DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 98 <-- 98 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST VIJESTI, DOGAĐAJI, KRUPNA 1 SITNA ZBIVANJA U ŠUMARSTVU 1 DRVNOJ INDUSTRIJI 1 SL. MALA ŠUMARSKA KRONIKA ŠUMARSKI LIST | TEHNOLOŠKI RAZVOJ HRVATSKE 21—23. V. o. g. održana je u Zagrebu 1. Konferencija SIT-Hrvatske o tehnološkom razvoju SRH uz suradnju sa Savjetom za naučni rad SRH i republičkom Privrednom komorom. Kroz stručne referate i iznesenu dokumentaciju razmotren je udio znanstveno-istraživačke i razvojne djelatnosti u procesu privređivanja, stanja i tehnološkog razvoja Hrvatske kroz planiranje i programiranje. Učesnici ovoga znanstveno-istraživačkog skupa su upoznati putem 41 referata sa stanjem i mogućnostima privrede Hrvatske, kao i prijedlozima šta bi trebalo poduzeti da se ovo popravi i unaprijedi. Sa strane Saveza IT šumarstva i drv. industrije Hrvatske referat je podnio ing. Ivan Kuzmanić: Mogućnosti tehnološkog razvoja šumarstva Hrvatske. Svečanom dijelu Konferencije prisustovali su: dekan ŠF — Zagreb prof. dr. M. Androić, direktor Poslovnog udruženja proizvođača drv. industrije ing. Vid Fašaić i predsjednik našega Saveza ing. S, Tomaševski, a u radnom dijelu: ing. B. Cop, prof. ing. O. Piškorić, ing. R. Antoljak i ing. D. Suić. Referati ove konferencije objavljeni su u posebnoj ediciji »Zbornik radova 1. konferencije SIT — Hrvatske«, Zagreb 1975, koja sadrži 41 referat otisnut na preko 650 stranica i može se nabaviti kod organizatora: SIT — Hrvatske, Zagreb, Berislavićeva 6. BANKARSKI POTENCIJAL SFRJ Dr. Ivo Perišin, podnio je, na 20. sjednici CK SKH, uvodno izlaganje o zadacima monetarnog sistema. Tom prilikom je — prema zagrebačkom Vjesniku — iznio: »U ukupnom potencijalu banaka pod kraj 1974. g., dakle 31. XII 1974. g., od 386 milijardi novih dinara glavne stavke su: krediti Narodne banke 47 milijardi, sredstva građana 70, sredstva društveno-političkih zajednica i ostalih tzv. organizacija kao što je socijalno osiguranje, osiguravajući zavodi 45, inozemstvo 19, a sredstva privrednih organizacija 81 milijardu dinara. Ostatak u stvari čine sredstva za stambeno-komunalnu izgradnju, sredstva zajednice banaka i međubankarski odnosi. To je oko 120 milijardi dinara. Zatim dalje: Prema tome u ukupnom potencijalu od 386 milijadi dinara, koji je vlasništvo raznoraznih veoma brojnih deponenata ... samo je 81 milijarda — dakle 20 procenata — sredstava privrede... Jer ta 81 milijarda vlasništvo je jedne ogromne mase organizacija udruženog rada. ... Prema tome, taj koji bi trebao vladati s bankama unaša u banke 81 milijardu kojekakvih vrijednih i bezvrijednih sredstava (što mi ovako u žargonu kažemo), a koristi od banaka jednu masu od 290 milijardi... što znači da vis a vis duga od 290 milijardi koje privreda nosi, stoje izvori od 81 milijardu, pa se tada odmah zna kakva je to pozicija ... i TVRDIM ništa se tu ne može postići bez rušenja starih tokova ... a sredstva Narodne banke i inozemstva moraju naći put da direktno dođu u privredu, da se direktno spuštaju u privredu u sredstva privrede i direktno vode kao njihova sredstva, a ne sredstvima štednje, koja figuriraju također u tim izvorima, u tom potencijalu, a koja se inače posebno bilanciraju, zavesti red i dogovor o njihovoj upotrebi, jer to su sredstva akumulacije i o upotrebi tih sredstava društvo treba da se dogovara.« |