DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 60 <-- 60 --> PDF |
RAST I PRIRAST JELOVIH KULTURA U GOSPODARSKOJ JEDINICI ČEDANJ (magistarski rad) Ing. KARMELO POŠTENJAK UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA Prije približno 80 godina na području Gorskog kotara podizane su jelove kulture. Kulture su podignute i u gospodarskoj jedinici »čedanj«, na staništu bukve u zajednici Blecho-Fagetum Ht. Gospodarska jedinica »čedanj« zauzima površinu od 1.420,12 ha. U sastojinama dominira bukva u zajednici Blechno-Fagetum Ht., a četinjače su zastupljene manje od 25% omjera smjese, od čega 90% jela, a ostalo je smreka, borovac i ariš. Potrebe za drvom rastu iz dana u dan, a naročito se osjeća nedostatak četinjača. Kod podizanja novih nasada četinjača naročitu pažnju treba posvetiti rastu i prirastu, kako bi podizali najproduktivnije sastojine. S toga razloga sam želio istražiti rast i prirast jelovih kultura u gospodarskoj jedinici »čedanj«. Cilj ove radnje je utvrditi: — rast i prirast jelovih stabala, — tečajni godišnji volumeni prirast jelovih kultura. METODA RADA Radi rješavanja postavljenog cilja istraživanja postavljene su 4 pokusne plohe u jelovim kulturama u gospodarskoj jedinici »Čedanj«. Kod izbora pokusnih ploha pazilo se je na slijedeće uvjete: — da su objekti podignute jelove kulture, — da budu istog boniteta, — da omjer smjese ostalih vrsta ne bude veći od 10% drvne mase, — da su različite starosti, — da nisu iste strukture, — da imaju približno isti ob rast. Povijesni pregled Najraniji pisani dokumenti o šumama Gorskog kotara potiču iz sredine 15. stoljeća, gdje se vode kao posjedi porodice Frankopana. U vrtlogu povijesnih zbivanja ove šume mijenjaju vlasnike; od Zrinskih preko Perlasza, Batthyanya, Paravića do Thurn Taxisa i Ghyczya, da bi između dva svjetska rata i ova posljednja dvojica bila izvlašćena, te šume došle u posjed države. Koncem 19. stoljeća, kada je Thurn Taxis zaokružio svoj posjed, raznim sudskim makinacijama dobio je i dijelove poljoprivrednog zemljišta |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 61 <-- 61 --> PDF |
(livade i oranice), koje je odmah pošumio većinom jelom, a nešto manje arišom i drugim četinjačama. Danas su to kulture stare otprilike 80 godina. Tlo istraživanog područja Pokusne plohe se nalaze u na paleozojskom klastitu. To su crni brusilovci, pješčenjaci sitnog i krupnog zrna s umecima drobljivih laporita (pješčenjaka) škriljevaca, a, također, dolaze i slojevi crnog vapnenca te razni konglomerati. Tla na pokusnim plohama su distrična smeđa ili smeđa kisela (distrični kambisol). Istraživanja o proizvodnosti pojedinih vrsta tala na ovom području daju osnovu za zaključak da kiselo smeđe tlo dma općenito visok nivo plodnosti. Unatoč toj općoj ocjeni, potrebno je upozoriti na razlike u tlima pojedinih ploha, kod čega je najbitnije slijedeće: — dubina humusno akumulativnog horizonta varira od 2—16 cm; najdublji humusno akumulativni horizont ima tlo na plohi 2 (16 cm), a najpliće je na plohi 4. Utvrđene razlike u debljini humusnog akumulativnog horizonta govore u prilog pretpostavci, da su ta tla prije osnivanja kultura bila zahvaćena početcima degradacije i erozije različitog intenziteta, — ekološki najpovoljniji matični supstrat imaju tla na plohama 1, 2 i 3, dok na plohi 4 je utvrđeno prisustvo sitnozrnog konglomerata, koji predstavlja najnepovoljniju klastitnu stijenu na ovom području (20). Opis pokusnih ploha Podaci o pokusnim plohama doneseni su u slijedećim tabelama. Naziv pokusne plohe: »Hosnik« ploha broj 1 Površina pokusne plohe: 0,50 ha Topografski faktori: nadmorska visina 318 m ekspozicija N-NE inklinacija 5—320/o Biotski faktori: jelova kultura stara 73 godine Bonitet I prema Schmidtu Taskacijski elementi: promjer srednje plošnog stabla 39 cm srednje sastojinska visina 28,25 m debljinski broj temeljnica drvna masa razred stabala m« ma I 22 0,47 5,39 II 48 2,43 31,09 III 61 6,17 85,59 IV 57 9,32 137,14 V 28 6,43 99,00 VI 5 1,50 25,70 VII 1 0,44 7,30 VIII 1 0,59 10,00 ukupnoukupno po 1 ha 223 446 27,45 54,90 401,21 802,42 175 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 62 <-- 62 --> PDF |
