DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 86 <-- 86 --> PDF |
PRIKAZ REZULTATA RADA, TROŠKOVA I ORGANIZACIJE RADA U FAZI II U FRANCUSKOJ I POTREBNE PREDRADNJE ZA TAKAV RAD U JUGOSLAVIJI BOGOMIL HRIBLJAN, dipl. ing. šum., Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije Bjelovar 1,0 UVOD Jedna grupa Jugoslavenskih šumara bila je u veljači ove godine na stručnom putu u Francuskoj, u organizaciji Jugoslavenskog poljoprivredno-šumarskog centra iz Beograda i francuske firme Cemet. U posljednje je vrijeme šumarstvo Francuske krenulo krupnim koracima k smanjenju troškova proizvodnje. Analizirajući rezultate rada i troškova uvidjelo se, da ako se želi mijenjati tehnologiju nužno treba promijeniti i organizaciju rada. S time u vezi treba mijenjati preporuke (smjernice) i način izvođenja uređajnih i uzgojnih radova. Sve djelatnosti u šumarstvu trebaju se prilagoditi nastaloj situaciji, tj. da se većina poslova mora obavljati mehaniziranim radom. Francuzi su uspjeli provesti da se prostorno drvo za kemijsku preradu izrađuje u komadima od 2 i više metara dužine te se 80°/o takovog prostornog drva i izrađuje u tim dužinama. Na taj su način povećali učinak na sječi i izradi za 67,26%, a učinak mehanizacije na privlačenje za 220,18°/o u odnosu na izradu i privlačenje metarskog prostornog drva. 2,0 OPIS POJEDINIH STROJEVA Sve mašine koje smo vidjeli u radu ili na filmovima predviđene su za rad na radilištima na kojima se gospodari na klasičan način, ili za prelaz na sječu na industrijski način, primjenjujući brigadni sistem rada. Osnovne konstrukcije mnogih šumarskih strojeva izvedene su kao zglobni traktori. Mogu biti dvo- i troosovinski zglobni traktori. Troosovinski zglobni traktori su ekipaže, a dvoosovinski zglobni traktori mogu imati mnogovrsnu opremu, koja im omogućuje raznoliku primjenu: vitlo za izvlačenje, grapple hvatač (stezać) za rad bez kopčaša, uređaj za čišćenje od grana, utovarnu i istovarnu spravu, uređaj za slaganje tovara za dalji transport, harvester glavu za prihvaćanje, prerezivanje i slično. Ovisno o opremi podijelili smo takove strojeve na: zglobne traktore, zglobne ekipaže, processore i harvestere. 200 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 87 <-- 87 --> PDF |
2,1 Zglobni traktori Zglobni traktori su predviđeni da u brdskim šumama i ostalim slabo dostupnim terenima, pomoću snažnog vitla, privlače i dalje izvlače cijela stabla, debla ili trupce. Karakteristično je za rad sa zglobnim traktorima da ^´SÄSR^O^ -*LL SI. 1. — Zglobni traktor Timberjack se teret vuče po tlu skoro cijelom dužinom (osim odignutog čela). Uz takove traktore u šumi radi određen broj kopčaša (radnika koji kopčaju drvne Sortimente za sajlu uz traktor). SI. 2. Zglobni traktor sa stezačem Timberjack |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 88 <-- 88 --> PDF |
SI. 3. — Troosovinska zglobna ekipaža Mnoge novije konstrukcije zglobnih traktora izvedene su danas kao dvoosovinski zglobni traktori, koji se po konstrukciji i izgledu približuju zglobnim ekipažama. Kada vuku drvo po tlu onda su to zglobni traktori opremljeni vitlom i čeličnim uzetom, ili uz vitlo imaju hidraulični hvatač (graple), a kada drvo voze na svom natovarnom prostoru onda su to zglobne ekipaže. SI. 4. — Traktor IMT, a roto kran i prikolica — Tehnoprojekt Vinkovci |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Izvedba sa hvatačem omogućuje da vozač zglobnog traktora radi sam, bez pomoćnog kopčaša i da izvodi sve radnje neposredno iz kabine. Uz zglobni traktor može se dodati (učvrstiti) prikolica za izvoz prostornog drva, a koristeći hidrauliku traktora, na njega se može montirati hidraulični kran. Ovo zajedno čini kombinaciju zglobne i traktorske ekipaže, kojom se zglobni