DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Ako se usporedbe isti podaci u 30. godini, na plohi 1 stablo je bilo visoko 11,40 m, na plohi 2 je bilo visoko 12,70 m, na plohi 3 je bilo visoko 8,90 m, dok je na plohi 4 bilo visoko samo 8,30 m. Kulminacija tečajnog godišnjeg visinskog prirasta nastupila je na plohi u 1 razdoblju između 20. i 30. godine (0,62 m), na plohi 2 u razdoblju između 30. i 40. godine (0,77 m), na plohi 3 u istom razdoblju (0,68 m), dok je na plohi 4 nastupila u razdoblju između 20. i 30. godine (0,46 m). Rast i prirast drvne mase jelova stabla Prema podacima volumne analize jelovih stabala, u 70. godini jelovo stablo na plohi 1 imalo je drvnu masu od 1,7318 m3, stablo na plohi 2 imalo je 1,7861 m3, stablo na plohi 3 imalo je 1,1135 m3, stablo na plohi 4 imalo je drvnu masu od 0,7058 m3. Prema istim podacima u 30. godini jelovo stablo na plohi 1 ima drvnu masu od 0,1231 m3, u istoj dobi stablo sa plohe 2 ima 0,1436 m3, stablo na plohi 3 ima 0,1049 m3, dok stablo sa plohe 4 ima samo 0,0224 m3. Kulminacija tečajnog godišnjeg volumnog prirasta nije nastupila na jelovim stablima na plohama 1 i 3, dok na plohi 2 imamo kulminaciju tečajnog godišnjeg volumnog prirasta u razdoblju između 40. i 50. god. (0,04517 m3), a na plohi 4 u razdoblju između 50. i 60. godine 0,02216 m3. Prirast drvne mase stabla ovisi uglavnom o razvoju stabla u mladosti te ukoliko je ovaj bio polaganiji i kasnije je nastupila kulminacija, koja se dugo zadržava i polagano pada. Iz prethodno iznesenog razmatranja može se zaključiti: — da je na plohi 2 uz optimalne uvjete nastupila najranije kulminacija tečajnog godišnjeg volumnog prirasta, dok je nešto kasnije nastupila na plohi 4, — zbog ravnomjernijeg i polaganijeg razvoja na plohama 1 i 3 nije došlo do kulminacije tečajnog volumnog godišnjeg prirasta. Rast i prirast sastojine u debljinu Kod rasta sastojine u debljanu vidljivo je da postoje razlike u debljini pojedinih stabala, a one su veće čim je sastojina starija. Proredama utičemo na brži rast i prirast sastojine u debljinu, jer eliminiramo tanja i potisnuta stabla, a dajemo veći prostor i svjetlo dominantnim stablima. Godišnji deb- Ijinski prirast najveći je na plohi 4, a najmanji je na plohi 2. Usporedivši podatke o izmjerenom desetgodišnjem debljinskom prirastu i prirastu u posljednjoj godini lako je uočljivo da je ovaj posljednji u opadanju. pokusna ploha 1 2 3 4 srednji sastojinski debljinski prirast u mm 3,806 3,604 3,534 3,724 U prethodnoj tabeli su dati podaci o srednjim vrijednostima sastojinskog debljinskog prirasta na pojedinim plohama te je vidljivo da je on najveći na plohi 1, a najmanji na plohi 3. 178 |