloj godini i nastavljaju
se tokom proljeća o. g., napose sadnjom
smreke, crnog bora, borovca, podsijavanjem
žira pod motiku i si. U pomoć
su pritekli: Omladina i JNA!


INDUSTRIJA — NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ


Pred 250 IT, liječnika, urbanista i ekonomista
— na Simpoziju u Mostaru, koji
je održan pod konac 111/75 — utvrđeno
je da je najveći zagađivač atmosfere —
Industrija! Od toplana i ind. postrojenja
do gradskih smetlišta, gdje leže ogromne
količine papira, pepela, šljake, stakla, ambalaže
od plastike i ostali ind. otpaci koji
se ne mogu mineralizirati. Još veću opasnost
predstavljaju otpadni plinovi CO2,
S05, S03 i gusta neprozirna magla od dimova
i drugih isparivanja, koje zovemo
smog. Ovaj Simpozij o tehničko-tehnološkim
i ekonomskim mogućnostima zaštite
i unapređenja čovjekove okoline je
s preko 40 referata detaljno identificirao
činioce, koji ugrožavaju i degradiraju čovjekovu
životnu i radnu okolinu.


KORNATI — NACIONALNI PARK?


Institut za urbanizam Hrvatske dovršava
Prostorni plan i stvara uvjete da
se otočje Kornati proglase nacionalnim
parkom! Ovo najslikovitije otočje u Evropi
— između arhipelaga Zadra i Šibenika
— čini 125 otoka, otočića i nadmorskih
grebenova. Skupina je dobila
ime po glavnom otoku: Kornat (Cornato)
kako to navode stare geografske karte
(36,2 km´2). Ukupna površina ovih — po
nekima 360 jadranskih bisera — iznosi
320 km2. Najveća visina otoka iznosi 225


m. Vapnenačkog su sastava i gotovo u
cijelosti goli, bez stalnih naselja i obiluju
ribom. Na otocima postoji svojevrsna
flora i fauna i osebujne prirodne
ljepote sa starinama iz XII stoljeća. Otočja
vrijedi obići i vidjeti što je sve u stanju
priroda da stvori i pokaže.
SIZ — POUNJE


To je samoupravna interesna zajednica
za zaštiu čovjekove okoline u području
sliva Une — krajiške ljepotice. U zajednicu
je u — ovom času — učlanjeno
45 radnih organizacija i 25 mjesnih zajednica,
koje svojim novčanim doprinosom
i participacijom, financiraju usvo


jene planove. Sliv ugrožene rijeke Une
obuhvaća svojom dužinom preko 600 km
rijeka i rječica, koje su bile ugrožene i
zagađene na dužini od preko 350 km.
Glavni griješnici su bili, a neki su još
i danas, Tvornica celuloze u Drvaru i Prijedoru,
Kemijska tvornica u Srbu, Tekstilni
»Kombiteks« u Bihaću i još neke.
Samo Bihać troši dnevno oko 2.000 kg deterdženata,
a godišnje oko 700.000 kg, dok
se na području sliva rijeke Une sigurno
troši preko 2,000.000 kg raznih deterdženata
i kemijskih preparata. Samoupravna
interesna zajednica Pounje formirana
je prošle godine i ima svoje komisije: za
vodu, za zagađivanje zraka, zemljišta i
šume, spomenike prirode i si. Hvalevrijedan
napor Krajišnika!


CRNA ISTINA


Slaviša Veljović nije šumar! On je pilot
na »Boeningu 727«, koji se pojavio kao
»svjedok« na sjednici Saveznog komiteta
za saobraćaj. Uredništvo MŠK donosi njegovu
»priču«, koja je tiskana u zagrebačkom
Vjesniku od 5. VI. o. g. u kojoj se
kaže: »S modernim avionima, tvrde, upravlja
se sa zemlje. Avioni i aerodromi
su tako opremljeni da letjelicu vodi kontrola
leta. A šta se događa u praksi? — Mi
na primjer, prema aerodromima u C. Gori
letimo i spuštamo se na njih — otprilike
»nabadamo« kao ćorava kokoš zrno.
Prije nego što poletimo u Titograd mi piloti
pitamo — da li radi kontrolor Gaja


M. Ako on ne radi, mi strepimo za svoj
život i život putnika. Jer nikada nismo
sigurni da su na tom aerodromu uključeni
radari. Naši su životi u rukama nestručnjaka,
a izuzimajući donekle beogradski
i zagrebački aerodrom, svi su
ostali tehnički slabo opremljeni.« — Tako
je pričao pilot moleći istodobno članove
Komiteta, koji su izravno odgovorni za
sigurnost saobraćaja, da nešto poduzmu.
Tako je, eto, to napisano u Vjesniku u
članku, koji nosi naslov: Leti se na —
sreću!
TKO VLADA BRDIMA — VLADA
RIJEKAMA?