traktor koristi i za izvoz prostornog drva kada ne izvlači krupne drvne Sortimente. Kada se izvlače stabla ili debla sa troosovinskim zglobnim traktorom, tada se sa utovarnom spravom utovari u stezač (Klembank) tovar od 10—15 m3 stabala ili debala, koja se svojim tanjim krajem vuku po tlu. Prevoze li se na istom stroju tanji trupci ili prostorno drvo skine se stezač i montiraju ručice (Schützen). One omogućuju formiranje visokih tovara za prijevoz od panja do stovarišta. Tada je i ta kombinacija zglobna ekipaža, jer ima tri para kotača. Ima zglobnih ekipaža i sa dva para kotača, ali one su uređene i opremljene za prijevoz drvnih sortimenata, a ne za privlačenje. SI. 5, — Processor Izvedbe zglobnih traktora i zglobnih ekipaža za višestruku namjenu omogućuju rad od više dana u godini, jer je moguće s istim strojem izvesti iz šume i trupce i prostorno drvo, ukoliko se izrađuje u dvometarskim i dužim komadima. Ako se prostorno drvo izrađuje u metarskim komadima, treba |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 90 <-- 90 --> PDF |
ga paletizirati radi jednostavnijeg utovara i istovara. Na taj se način drvna masa, koja se ne vuče cijelom dužinom po tlu, dovuče na stovarište mnogo čišća, što je vrlo važno za rad motornom pilom. Primijećeno je, da se prerezu jući čista debla ili stabla uštede dijelovi pila više od 50%, nego kada se prerezu ju uprljani komadi. 2,2 Zglobne ekipaže Prve konstrukcije zglobnih ekipaža datiraju iz razdoblja od 1956—1960. godine. Te su ekipaže bile opremljene motorima od 50 — 70 KS (po DIN), a to nije bila dovoljna snaga za rad u teškim uvjetima šume. Kasnije se je preuredio i smanjio tovarni prostor i montiralo vitlo pomoću kojega su se izvlačila stabla, debla ili trupci iz nepristupačnih terena i nastali su zglobni traktori. Poslije 1968. godine ponovo se konstruiraju dvo- i troosovinske zglobne ekipaže u koje se ugrađuju motori od 80—150 KS (po DIN). Ovako snažne mašine imaju velik tovarni prostor nosivosti 10 — 20 Megaponda te imaju i odgovorajuću hidrauličnu utovarnu spravu, koja omogućuje utovar kratkih i dugih sortimenata. Utovarna sprava može dohvatiti svaki dio svog tovarnog prostora. Svi kotači su pogonski, što omogućuje rad i u teškim terenskim uvjetima. Ako je teren blatnjav, postoji mogućnost montiranja gusjenica na stražnji par kotača te se poveća dodirna površina, a smanji pritisak ekipaže na cm2 dodirne površine. Zglobne ekipaže su predviđene za radilišta na kojima se sječa vrši sortimentnom metodom, tj. gdje se kod panja izrađuju napadajući sortimenti. Kod takove organizacije rada vrlo je važno da se stabla obaraju usmjereno — krošnja prema krošnji i pridanak prema pridanku u obliku dvostruke rib- Sl. 6. — Usmjereno obaranje koje omogućuje uspješan rad mehanizacije |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 91 <-- 91 --> PDF |
lje kosti. Takova sječa omogućuje grupiranje prostornog drva i trupaca. S radilišta se prvo otpremaju složajevi prostornog drva, a tek iza toga trupci. Ovakova organizacija rada omogućuje: — Uhrpano prostorno drvo zahtijeva manje prenošenja, manje napora, a ujedno povećava učinak. — Prevezeni drvni sortimenti se dovezu čisti na stovarište te su prikladniji za daljnju preradu. — Tovari su više puta veći, jer je lakše voziti nego vući po zemlji. — Uslijed veće težine takovog agregata bolje je korištenje snage motora (Coulombov zakon). — Čitav posao izvoženja od panja do stovarišta i slaganja na stovarištu (po potrebi i sortiranje) obavlja jedan radnik vozač. — Drvna se masa tovari i istovaruje hidrauličnom utovarnom spravom što omogućuje sakupljanje drvnih sortimenata po šumi i slaganje na stovarištu pogodnih sura za daljnji utovar. — Isti se stroj koristi za izvoženje kratke i duge