Naziv pokusne plohe: »Hosnik« ploha broj 2 Površina pokusne plohe 0,50 ha Topografski faktori: nadmorska visina 322 m ekspozicija NE inklinacija 5—28°/o Biotski faktori: jelova kultura stara 77 godina Bonitet I prema Schmidtu Taksacijski elementi: promjer srednje plošnog stabla 39 cm srednje sastojinska visina 28,75 m debljinski broj temeljnica razred stabala ma I II III IV V VI VII ukupnoukupno po 1 ha 17 0,43 54 2,81 63 6,69 61 9,89 29 7,03 5 1,55 1 0,45 230 28,58 460 57,16 Naziv pokusne plohe: »Srednji Čedanj« ploha broj 3 Površina pokusne plohe 0,50 ha Topografski faktori: nadmorska visina 312 m ekspozicija NW-W inklinacija 62%> Biotski faktori: jelova kultura stara 78 godina Bonitet I prema Hausseru Taksacijski elementi: promjer srednje plošnog stabla 35 cm srednje sastojinska visina 26,25 m debljinski razred I II III IV V ukupno ukupno po 1 ha broj stabala 13 74 104 59 13 263 526 temeljnica m2 0,30 4,19 10,36 9,14 3,11 27,10 54,20 drvna masa 3 m 5,00 36,61 89,95 145,70 109,39 24,88 7,45 418,98 837,96 drvna masa mß 3,36 51,61 139,09 130,12 47,30 371,45 742,90 Naziv pokusne plohe: »Lasci« ploha broj 4 Površina pokusne plohe 0,50 ha |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Topografski faktori: nadmorska visina 283 m ekspozioija NE-E inklinacija 10—82°/o Biotski faktori: jelova kultura stara 90 godina Bonitet II prema Hausseru Taksacijski elementi: promjer srednje plošnog stabla 27 cm srednje sastojiinska visina 23,00 m debljinski broj temeljnica drvna masa razred stabala ma ma I 147 2,83 24,60 II 91 4,43 48,69 III 61 6,08 79,44 IV 44 6,97 102,06 V 5 1,10 17,54 VI 1 0,29 4,93 ukupno ukupno po lha349 698 21,70 43,40 277,26 554,52 REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Rast i prirast stabla u debljinu Prema podacima analize stabala na plohi 1 u 70. godini stablo ima promjer (mjereno u visini od 1,30 m iznad tla) 38,40 cm bez kore, na plohi 2 u istoj dobi stablo je debelo 36,50 cm, na plohi 3 u istoj dobi stablo je debelo 31,40 cm, a na plohi 4 samo 23,90 cm. Ako se usporede isti podaci u 30. godini, tada na plohi 1 imamo stablo debelo (mjereno u visini od 1,30 m iznad tla) 15,70 cm na plohi 2 16,20 cm, -na plohi 3 14,30 cm, te na plohi 4 samo ll,60cm. Kulminacija tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta nastupa na plohi 1 u razdoblju između 20. i 30. godine (0,96 cm), na plohi 2 u istom periodu (1,03 cm) na plohi 3, također, u istom periodu (1,25 cm), dok na plohi 4 u razdoblju između 40. i 50. godine (0,57 cm). Na plohi 4, prema prikazanim podacima, jela postiže najmanju debljinu, a i kulminacija tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta nastupa najkasnije. S obzirom na iste ekološke uvjete pod kojima su podignute i rastu sve četiri pokusne plohe, može se pretpostaviti da je zemljište na kojem je podignuta ploha 4 bilo najviše izloženo eroziji, što je navedeno kod prikaza dubine humusno-akumulativnog horizonta. Rast i prirast stabla u visinu Prema podacima analize stabala na plohi 1 u 70. godini stablo je doseglo visinu od 31,10 m, na plohi 2 u istoj dobi stablo je bilo visoko 32,20 m, na plohi 3 je bilo visoko 26,50 m, dok je na plohi 4 bilo visoko svega 23,80 m. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Ako se usporedbe isti podaci u 30. godini, na plohi 1 stablo je bilo visoko 11,40 m, na plohi 2 je bilo visoko 12,70 m, na plohi 3 je bilo visoko 8,90 m, dok je na plohi 4 bilo visoko samo 8,30 m. Kulminacija tečajnog godišnjeg visinskog prirasta nastupila je na plohi u 1 razdoblju između 20. i 30. godine (0,62 m), na plohi 2 u razdoblju između 30. i 40. godine (0,77 m), na plohi 3 u istom razdoblju (0,68 m), dok je na plohi 4 nastupila u razdoblju između 20. i 30. godine (0,46 m). Rast i prirast drvne mase jelova stabla Prema podacima volumne analize jelovih stabala, u 70. godini jelovo stablo na plohi 1 imalo je drvnu masu od 1,7318 m3, stablo na plohi 2 imalo je 1,7861 m3, stablo na plohi 3 imalo je 1,1135 m3, stablo na plohi 4 imalo je drvnu masu od 0,7058 m3. Prema istim podacima u 30. godini jelovo stablo na plohi 1 ima drvnu masu od 0,1231 m3, u istoj dobi stablo sa plohe 2 ima 0,1436 m3, stablo na plohi 3 ima 0,1049 m3, dok stablo sa plohe 4 ima samo 0,0224 m3. Kulminacija tečajnog godišnjeg volumnog prirasta nije nastupila na jelovim stablima na plohama 1 i 3, dok na plohi 2 imamo kulminaciju tečajnog godišnjeg volumnog prirasta u razdoblju između 40. i 50. god. (0,04517 m3), a na plohi 4 u razdoblju između 50. i 60. godine 0,02216 m3. Prirast drvne mase stabla ovisi uglavnom o razvoju stabla u mladosti te ukoliko je ovaj bio polaganiji i kasnije je nastupila kulminacija, koja se dugo zadržava i polagano pada. Iz prethodno iznesenog razmatranja može se zaključiti: — da je na plohi 2 uz optimalne uvjete nastupila najranije kulminacija tečajnog godišnjeg volumnog prirasta, dok je nešto kasnije nastupila na plohi 4, — zbog ravnomjernijeg i polaganijeg razvoja na plohama 1 i 3 nije došlo do kulminacije tečajnog volumnog godišnjeg prirasta. Rast i prirast sastojine u debljinu Kod rasta sastojine u debljanu vidljivo je da postoje razlike u debljini pojedinih stabala, a one su veće čim je sastojina starija. Proredama utičemo na brži rast i prirast sastojine u debljinu, jer eliminiramo tanja i potisnuta stabla, a dajemo veći prostor i svjetlo dominantnim stablima. Godišnji deb- Ijinski prirast najveći je na plohi 4, a najmanji je na plohi 2. Usporedivši podatke o izmjerenom desetgodišnjem debljinskom prirastu i prirastu u posljednjoj godini lako je uočljivo da je ovaj posljednji u opadanju. pokusna ploha 1 2 3 4 srednji sastojinski debljinski prirast u mm 3,806 3,604 3,534 3,724 U prethodnoj tabeli su dati podaci o srednjim vrijednostima sastojinskog debljinskog prirasta na pojedinim plohama te je vidljivo da je on najveći na plohi 1, a najmanji na plohi 3. 178 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Prirast drvne mase sastojine ploha tečajni godišnji volumni prirast izračunat po metodi: Hufnagla Meyera (diferencijalna) Lachaussea Klepca (tablica postotka prirasta) po 1 ha m3 1 16.55 16,90 17,99 15,78 2 15,52 15,45 16,95 14,77 3 16,38 17,44 18,69 15,99 4 14,13 14,41 15,37 13,57 Ako se dobiveni rezultati o tečajnom godišnjem volumnom prirastu po Klepčevoj metodi tablica postotka prirasta usporede prema (5), tada je vidljivo slijedeće: — na plohi 1 u 73. godini tečajni godišnji volumni prirast je manji za 0,22 m3/ha, — na plohi u 77. godini imamo manje 0,43 m3/ha, — na plohi 3 u 78. godini imamo manje 3,40 rn3/ha, — na plohi 4 u 90. godini imamo manje 2,40 m3/ha, te se lako može zaključiti da su razlike na plohama 1 i 2 gotovo neznatne, dok je na plohi 3 najveća razlika, a nešto manja je na plohi 4: općenito