Republički sekretar za vodoprivredu Hrvatske
obrazložio je u članku: Zašto dolazi
do poplava (Vjesnik od 28. I. o. g.)
to ovako: »Bez akumulacionih područja
Savom ne može proći sva količina vode.
Svake godine Sava poplavi oko 180.000 ha,
a ugrožava 1,2 milijuna ha, što je najveće
ugroženo područje u Evropi, a tu živi 9


214




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 101     <-- 101 -->        PDF

milijuna ljudi i nalazi se 50°/o industrije
i 70´Vo prehrambene industrije SRH. Sava
iz Slovenije može donijeti 480.000 m3 vode
u sekundi, Kupa 1.500 m3, a Una 860 kubika.
Ako se zna da kod Zagreba može
Savom proći samo 3.100 m3 vode u sekundi,
kod Siska 3.900 m3, a između Bosanske
i Stare Gradiške 2.700 kubika, onda
se vidi zbog čega dolazi do poplava.
Prošle godine Sava je iz Slovenije donijela
samo 2.000 kubika vode u sekundi,
pa je došlo do katastrofalnih poplava, a
kada bi voda bila maksimalna, prouzrokovala
bi neprocjenjive štete. Sreća što
se nikad nisu spojili vodeni tokovi Save
i Drine, jer bi tada bili poplavljeni Mitrovica
i Šabac. Vodeni val Drine, gdje
prolazi čak 9.000 kubika vode u sekundi,
dakle više nego Savom, dođe uvijek pošto
je vodeni val Save prošao. I to je sreća.
Dakle, nasipi ne mogu ništa riješiti,
pa je predviđena daljnja gradnja 39 akumulacionih
područja, a od toga su već
pet izgrađena, a jedan je u gradnji. Međutim
dok se ne izgrade dva najveća —
ko»d rijeke Vrbasa i Drine — sa po 1,2
milijarde kubika, bojazni od poplave će
biti«. Međutim, uz ovo što iznosi republički
sekretar za vodoprivredu, da bi se
spriječilo poplave, potrebno je akumulaciona
jezera zaštititi od zasipavanja i zamuljivanja
nanosom, a to znači davanje
prednosti i biološkim radovima u slivu
rijeka, napose pošumljivanja i zatravnjivanja,
uz postupno saniranje bujičnih
područja. Jer tko vlada brdima — vlada
i rijekama!


ŠUME LISTAJU NEVOLJAMA


Nedavno su bosansko-hercegovački šumari
izišli pred Skupštinu BiH a nešto
kasnije i pred »sedmu silu«. Predočili težinu
problema šumarstva, zatražili pomoć
štampe i šire društvene zajednice
u realizaciji svojih stručnih problema.
Govorili su u ime struke, brojnih radnih
organizacija, operativnog i znanstvenog
stručnog kadra, kao i u ime 76.000 stalno
zaposlenih radnika. Ukoliko i šira zajednica
ne pomogne šumarstvo i drvnu industriju
doći će u veoma nepovoljnu situaciju.
Reklo se je: Bosna i Hercegovina
bogate su siromašnim šumama! Nepovoljnu
strukturu postojećih i degradiranih
sastojina, nezadovoljavajuću kvalitetu
postojećeg šumskog fonda, pomanjkanje
izvoznih puteva, slabu mehaniziranost
šumskih radova, nedovoljna financijska
sredstva za uzgoj i pošumljivanje i si.
Skupština je usvojila zacrtanu dugoročnu
politiku. Predloženim planom pošum


ljivanja i uzgojnim mjerama na 550.000
ha šumskih površina poboljšati će se kvaliteta
i struktura šum. fonda, te će se
povećati prirast od sadašnjih 7 na 11,5
milijuna ms godišnje. Svake se godine
predviđa pošumiti 16.000 ha površina. Postojećih
50 i još novo-osnovanih rasadnika
morati će ostvariti značajnu proizvodnju
sadnica. Predviđa se znatna ulaganja
u izgradnju puteva, otvorenost šuma,
uređenje bujičnih područja i 980 vodenih
tokova. Sve ovo predloženo za period
od 40 slijedećih godina — uključujući
tu i vrijednost i prirast drvne mase