oblovine i prostornog drva (rasutog u dvometarskim i dužim komadima, a paletiziranog u metarskim komadima). Eve ekipaže predviđene za rad s krupnom oblovinom i prostornim drvom imaju hidraulični kran većih nazivnih momenata, a one koje su predviđene za rad s prostornim drvom imaju hidraulični kran manje nosivosti. Brzina kretanja zglobnih ekipaža kreće se od 1—30 km/sat, a predviđene su isključivo za prijevoz po šumskim vlakama i šumskom zemljištu, jer se u slučaju prijevoza po asfaltnom putu moraju montirati drugačije gume. Nabavna cijena zglobnih ekipaža kreće se od 700.000 din — 1,700.000 din, te je cijena koštanja, prema kalkulacijama po prof. Turku, 2.200 — 5.000 din na dan. Da bi se mogao pokriti dobrim učinkom ovako skupi dan treba provesti dobru pripremu rada i omogućiti tim strojevima neprekidan rad. Jedino na taj način će trošak po m3 ili po prm. biti povoljan, čim je mašina skuplja tim više pažnje treba posvetiti pripremi rada, koja će omogućiti iskorišćenje stroja s manjim troškovima. 2,3 Traktorske ekipaže Mnoga šumska gospodarstva kod nas koriste poljoprivredni traktor kao vučni stroj, a na prikolici 5 — 12 megaponda nalazi se hidraulični ili roto kran. U Francuskoj s ovakovim agregatima rade pojedini vlasnici poljoprivrednih traktora, koji žele u slobodno vrijeme raditi na prijevozu drvnih sortimenata iz šume do panja. Cijena takovih traktorskih ekipaža kreće se od 200.000 — 500.000 din. Prema istim kalkulacijama po prof. Turku, cijena koštanja na dan rada s takovom ekipažom kreće se od 1.100 — 2.000 din. U koliko su uvjeti rada povoljni onda je učinak traktorske ekipaže velik, a s time i trošak po prevezenom m3 drvne mase nizak. U tom slučaju se trošak po m3 može približiti, a u iznimnim slučajevima može biti i niži od troška po ms privučenom zglobnom ekipažom, dok se ta razlika povećava u korist zglobne ekipaže čim su uvjeti rada teži i nepovoljniji. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 92 <-- 92 --> PDF |
2,4-Processsori — mašine za industrijsku metodu sječe i izrade To su velike i skupe mašine, koje mijenjaju organizaciju i način rada, a primjenjuju se na velikim radilištima s čistom sječom, pretežno na ravnijim terenima. Uz njih se primjenjuje brigadni sistem rada, jer radnici usmjereno obaraju stabla, a processori ih očiste od grana, prerezu na određenu dužinu i formiraju tovare za daljnji trasport. Na taj se način vrijeme trajanja sječe i izrade svede na minimum, tako da se u mnogo slučajeva u istom danu posječeno drvo otpremi i do potrošača. Processori mijenjaju način rada, organizaciju rada na sječi i izradi i znatno djeluju na povećanje učinka po zaposlenom, skraćenje trajanja radnog procesa, a time i na smanjenje potrebnog kapitala, jer se poveća obrtanje kapitala. Rad se u šumi industrijalizira do te mjere, da mnogi radnici rade — i ako na otvorenom — tako reći na proizvodnoj traci. Processori, koje smo vidjeli, radili su na radilištima u čistoj sječi četinara, a učinak im je bio 400 m3 dnevno. Radili su slijedeće radne operacije: Po radnicima oborena stabla motornim pilama processor je sakupljao po sječini, provlačio kroz svoje hidraulične uređaje, skidao grane, prerezivao na određenu dužinu i slagao tovare za dalji transport. Najveći nedostatak tih mašina je u tome što poduzeće, koje se je orijentiralo na rad s njima, ima mali broj radnika pa u slučaju nekog većeg kvara na stroju ne mogu izvršiti svoj proizvodni zadatak. To se može vrlo teško odraziti tamo gdje se svakodnevno pokrivaju redovne potrebe drvne ili kemijske industrije. Da bi se to izbjeglo, potrebno je organizirati dobru službu održavanja i pravovremenu nabavu rezervnih dijelova. Uz to je potrebno ustrojiti kartoteku rezervnih dijelova tako, da se zna koji se dijelovi najviše troše (više ih nabavljati) i koji se dijelovi uopće ne troše. Da bi se takova kontrola mogla efikasno provesti potrebno je provesti unifikaciju strojeva, a ne podržavati šarenilo vrsta i tipova. 