prirast je u opadanju. Postotak prirasta Apsolutni iznosi tečajnog godišnjeg volumnog prirasta ne daju pravu sliku o proizvodnosti neke sastojine. Tu sliku najbolje pruža srednji sastojinski postotak prirasta, koji je prikazan u niže navedenoj tabeli (obračunato prema podacima Klepčeve metode tablica postotka prirasta). ploha 1 2 3 srednji sastojinski % prirasta 2,02 1,78 2,22 2,53 Ako se usporede veličine o postotku prirasta prema (5.) slijedi: — na plohi 1 je izmjereni manji za 0,48% — na plohi 2 je izmjereni manji za 0,52% — na plohi 3 je izmjereni manji za 0,98% — na plohi 4 je izmjereni manji za 0,37%, te je vidljivo da je najvećalika u veličini postotka prirasta na plohi 3, a najmanja na plohi 4. raz179 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 66 <-- 66 --> PDF |
ZAKLJUČAK — U 70. godini jela na I bonitetu ima promjer od 32—40 em; — kulminacija debljinskog prirasta pada na I bonitetu u razdoblju između 20. i 30. godine, a na II bonitetu između 40. i 50; — u 70. godini jela na I bonitetu ima visine od 26,5 m do 32,2 m; — kulminacija visinskog prirasta pada na I bonitetu u razdoblju između 20. i 40. godine, a na II bonitetu između 20. i 30; — u 70. godini jelovo stablo ima drvnu masu na I bonitetu od 1,20 ni3 do 1,90 m3; — kulminacija tečajnog godišnjeg volumnog prirasta jelova stabla najranije nastupa na I bonitetu između 50. i 60; — srednji sastojinski debljinski prirast najveći je na plohi 1, a najmanji na plohi 3; — tečajni godišnji debljinski prirast u zadnjih deset godina je u opadanju; — vrijeme prijelaza nije dugačko, duže je na plohi 3 i 4, a kraće je na plohi 1 i 2; — na I bonitetu tekući godišnji volumni prirast u 78. godini iznosi 16,0 m3/l ha; — tekući godišnji volumni prirast je u opadanju; — najveći srednje sastojinski postotak volumnog prirasta daje ploha 4, a a najmanji je na plohi 2; — postotak volumnog prirasta je niži prema (5) i (7); — broj stabala na svdm plohama, osim na plohi 1, je prevelik prema (7); — kružne plohe su veće na svim plohama, osim na plohi 4, u usporedbi prema (7); — drvne mase su veće na svim plohama, osim na plohi 4, u usporedbi prema (7). LITERATURA 1. Bertović , S.: »Tipološke značajke šuma u g. j . Brod na Kupi« (klimatski podaci). Institut za šumarska istraživanja, Odjel za tipologiju, Zagreb, 1972. — 2. Ćirić , M.: »Atlas šumskih zemljišta Jugoslavije« JPŠC Beograd, 1965. — 3. D e b a z a c, E. F.: »Manuel des coniferes« Ecole nationale des eaux et forets, Nancy. — 4. Frančišković , S.: »Opći pregled gospodarskog razvoja Gorskog kotora« (prilog Monografije o Gorskom kotaru (rukopis, Rijeka, 1972. — 5. H ausser , K., Schmid t G. D.: »Die Weisstanee in Ostfriesland« Forstwissnschaftliches Centralblatt 1956—1955. — 6. Hempel, G., Wilhelm, K: »Die Bäume und Sträucher des Waldes« I Band, Wien und Olmütz. — 7. *** »Tables de production pour le sapin en Suisse« Institut federal de rechercher forestieres Suisse 1966. — 8. Cestar , D. »Ekološke značajke šuma u g. j . Brod na Kupi »Institut za šumarska istraživanja, Odjel za tipologiju, Zagreb, 1968. — 9. C e s t a r, D: »Ekološko gospodarski tipovi šuma dijela Gorskog kotora i Hrvatskog primorja «, Institut za šumarska istraživanja, Odjel za tipologiju, Zagreb, 1971. — 10. Klepac , D.: »Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina« Zagreb, 1963. — 11. Klepac , D.: »Uređivanje šuma«, Zagreb, 1965. — 12. Klepac , D.: »Povišenje šumske produkcije unošenjem i proširenjem smreke«, JPŠCS Beograd, 1960. — 13. K1 e p a c D.: »Prilog poznavanja rasta i prirasta zelene duglazije i borovca «, Šum. list 1—2/1962. — 14. Klepac , D.: »Šastojinsko ili stablimično gospodarenje « Šum. list 1-2/1950. — 15. Klepac , D.: Komparativna istraživanja visinskog, debljinskog i volumnog prirasta u fitocenozi jele i rebrače« Šum. list 2-3/1954. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 16. K1 e p a c, D.: »Prirast jele u različitim cenozama zapadne Hrvatske« Šum. list 11-12/1956. — 17. Klepac , D.: »Prirasne tablice za jelu u šumariji Zalesina« Glasnik za šum. pokuse 14/1960. — 18. Klepac , D.: »O nekim normalama u jelovim prebornim šumama«, Šum. list 2-3/1961. — 20. Mar t ino vić, J.: »Pedološka karta lista Sušak 2«, (Stručni izvještaj; Dokumentacija projektnog savjeta za izradu pedološke karte S. R. H.), rukopis, Zagreb, 1973. — 21. Pavari , A.: »Esperienze e indagini su le provenienze e razze dell »Abete bianco«, Anali della sperimentazione Agraria, vol. V, num. 5, Romma 1951. — 22. P e t r a č i ć, A. »Uzgajanje šuma«, Zagreb, 1955. — 23. Prpić , B.: »Istraživanje uzroka i posljedica sušenja jele« (Hidratura i srašćivanje korijenja kod obične jele), rukopis, Institut za šumarska istraživanja, Odjel za tipologiju, Zagreb, 1974. — 24. Roll, R.: »Contribution äl etude de la reparation du sapin«, Annales de l´ecole nationale des eaux et forets, tome VI fascicule 2, Paris 1937. — 25. S c h a e f f e r, A., G a z i n, A., G´Averny, A.: »Sapinieres«, le jardinage par contenance, Paris, 1930. — 26. S u s m e 1, L.: »Ecologia, biologia e possibilita attuali di coltivazione dell´Abete bianco (Abies alba Mill.) neu´ Apennino centro-meridionale«, Annalli dell´academia Italiana di scienze forestall, 1959. — 27. Šafar , J.: »Uzgajanje šuma«, Zagreb, 1963. — 28. Šafar , J.: »Razvoj jelovog podmladka u prebornim šumama Hrvatske « Schweiz. Zeit. f. Fortwesen 105. Ig. 1954. — 29. Šafar , J.: »Problem i pojam skupinastog gospodarenja« — Šum. list 8/1962. — 30. Šafar , J.: »Šumarska enciklopedija«, Zagreb, 1959. — 31. Šafar , J.: »Šumarsko-tehnički priručnik«, Zagreb, 1966. Summary Growth and increment of Fir cultures in the management unit Čedaljnj In the 70th year Fir on site class I possesses a diameter b. h. of 32—40 cm. Culmination of the diameter increment on site class I occurs in the period between 20 and 30 years of age, and on site class II between 40 and 50 years. In the 70th year on site class I Fir exihibits height from 26,5 — 32,2 m. The culmination of height increment on site class I occurs in the period between 20 and 40 years, and ond site class II between 20 and 30 years. In the 70th year on site class I a Fir stem reaches a volume of 1,20 — 1,90 m? Culmination of the current annual volumeincrement of a Fir stem sets in most early on site class I in the period between 40 and 50 years, and on site class II bettween 50 and 60 years. The mean stand diameter increment is greatest on plot 1, and the least on plot 3. The current annual diameter increment in the last 10 years in on decline. Recruitment time is not long, it is longer on plots 3 and 4, and shorter on plots 1 and 2. On site class I the current annual volume increment in the 78th year amounts to 16 m3/ha. The current annual volume increment is on decline. The highest mean stand volume increment percent is yielded on plot 4 and the leats on plot 2. The volume increment percent is lower in relation to data from the literature (5, and 7). The stem numbers on all the plots except plot 1 are too high in relation to data from the literature (7). The basal areas are greater on all plots except plot 4 in comparison with data from the literature (7). The growing-stock volumes are greater on all plots except plot 4 in comparison with data from the literature (7). |