— trebalo bi donijeti novi prihod od
176,845.000 ND svake godine. Da se ovaj
plan u toku slijedećih 40 godina ostvari,
potrebna je pomoć — u osiguranju zamašnih
investicija — šire društvene zajednice,
a napose neposrednih i posrednih
korisnika šumskog bogatstva kao što
su: turizam, vodoprivreda, poljoprivreda,
elektroprivreda, saobraćaj i dr. Jer šumom
se koriste mnogi!
ZAMIRE CVRKUT PTICA


Nemilo pustošenje posljednjih ostataka
netaknute prirode se nastavlja. Tu već
slabo pomaže »Konvencija o zaštiti svjetske
kulture i prirodne baštine, kao i konvencija
o zaštiti ptičjeg carstva (1963 g.).
Sve je manje ptica, ptičjeg prostora,
hrane i potomstva. Od 408 vrsta ptica što
žive divlje, samo 125 povećavaju broj
svojih pripadnika, dok se 221 ptičja vrsta
vrlo naglo smanjuje i približava potpunom
nestanku. Razlozi su poznati: bezobziran
lov, krčenje šuma i šikara, isušivanje
močvara, gradnja turističkih objekata,
prodor poljoprivrede i si. U ovom
zatiranju ptica nedavno se »proslavila«
i zagrebačka Tvornica ulja (u neposrednoj
blizini Autobusnog kolodvora). Prilikom
godišnje dezinfenkcije tvorničkog
dvorišta i zaštite suncokretovog sjemena
od miševa i štakora prilično se je neoprezno
postupalo sa zatrovanim zrnima (cinkov
fosfid). Poslije ove operacije »čišćenja
» na tvorničko dvorište, krovove okolnih
kuća i gradske pločnike — u radij usu
od 1,0 km — padali su mrtvi pernati stanovnici
Zagreba. U gomilama! Službeno:
prilikom obdukcije mrtvih ptica otrov nije
nađen!?


Mrtve ptice i dalje padaju, otrovane ribe
i dalje plove rijekama! Zaista čudno?
Čas se ne zna krivac, a čas se ne može
pronaći otrov !! !




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 102     <-- 102 -->        PDF

CRNI DANI DRVNE INDUSTRIJE


Plasman proizvoda drvne industrije i
dalje opada, napose pilanske građe (bukove
i hrastove), furnira, ploča svih vrsta
i parketa. Donekle još ide jasenova
piljena građa i bačve. I promet kod svih
zemalja izvoznica drva je opao izvoz ili
je sveden na minimum. Unatoč što je
smanjena proizvodnja piljene građe na
skladištima su nastavile rasti zalihe ne
samo piljene građe nego i furnirske kao
i parketa. Pravi porast zaliha u pločama
svih vrsta tek predstoji. U porastu su i
zalihe namještaja i građev. stolarije. Bez
osiguranja novčanih kredita za kupovinu
namještaj neće ići. Naj minimalni je potrebe
za ovo kreditiranje iznosi oko 700
milijuna dinara. Bez smanjenja stope učešća
kupaca u gotovini od 30°/o na IO5/»,
prodaja neće ići. Takova je stopa učešća
već odobrena kupcima automobila! Uz
ovo svakako je potrebno sniziti stopu poreza
od sadanjih cea 34"/» na lSVa. U pitanje
je došao ne samo prosperitet finalne
proizvodnje nego opstojanje čitavog
kompleksa šumarstva i drv. industrije!


»BELIŠČE — BEL« — NOVE TVORNICE


Kombinat »Belišće-Bel« proslavio je 90
godišnjicu svojega postojanja i tom su
prilikom puštene u pogon tri nove tvornice
za proizvodnju poluceluloze, papira
i ambalaže. Našlo je zaposlenje preko 400
radnika u realiziranju plana ovih tvornica,
u kojima će se godišnje proizvoditi
63.000 tona poluceluloze, 95.000 tona
papira i 60.000 tona ambalaže. U ove tvornice
uloženo je 72 milijarde st. dinara. U
investiranju su sudjelovale domaće banke
i inozemne tvrtke: »Voest-Alpina« (Austrija),
ER-WEPA iz Diiseldorfa, Babcock
iz Oberhausena, Siemens iz Erlangena i
Peters iz Hamburga. Tvornicu »Belišće«
i 63 radnika odlikovao je predsjednik
SFRJ za izvanredne radne uspjehe!