2,5 Harvesteri — šumski kombajni Daljnji korak u razvoju šumske mehanizacije su strojevi koji vrše sve radove u šumi, od sječe stabala, čišćenja od grana, prerezivanja na određenu dužinu pa sve do formiranja tovara za dalji transport i otpremu do stovarišta. Takve strojeve zovemo harvesteri ili u slobodnom nazivu šumski kombajni. Danas ima niz raznih izvedbi takovih mašina od raznih proizvođača, a međusobno se razlikuju po mjestu rada (brdo ili ravnica), opremljenosti, načinu prerezivanja stabala (pilom lančanicom, hidrauličnim noževima, cirkularom ili rotirajućim diskovima) i mogućnošću odabiranja stabala. Takovi se strojevi upotrebljavaju jedino na onim radilištima gdje se izrađuje mali broj drvnih sortimenata, jer je jedino u tom slučaju moguće da se efikasno radi. Primjenjuju ih na radilištima gdje se: — stabla obaraju čistom sječom, — izrađuje samo prostorno drvo za kemijsku preradu, — u proredama s većim intenzitetom sječe — preko 100 m3/Ha, — na radilištima gdje treba stabla oboriti i očistiti od grana, a dalje se sortimenti izrađuju motornom pilom. 206 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Učinak tih strojeva se kreće: — Kod čiste sječe, gdje se izrađuje samo drvo za kemijsku preradu i slaže u složajeve od cea 10 m3 za dalji transport, oko 150 m3 u jednoj smjeni. — U proredama većim od 100 m3/ha, gdje se izrađuje samo drvo za kemijsku preradu i formiraju tovari od cea 10 m3 za dalji transport, oko 80 m3 u jednoj smjeni. — Na radilištima gdje se čistom sječom stabla obaraju i čiste od grana te se dalji sortimenti izrađuju motornom pilom učinak je oko 200 m3 u jednoj smjeni. Svi ovi rezultati postizavani su u šumama Francuske u radnoj smjeni od 6 sati efektivnog rada, a dobiveni su na radilištu od inženjera koji je bio zadužen da nas upozna s tim radilištem. Rad se je obavljao u šumama primorskog bora u blizini Bordeauxa. 3.0 ORGANIZACIJA RADA S TEŠKOM MEHANIZACIJOM U FRANCUSKOJ Rad s teškom mehanizacijom uvjerio je sve one koji se njome bave u slijedeće: najteže je — naći zaposlenje mehanizaciji za velik broj dana, — na istom radilištu završiti posao pa zatim se preseliti na novo radilište, — osigurati u svakom radnom danu što duži posao, — zastoje svesti na što manju mjeru. Radi toga je potrebno provesti niz predradnji: — dobra priprema rada, — organizacija rada na radilištu sa svim pratećim radnicima, — organizacija servisne službe, — osigurana kontrola svakog stroja i radnika. Povećanje produktivnosti su Francuzi proveli na slijedeće načine: 3.1 Rad u dvije smjene Organizacija rada s teškim mašinama postavljena je u Francuskoj kroz rad u dvije smjene po 6 sati efektivnog rada. Po završetku rada u smjeni, radnik mora stroj urediti, napuniti gorivom, podmazati ga i pripremiti za rad u narednoj smjeni. Rezultat takove organizacije je u tome što stroj radi, umjesto proklamiranih 8 sati na dan, stvarno 12 sati. To dovodi do neuporedivo niže cijene koštanja stroja na sat, a ne treba po bilo koju cijenu raditi i kada je to nemoguće. Takova organizacija zahtijeva savršenu disci- nu i odgovornost radnika, jer zakašnjavanje ili na bilo koji način narušavanje uhodane organizacije može bitno narušiti te odnose u radu ili onemogućiti takovu organizaciju rada. Na svakom ovakovom radilištu vidjeli smo organizatora rada koji uspješno i odgovorno djeluje operativno kod svih radnika i strojeva na tom radilištu. 207 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 94 <-- 94 --> PDF |