VA2AN NUZPROIZVOD


Evropska ekonomska komisija UN —
komisija za drvo — u Ženevi održala je
Simpozij o modernizaciji pilanarstva.
Glavni je predmet bio kompleksno i integralno
iskorišćivanje pilanskih trupaca


povećanje rentabilnosti cjelokupne pilanske
proizvodnje. Ovaj je problem upravo
zanimljiv za nas, jer — uz dosadašnje
— niču nove, paralelne i male pilane,
koje imaju veoma slabo opravdanje, i
njihovo podizanje je znak poznatih naših


slabosti, a što je još gore, u suprotnosti
sa svima pravilima suvremene pilanske
tehnologije i općenito poznate prakse u
svijetu. To su prvenstveno u pitanju: način
prerade trupaca (iverenje mjesto pilenja),
režimi pilenja (potrebni su veliki
pomaci po zubu lista pile), strojno koranje
na pilani i veoma važno: pripremanje
otpadaka. Prof. dr. M. Brežnjak smatra
da je »neoprostivo o ogromnoj količini
otpadaka na pilani ne voditi računa, ne
koristiti te otpatke na mudar i ekonomičan
način«, jer bi se time — ne samo —
povećala rentabilnost cjelokupne pilanske
proizvodnje, već bi imalo i veliko značenje
i za druge vidove mehaničke i kemijske
prerade drva.


IPAK JE KRENULO


Šumarsko društvo — Gospić, koje se
isticalo sve do 1960. g. društveno-stručnim
radom, trglo se je i novim elanom nastavilo
opet tamo gdje je zastalo prije
15 godina. Da će s uspjehom nastaviti
započeti rad jamči nam novoizabrani UO
na čelu s predsjednikom ing. K. Posavcem,
dugogodišnjim društvenim radnikom,
kao i članovi uprave: Pavo Alešković,
Ilija Mileusnić, ing. Miloš Radaković
i Mile Ugarković. Tako je odlučila glavna
godišnja skupština Šumarskog društva
pred preko 60 članova. Skupštini je prisustovao
i tajnik Saveza dr. N. Komlenović.
Pozvani su svi inženjeri i tehničari
Like odnosno s područja 5 općina
da se učlane (ima ih preko 140 IT). Društvena
je godišnja članarina određena u
iznosu od 35.— dinara. Pozvani su članovi
da se također pojedinačno pretplate na
Šumarski list i časopis »Drvna industrija«
i da surađuju u stručnoj štampi. Za početak
su se obvezali da će formirati sekcije
društva u D. Lapcu, Otočcu, Gračacu
i T. Korenici, održati stručna predavanja,
osigurati društvene prostorije za rad, organizirati
stručnu knjižnicu i si. Nisu zaboravili,
da izborom za zaslužnog člana
društva, odaju priznanje ing. Zlatku Bunjevčeviću
za njegov predani — 25-godišnji
rad na području Like. Uvažavajući zaključak
skupštine i Savez će ga nesumljivo
izabrati za zaslužnog člana!


ŠUMARSKO DRUŠTVO — SL. POŽEGA


I SD — SI. Požega održalo je godišnju
skupštinu društva. Nakon izvještaja
tajnika ing. Z. Maurina razvila se društveno-
stručna diskusija uz brojno sudjelovanje
prisutnih. Tu je palo nekoliko




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 103     <-- 103 -->        PDF

korisnih prijedloga: 1. da se članstvo što
više angažira na izradi razvojnog programa
drv. ing. i šumarstva 2. na projektu
oko parkiranja i ozelenjavanja SI.
Požege 3. da društvo organizira stručne
posjete ŠG — Osijek, tvornici »Belišće« i
si. Za predsjednika društva izabran je


Božidar Legac, a članove UO: P. Milić,


A. Bešlić. 2. Cerni, A. Totar, J. Zelić i Z.
Ćorak.
SLOVENJGRADEC — VELIKI ŠUMSKI
POŽAR


Saznali smo iz novinskih vijesti, da je


25. IV. o. g. izbio veliki šumski požar na
području Šumskog gospodarstva — Slovenjgradec,
nedaleko od gradića Ravne na
Koroškem između zaseoka Crne i Žerjava.
Požar je zahvatio preko 30 ha crnogoričnih
šuma i gasilo ga je preko 700
vatrogasaca, šumskih radnika, pripadnika
JNA, civilne i teritorijalne obrane. Pod
utjecajem jakog vjetra, koji je puhao velikom
žestinom i za čitavo vrijeme gašenja,
požar se je kasnije proširio i zahvatio
oko 100 ha šumske površine. Smirio
se je i prestao tek kad je iskrčena
20 m širine požarna linija u dužini od
preko 200 metara. Uzrok požara kao i pričinjena
šteta još nisu ustanovljeni. Zahvaljujući
postojećim komunikacijama i
prilazima, požar je ugašen sutradan oko
podne.
DRVO U TRADICIJSKOJ OBRADI


Preko 3 mjeseca trajala je — u organizaciji
Etnografskog muzeja u Zagrebu


— izložba »Drvo u tradicijskoj obradi«.
Cilj je ove izložbe bio: upoznati posjetioce
nizom odabranih predmeta s onim
dijelom našeg tradicijskog i kulturnog
nasljeđa kojemu je sredstvo izraza bilo
— drvo! Predmeti su izrađeni raznim
tehnikama obrade: prirodni i dorađeni
ljudskom rukom, zatim dubljenjem, tesanjem,
proizvodi bačvarskog obrta, tokareni
izlošci, spremnice za žito, zdjele,
korita, štapovi, vile, kablići, mužari, preslice,
gusle, igračke, seosko pokućstvo,
stolice, stolovi, škrinje i ormarići, preslice,
spremice za brus, čuture, poljodjelska
oruđa, tijesak za grožđe, pribor za
lov i ribolov, tkalački stanovi i si. Za
stručnjake šumarstva i drvne industrije
ova je izložba predstavljala nadahnuće za
oblikovanje finalnih proizvoda u narodnom
duhu. Međutim, ovakovih persona —
na izložbi — nije bilo!
ROBNA RAZMJENA S SSSR-OM


Jugoslavenska robna razmjena robe sa
Sovjetskim savezom trebala bi biti u o. g.
1,9 milijardi dolara na temelju svjetskih
cijena. Dosadašnja robna razmjena nije
bila najpovoljnija za našu zemlju. Ova
konstatacija bazira na porastu cijena sirovina
i gorivu. Jugoslavija je morala o.


g. nadoplatiti SSSR-u znatnu razliku, jer
je naša zemlja uvezla oko 3,000.000 tona
nafte, a toj su robi još prošle godine —
porasle svjetske cijene za 3—4 puta, dok
su cijene robi našega izvoza porasle tek
za 10°/o. Osim toga sve je više novih izvoznika
finalnih proizvoda, koji žele doći
na sovjetsko tržište. Naša finalna proizvodnja
privlačna je za Sovjete, jer se
proizvodi po suvremenim zapadnim licencama
i tehnologiji, iako već i SSSR
kupuje takove licencije na zapadu.
SMRT POMOĆNIKA TRAKTORISTE


17. VI. o g. donijela je »Borba« zanimljiv
slučaj i gledanje Saveznog suda na
nesretnu pogibiju pomoćnika traktoriste
prilikom utovara trupaca u vezi tužbe obitelji
poginulog. U rubrici »Iz prakse
Saveznog suda« se iznosi: Pomoćnik traktoriste
poginuo je od bukovog trupca, koji
je povezivao prilikom utovara. Tužbu
članova obitelji poginulog protiv šumskog
poduzeća Okružni je sud odbio u cijelosti,
jer je našao da se nesreća dogodila
zbog nepažnje poginulog. Republički Vrhovni
sud je odbio žalbu tužitelja, jer je
do nesreće došlo zbog nedovoljne obazrivosti
poginulog radnika. Međutim Savezni
sud je ukinuo obje presude i predmet
vratio na ponovno suđenje u I stupnju.
Prema presudi Saveznog suda, »iz
provedenih dokaza, kao i propisa pravilnika
o higijensko-tehničkim zaštitnim
mjerama pri radu na eksploataciji šuma
proizlazilo bi da se posao obavljao u
okolnostima s povećanom opasnošću. Pod
tom predpostavkom, u smislu pravnih
pravila imovinskog prava, radna organizacija
odgovorala bi za štetu nastalu ozljedom
na radu na osnovi samog prouzrokovanja,
bez obizra na njenu krivnju.
Kod obavljanja opasne djelatnosti, RO
odgovora za štetu, osim ako dokaže da
je šteta uzrokovana izvan te djelatnosti,
čije se djelovanje nije moglo predvidjeti
ili se nije moglo spriječiti ili ni izbjeći
odn. ako se dokaže da je šteta nastala isključivo
radom treće osobe ili oštećenog,
a ta se radnja nije mogla predvidjeti ni
njene posljedice izbjeći. Ovdje je u pitanju
ponašanje samog oštećenog ... a treba




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 104     <-- 104 -->        PDF

procijeniti i eventualnu odgovornost tužene
strane za nesreću u poslu, u kojem
bi slučaju i tužena RO samo djelomično
odgovarala za štetu... a okolnosti slučaja
ukazuju ... posebno teški uvjeti rada,
opseg štete i njeno značenje za porodicu
poginulog i drugo.


REGISTRACIJA OUR-ova!