3,11 Mogućnost uvođenja dvosmjenskog rada u Jugoslaviji U sistemu poslovanja i organizaciji rada u šumarstvu Jugoslavije bit će vrlo teško provesti bilo kakove promjene. Prisiliti nas mogu na to jedino novi odnosi tržišta. Više troškove mora pratiti povećanje produktivnosti, a ne samo povećanje prodajne cijene. Sječa i izrada je danas u Jugoslaviji mehanizirana 100°/o, jer se sva drvna masa u društvenim šumama posiječe motornim pilama. Važno je pitanje koje slijedi: da li su uvjeti rada u cijeloj Jugoslaviji takovi da isključuju primjenu nove tehnike (processori i harvesteri) i da li se možemo zadovoljiti takovom mehanizacijom siječe? Već danas nam postojeći način sječe i izrade postavlja niz zadataka koje moramo riješiti kako bi snizili troškove: — Organizirani prijevoz radnika treba zagarantirati boravak radnika na radilištu željeno vrijeme. — Boljom kontrolom provesti takovu disciplinu da se radi proizvodno najmanje 7 sati. Tempo ne mora biti oštar, ali rad mora biti konstantan. — Koncentracija mehanizacije treba dovesti do povećane proizvodnje, što će omogućiti obavljanje proizvodnih zadataka s manjim brojem radnika. — Uvesti brigadni sistem kompleksnog učinka radnika na sječi i izradi i na izvozu tako, da su jedni i drugi plaćeni po ms izvučene drvne mase. To će dovesti do usmjerenog obaranja, a uz to neće trebati posebnih kopčaša u smjeni gdje rade sjekači, jer će sjekač biti stimuliran za povećani učinak na izvlačenju. Za drugu smjenu, kada će biti nemoguće obarati, trebati će poseban kopčaš koji će kopčati stabla, debla ili trupce. Kako se može organizirati rad na izvozu od panja do stovarišta? — Postaviti obavezu da se izrađuju elaborati za pripremu rada na svim radilištima gdje treba raditi mehanizacija. Kroz pripremu predvidjeti rad u dvije smjene, tako da se u onoj smjeni kada su bolji uvjeti rada radi teži dio terena, a kada su teži uvjeti rada, a djelomično i noću, radi na boljem dijelu terena (nesmijemo zaboraviti da se u velikom broju zemalja s najrazvijenijim šumarstvom na svijetu radi cijelu jednu sezonu stalno po mraku — Skandinavija, SSSR, Kanada). — Kalkulacijom odrediti tip stroja za svako radilište. Za nizinu i ravnije terene predviđati zglobne ili traktorske ekipaže koje omogućuju izvoz oblovine i prostornog drva (2 m i duže, a ako je dužine 1 m trebalo bi ga paletizirati). — U brdu koristiti zglobne traktore, a za prostorno drvo raznu opremu uz poljoprivredne ili druge traktore te zamjeniti gdje je god moguće životinjske sprege mehanizacijom. — Razmotriti mogućnost da se na radilištima gdje je moguće (privlačenje nizbrdo ili rad s četinjačama) izvlače cijela stabla, a svi sortimenti da se izrađuju na stovarištu. Važno je da se pronađe način da se sa svom mehanizacijom radi što više dana u godini, kako bi trošak stroja na sat bio što niži. Problem zapošljavanja u dvije smjene dolazi u obzir naročito kod skupih specijalnih strojeva, koji uz to rade sezonski. Sigurno je da takav rad nije moguće organizirati iz ureda nego vlastitim angažiranjem stručnjaka zainteresiranih za |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 95 <-- 95 --> PDF |
sniženje troškova. To će biti jedan od načina da se naši radnici približe zaradama radnika u razvijenijim zemljama, kada smo te zemlje već ulovili s troškovima proizvodnje i prodajnom cijenom drvnih sortimenata. 