Prema odredbama Zak. o registraciji
SIZ-ova (NN br. 12/75 od 4. IV, o, g, predviđeno
je da svaka Samoupravna interesna
zajednica mora biti upisana u registar
OUR koji vode okružni privredni sudovi.
Ukoliko se ne bi izvršila ta registracija,
SIZ-ovi ne bi mogli potpisivati nikakve
ugovore!


TREBAJU LI TVORNICE NAMJEŠTAJA
TAMO GDJE GOD RASTE BUKVA?


Ovo su pitanje postavili radnici Drvno
proizvodnog poduzeća »Marko Šavrić« u
Zagrebu. Ova, jedna od najsuvremenijih
tvornica tapeciranog namještaja u Evropi,
nastala je prije 27 g. od 12 malih obrtnih
radionica. Sad je to kolektiv od 1240
radnika, koji imaju u Jankomiru svoje
tvorničke hale pod krovom površine


35.000 ma, pa se o. g. ide dalje u pokrivanju
daljnjih 20.000 m´2 površine. Tvornica
ima 22 prodavaonice namještaja u
svim većim gradovima u zemlji. U 1974.
g. ova je radna organizacija ostvarila 12,5
milijardi st. dinara dohotka, dok je radnik
u prosjeku podizao mjesečno preko
260.000 st. dinara. Međutim prodaja namještaja
opada, zalihe se gomilaju i čeka
se na izvoz. Proizvođačima namještaja u
SRH je potreban kredit od 180 milijardi
st. dinara! Sada mnogi tvorničari namještaja
u SRH kažu — a tako i izgleda —
da u bankama nemaju jednak tretman.
Zato radnici i zahtjevaju: u zajedničkom
poslu — jednaki aršini! I dalje: da li je
potrebno da gdje god raste bukva, treba
i tvornica namještaja?
ČOVJEK I ŠUMA


Ing. R. Čurić (Sarajevo) osvrnuo se je
u »Prirodi« br. 9/74 na nedavno izišli članak
akademika dr. B. Gušića: Čovjek i
šuma u Jugoslaviji i iznosi svoje marginalije.
Pisac smatra, da se »problemi
održavanja šuma i položaja šumarstva
trebaju promatrati šire i sveobuhvatni je«
i dalje »odnos društva prema problemima,
koji se ne zaustavljaju samo na proiz


vodnji drveta za industrijsku preradu,
nego se i ispoljavaju u vidu općekorisnih
funkcija šuma, ostaju kao veoma važno
pitanje koje traži svoje rješenje u dugoročnoj
osnovi«.


OMLADINA NE ZAOSTAJE


Tokom 1974 g. zasadilo je 3.500 omladinaca
120.000 sadnica crnog bora, borovca
i smreke u akcijama na pošuljivanju
šuma na prostoru Šljakovačkih Dubrava,
Lukavca, Adolfovca i u Parku mladenaca.
Akcije Fonda »Stablo mladosti« i ŠG —
Zagreb se nastavljaju i u 1975. godini!


TITOVA PEĆINA


Uzgoj spomen šume »Gora gorana« na
obroncima Osječenice kod Drvara počela
je sadnjom 11.000 komada šumskih sadnica
u blizini Titove pećine. U ovoj je
akciji sudjelovalo oko 400 gorana iz desetak
gradova BiH. Upravo se radi na osnivanju
prve goranske komune na čelu s
akademikom prof. dr. P. Fukarekom, koja
propagira ideju da i drugi započnu s
podizanjem ovakovih Spomen šuma.


IZLOŽBA »POEZIJA BOJA«


Mladi slikar-ilustrator Josip Čosić otvorio
je — nakon 15 skupnih — svoju II.
samostalnu izložbu akvarela pod nazivom
»Poezija boja«. Ova izložba je bila otvorena
u vremenu od 14—19. IV. o. g. u
»Šumarskom domu«, u velikoj društvenoj
dvorani Saveza IT šumarstva i drvne
industrije Hrvatske. Izložbu je razgledalo
preko 230 posjetilaca. Izloženi radovi ovoga
slikara-ilustratora s 10 godišnjim
slikarskim, 15 godišnjim književnim i 17


g. pjesničkim stazom, ističu se atraktivno-
intenzivnim bojama. Autor akvarela je
slikar-poeta, koji koketira i nameće se
prirodi. Porijeklom je Slavonac koji u
svoje slike unosi svježinu, vedrinu i atraktivnost.
U ovoj smotri ističu se akvareli:
Breze — šumske ljepotice, Slap kod Samobora,
Maksimir s jezerom, Zrinjevačke
platane i Mrtva priroda. Veliki broj
posjetilaca i zapisi iz Knjige dojmova
najbolji su svjedoci snažnog uspjeha J.
Ćosića i potstrek za daljnji rad!
REPUBLIČKE INSPEKCIJE