3,2 Koncentracija mehanizacije na šumskimradilištima Francuske i prednost takovog rada. Na većim šumskim radilištima Francuske izvršena je koncentracija mehanizacije iz nekoliko razloga: — Koncentrirana mehanizacija omogućuje rad više radnika s manjim brojem potrebnih poslovođa. — Za takova radilišta napravljeni su elaborati pripreme rada, bolja organizacija rada i lakše intervencije. — Pasao na radilištu bude završen u kraće vrijeme i cijela grupa radnika i strojeva prelazi na novo radilište. Moguće je raditi na mnogo radilišta u toku godine. — Opravdana je prisutnost servisnih kola za otklanjanje kvarova na licu mjesta ili organizacija radio veze sa centralom. — Rad treba organizirati kroz što više dana u godini tako, da se po najpovoljnijem vremenu rade lošiji dijelovi, a po nepovoljnom vremenu najbolji tereni. — Treba predviđati slijed radnih operacija s određenim brojem radnika, kako bi se cjelokupni posao mogao odvijati bez zastoja. 3,21 Mogućnost koncentracije mehanizacije na šumskim radilištima Jugoslavije Već danas bi se mogla izvršiti koncentracija mehanizacije na mnogim radilištima Jugoslavije, jer postoji mogućnost, gdje god strojevi rade, da se sinhroniziraju u svom djelovanju s određenim brojem radnika. Na taj bi se način mogao povećati učinak radnika na sječi, privlačenju i otpremi, jer bi jedni na druge djelovali — zglobni traktori bi za veći učinak trebali više oborenih stabala, a potrebna nedovoljnog prostora na stovarištu dovela bi do boljeg učinka kamiona na otpremi. Na tako koncentriranim radilištima je lagano osigurati prijevoz radnika na posao i s posla, topli obrok za radnike i potrebnog rukovodioca koji će organizirati nesmetano odvijanje proizvodnog zadatka. 3,211 Potrebne predradnje za koncentraciju mehanizacije u Jugoslaviji Takav posao se ne može nakalemiti na bilo kakovu organizaciju. Potrebno je izvršiti niz priprema: organizacijskih, tehničkih, tehnoloških i izvedbenih. Priprema rada počinje uređivačkim radovima gdje se planiraju i ucrtavaju mreže šumskih vlaka, puteva, mimoilazišta i stovarišta. Uzgojni radovi ostavljaju prethodne površine nepošumljene, a svim daljnjim zahvatima putne i stovarišne površine ostavljaju čiste. Ukoliko se želi raditi kamionima s prikolicama, potrebno je izvesti okretišta i zavoje na cestama koji omogućuju kretanje kamiona s prikolicama. Organizacija rada na sječi i izradi mora započeti s doznakom, jer svako stablo za sječu (osim kod čiste sječe) mora biti na vidljiv način doznačeno. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Usmjereno obarana stabla su uvjet povećanog učinka i normalnog odvijanja svih ostalih faza rada. Radimo li klasičnim sredstvima mehaniziranog rada, privlačenje debala zglobnim traktorima, a prostornog drva opremom uz poljoprivredne traktore ili prikolicama koje se ručno tovare, usmjereno obaranje će biti gotovo uvjet za izvršenje radnog zadatka jer će isprekrižana stabla djelomično onemogućiti ili svesti na minimum učinak rada sa zglobnim traktorima, a posve onemogućiti iznošenje prostornog drva prije nego se izvuku debla ili trupci. Izvlačimo li prvo debla onda će se mnoge sure prostornog drva rasuti, te ih za mehanizirano iznošenje treba ponovno slagati. Čitava radilišta treba podijeliti na sječne pruge i svaki stroj nadjeliti s određenim brojem radnika. Paziti da se sinhroniziraju sve faze — određeni broj sjekača uz određeni broj traktora. Prema učinku traktora odrediti broj kamiona koji će otpremati Sortimente i planirati potrebne utovarne kapacitete. Promjenimo li metodu sječe sa debalne ili stabalne na sortimentu, to će u većini slučajeva dovesti do promjene mehanizacije, jer se sortimenti mogu lakše prevoziti ekipažama nego vući zglobnim traktorima. Za postizavanje što boljeg učinka mehanizacije, potrebno je izgraditi mrežu šumskih puteva i vlaka koji omogućuju savlađivanje velikih strmina i formiranje većih tovara. Stovarišta koja su izrađena duž puta omogućuju rad većeg broja mehanizacije na istom radilištu, što je moguće provesti tamo gdje se radni učinak svakog pojedinog stroja može odvojeno pratiti, jer nemožemo drugačije organizirati stimulativnu raspodjelu prema učinku. Da bi se omogućio nesmetan rad sve mehanizacije potrebno je organizirati servisne radione, koje moraju biti opskrbljene s najvažnijim rezervnim dijelovima. Uz to bi pri radionama trebala postojati i servisna kola koja bi na većim radilištima s koncentriranom mehanizacijom trebala biti cijelo vrijeme prisutna kako bi se zastoji sveli na minimum. Ukoliko je provedena radio veza sa radionom ili centralom, onda nije potrebno da servisna kola budu stalno na radilištu, jer je lagano tražiti pomoć kada to potrebe zahtijevaju. 