U zakonu o republičkim ispekcijama
SRH, koji će biti objavljen tek pod jesen


o. g., predviđena su 22 republička inspek


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 105     <-- 105 -->        PDF

torata: opće narod, obrane, parnih kotlova,
za rudarstvo, želj. saobraćaj, PTT,
radio-saobraćaj, javne ceste, cestovni saobraćaj,
sigurnost plovidbe, poljoprivredni,
za šumarstvo i lovstvo, elektroenergetski,
tržni, ribarstvo, veterinarski, građevinarstvo
i urbanizam, vodoprivredni, sanitarni,
zaštitu od požara, za rad, prihode
i prosvjetni. Zajednica općine osniva 15
organa inspekcija: opće narod, obrane,
tržni, za javne ceste, cestovni saobraćaj,
poljoprivredni, šumarstvo i lovstvo, ribarstvo,
veterinarski, građevinarstvo i urbanizam,
za zaštitu od požara, za rad, prihode
i prosvjetni. Skupštine imaju 4 inspekcije:
tržnu, sanitarnu, veterinarsku,
te građevinarstvo i urbanizam. Organi inspekcija:
provode neposredan nadzor nad
izvršavanjem zakona, propisa i općih
akata, nadziru izvršavanje društvenih dogovora
i samoupravnih sporazuma, ukoliko
im je to dato zakonom. U okviru preventivnog
djelovanja insp. organi pružaju
pomoć u provođenju mjera i propisa, propagiraju
značenje i poštivanje propisa,
posljedice, usklađivanja rada i poslovanja
i si. Svaki inspektor ima pravo: pregledati
poslovne prostorije, objekte, robu
i dokumentaciju vezanu za poslovanje, isprave,
saslušati, uzeti uzorke i si., predložiti
pokretanje postupka, izreći mandatnu
kaznu i dr.


Dr L. RUŽIČKA — ODLIKOVANJE


Predsjednik SFRJ J. B. Tito odlikovao
je našega zemljaka profesora kemije dr
Lavoslava Ručičku Ordenom jugoslavenske
zastave. Prof. dr Ružička rođen je
u Vukovaru (1887). Sada radi i živi u
Ziirichu. Postigao je značajna znanstvena
dostignuća i nova otkrića u organskoj
kemiji. Poznati su njegovi radovi o dalmatinskom
buhaču. Ovaj prirodni insekticid
postaje ponovo veoma aktualan nakon
djelomičnog »povlačenja« pesticida!
Prof. dr. Ružička uspio je izvršiti djelomičnu
sintezu muških spolnih hormona
androsterona i testerona (1934/35). Za ovaj
rad na spolnim hormonima dobio je Nobelovu
nagradu 1939 g.!


VANJA RADAUŠ


U 69 g. života umro je u Zagrebu istaknuti
hrvatski umjetnik, kipar i član Savjeta
SRH akademik Vanja Radauš (Vinkovci
1906), nosilac najviših priznanja, odlikovanja
i nagrada, autor velikog broja
spomenika NOB-e i golemog kiparskog i
slikarskog opusa. Najveća su mu kipar


ska ostvarenja »Tifusari«, »Panopticum«,
»Čovjek i Krš«, mapa crteža i grafika linoreza
»Mi pamtimo«. Izradio je brojne
spomenike: Prosjak, Spomenik palim borcima
iz I. svjetskog rata. Robijaš, Ranjenik,
Petrica Kerempuh i brojne spomenike
u Podr. Slatini, Orahovici, Jadovnoj,
Bujama, Karlovcu, Pakracu, zatim kamene
skulpture: Slavonka, Krčanka, Tanja,
Istranka i dr. Skulpture pod nazivom
»Panopticum croaticum« posvećuje tragično
preminulim ličnostima iz hrvatske
političke i umjetničke prošlosti: Križaniću,
Karasu, Supilu, Cesarcu, Matošu,
Lisinskom, G. Kovačiću i dr. Bio je veliki
čovjek, briljantni intelektualac, pošten,
hrabar i nadasve pravdoljubiv. Rodom
Slavonac volio je i čuvao vezu s
majkom zemljom i slavonskim šumama,
sa svojom Slavonijom. Izradio je spomenik
šumaru-književniku Josipu Kozarcu
(1958). I još: bio je čitatelj i pretplatnik
Šumarskog Lista od 1967. g. sve do svoje
smrti. Slava i hvala mu!