4,0 SITEMI KALKULACIJA Analizirajući rad pojedinih strojeva u Francuskoj, uočili smo da su tamo isti strojevi znatno jeftiniji u radu nego u Jugoslaviji. To nas je navelo na usporedbu sistema kalkulacija i uočene su slijedeće činjenice: — Strojevi su tamo znatno jeftiniji nego kod nas, jer se dobrim dijelom proizvode u Francuskoj, te se na njih ne plaćaju skupe carine. Uz to, kod nas se uz nabavljeni stroj mora plaćati niz poreza — savezni, republički, općinski, te se na takav način cijena stroja udvostruči prema tvorničkoj cijeni. Uz to moramo plaćati porast inflacije zemlje proizvođača, zemlje posrednika i našu vlastitu, a sve to tereti artikal masovne potrošnje, čija prodajna cijena u mnogo slučajeva jedva pokriva troškove proizvodnje. — Kako je cijena koštanja visoka to je i velik trošak održavanja, jer se u kalkulacijama uzima 100% od iznosa amortizacije za održavanje stroja. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 97 <-- 97 --> PDF |
— Vrijeme korištenja stroja je znatno bolje nego kod nas, jer je vijek amortizacije za tešku šumsku mehanizaciju uzet 7 godina (kod nas 5 godinama uz to se stroj u godini koristi daleko više radnih sati (rad u dvije smjene i veći broj dana), jer vlasnik stroja želi sa svojim strojem ostvariti što veću dobit, a kod radnika postići da puno radno vrijeme radi sa strojem. To dovodi do mnogo boljih efekata rada sa strojem i manjih troškova. Sve to odražava se na trošak po m3 ili prm prevezenih drvnih sortimenata te dobijemo slijedeće usporedne troškove: Prema pokazateljima Instituta za šumarska istraživanja Francuske, prosječni dnevni učinak u praćenoj godini sa zglobnom ekipažom Grizzly 448 b, na prosječnoj udaljenosti 800 m, iznosio je 56 prm s prosječnom cijenom 20 din po prm. Ista zglobna ekipaža, sa francuskim radnikom na probnom radu kod nas u praćenom razdoblju od samo 9 radnih dana, ostvarila je učinak od 44 prm na prosječnoj relaciji 280 m, po cijeni 50 din po prm, na osnovu naših kalkulacija sa strojem obračunatim u Jugoslaviji. Sam taj podatak mnogo govori te ćemo morati poduzeti neke korake želimo li sniziti troškove proizvodnje s teškom mehanizacijom. U čemu je odgovor? Cijena koštanja stroja na dan je vrlo niska, jer je vrijeme trajanja stroja uzeto duže nego kod nas. Rad stroja u dvije smjene omogućuje 12 sati efektivnog rada dnevno, a kod nas u jednoj smjeni 8 sati boravka na radilištu. Na taj se način u startu u mnogo slučajeva onemogući primjena dobre mehanizacije, jer su troškovi vrlo visoki. 5,0 ZAKLJUČAK Na putu u Francuskoj upoznali smo se sa slijedećim vrstama strojeva koji rade na šumskim radilištima: Zglobni traktori, zglobne i traktorske ekipaže, processori i harvesters Sve te skupe mašine u Francuskoj rade u dvije smjene na dan, po 6 sati efektivno. Radi mogućnosti da se istim strojem izvozi krupna i tanka oblovina i prostorno drvo, stvorila se je mogućnost povećanja broja dana rada u godini s tim strojevima te su postignute niže cijene rada strojem na sat, tim više što se takvim strojevima obračunava amortizacija na 7 godina umjesto na 5 godina kao u Jugoslaviji. Na većim radilištima u Francuskoj izvršili su koncentraciju mehanizacije, što omogućuje bolji nadzor, lakše održavanje, i veće učinke svih strojeva i radnika. |