IN MEMORIAM


Savez IT šumarstva i drvne industrije
Hrvatske oprašta se od naših dugogodišnjih
članova i pretplatnika Šumarskog
lista, koji su napustili ovaj svijet: prof,
ing. S. Flögl umro je 6. V. o. g. u Zagrebu
u svojoj 91 godini života, Josip
Petanjek, šum. tehničar (1930) umro


20. V. o. g. u Andrijevcima, prof. M. Bradarić
(1936) — umro 20. V. o. g. u Bruxellesu
(svršio Šumar, školu za krš u Splitu,
a kasnije diplomirao na Prirodoslov.
-matematičkom fakultetu u Zagrebu, tajnik
časopisa Encyclopedia moderna,) ing.
Mijo Balaić (1901) umro 27. V. o. g. u Virovitici.
Ing. BRANISLAV MARIC


Pod konac 1974. g. Zajednica istraživačkih
organizacija u oblasti šumarstva i
industrije drveta Jugoslavije predala je
ing. B. Maricu diplomu i odala mu javno
priznanje za njegov dugogodišnji i vrijedni
doprinos genetici i oplemenjivanju
šumskog drveća. Rođen 1906. g. ing.


B. Marić je diplomirao na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu u Beogradu 1931.
g. Službovao je i sticao bogatu praksu po
raznim šumskim predjelima Bosne, Hercegovine,
Hrvatske i Srbije. Uz uzgoj, zaštitu,
uređivanje i iskorišćivanje šuma
najviše je zavolio sjemenarstvo, rasadnike,
plantaže i oplemenjivanje šumskog
drveća. Tu je postigao velike i priznate




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 106     <-- 106 -->        PDF

praktične rezultate i napisao brojne stručne
rasprave i znanstvene radove. Govori
6 stranih jezika i tako je postao jedan od
najboljih poznavaoca strane stručne šumarske
literature, napose iz genetike. Uz
obilje napisanih svojih stručnih rasprava
iz ovoga područja, preveo je poznatu knjigu:
Genetika u uzgoju šuma (1960) Šveđanina
Larsena. Surađivao je u brojnim
stručnim zbornicima, časopisima i biltenima
kao što su: Šumarski list, Šumarstvo,
Topola i si. Svoj doprinos iz ovih
oblasti dao je i u Šumarskoj enciklopediji
(1959—1963). U mirovinu je otišao
1966. kao viši stručni i znanstveni suradnik
Instituta za šumarstvo i drv. ind.
SR Srbije. Međutim ing. B. Marić nije
prestao da se bavi svojom omiljenom genetikom
i oplemenjivanjem šumskog drveća.
On i dalje radi i surađuje u stručnim
časopisima!


Dr MIRAN BRINAR


Najveći dio svojeg radnog života posvetio
je dr. ing. M. Brinar uzgojnoj problematici
drveća i šuma, sjemenarstvu i


Slijedeći broj Šumarskog listaKronika (MKŠ) donosi:


Ministri krče šume
II tartuffo!
izumiranju jelovih šuma u zapadnom dijelu
Jugoslavije. 1933. g. diplomirao je


šumarstvo na Šumarskom fakultetu u
Zagrebu. Službovao je u Sandžaku, Sarajevu,
Tuzli, Vinkovcima, Ljubljani, Kočevju
i Črnomlju. Doktor šumarskih nauka
je postao 1969. g. kada je obranio svoju
radnju: Utjecaj svjetla na razvoj bukovog
mladika na Biotehničkom fakultetu u
Ljubljani. Uvijek su ga zanimali biološki
problemi šumskog drveća napose: jele,
smreke i bukve. Ovim svojim miljenicima
posvetio je najveći dio svojega radnog
života. Objavio je brojne članke, rasprave,
i prikaze iz genetike i oplemenjivanja
šumskog drveća. Kroz 21 godinu je
bio glavni i odgovorni urednika Gozdarskog
vestnika (1951—1971). U mirovinu je
otišao 1973. g. I njemu je Zajednica istraživačkih
organizacija u oblasti šumarstva
i drv. industrije Jugoslavije odala
javno priznanje za plodan i uspješan rad
i predala diplomu. Poput mnogih šumara
starije generacije dr. M. Brinar radi i surađuje
i dalje!


u rubrici Mala Šumarska


Jack FORD — sin predsjednika USA — šumarski inženjer!
Prof. dr. Z. Vajda: Republička nagrada za životno djelo
Šumari doveli proizvođače na rub rentabiliteta!?
Nastavlja se novinska borba: Savacel-Dravacel!?
Lov i »lova« u lovištima
Moskva: Sjekači Jugoslavije na prvenstvo svijeta drvosječa!!!
Šumski požarevi haraju SR Njemačkom
De te fabula narratur! itd.