DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRELIMINARNA ISPITIVANJA UTJECAJA SUHOG OTPALOG LIŠĆA NA KVALITETU POVRŠINSKIH VODA KOD SLABOG PROTOKA Ing. Branka Meštrović, »Niskogradnja« — Velika Gorica Mr prof. Ignac Munjko, »OKI« — Zagreb UVOD Šume ljeti štite vode potoka od previsokih temperatura i olakšavaju otapanje kisika u vodi, ali u isto vrijeme zakiseljavaju vodu stvarajući humus. Iglice nekih Crnogoraca koje padaju u vodu otrovne su za ribe, dok lišće bjelogorica koje pada u vodu, tijekom raspadanja, mijenja životne zajednice (biocenoze) često u nepovoljnom obliku. A novo nastale biocenoze nisu sasvim poznate u znanstvenom svijetu. M. Hue t (1951) je dokazao zatrovanost izvorskih voda u crnogoričnim šumama. Utvrđeno je da iglice tuje i još nekih crnogorica, kada duže ostaju u vodi, oslobađaju terpentine koji su otrovni za ribe. Topole koje brojno rastu pored rijeka, potoka i ribnjaka, također nanose štetu kvalitetu vode kada njihovo lišće u jesen opada i stvara smrdljivi i truli talog koji ometa populaciju riba (Wurt. A., 1955). Ispitivanja N. K. Kaushik a i H. B. N. Hynesa , 1968. godine pokazala su da lišće različitih vrsta drveća (hrast, joha, bukva i dr.) različito djeluje na kvalitet vode. Naša ispitivanja voda gornjih tokova nekih potočića Medvednice (Vrapčak, Kraljevac, Pustodol, Bidrovec, Slani, Bistri jarek, Dolje, Ježeranec i Bistra), Vukomeričkih gorica (Lomnica, Lipnica, Pešćenjak, Ravnišćak, Buna, Obdina i Lekenik), te u nekim vodama Plitvičkih jezera (Munjko , 1971, 1974, 1975, Munjko , I. i M e š t r o v i ć, B. 1975., Pavletić, Z., iMunjko, I., 1974), gdje nema naselja, industrije i prometa pokazala su veliko organsko opterećenje. Karakteristično je za ispitane vode visoke vrijednosti BPK5 i utrošak KMn04 (tabela 1). Analiza vode, koja je nakon izvora polagano prošla kroz debeli sloj otpalog lišća (negdje su ti slojevi otpalog lišća i preko 50 cm), pokazala je visoku vrijednost BPK5, KMnC>4, te prisustvo ulja i znatan broj bakterija iz različitih fizioloških grupa (Stilinović, 1975). Opažanja u prirodi i analitički rezultati voda potoka (nakon izvora cea 100 do 500 m), bili su povod da ispitamo utjecaj otpalog lišća (bukve i hrasta) na sastav vode (tabela 2). Visoke vrijednosti BPK5 pokazuju da se te vode nalaze u trećoj i četvrtoj klasi, međutim, njih izletnici, planinari i šumski radnici piju bez bojazni od nekih oboljenja. Istina, neke od njih imaju malo trpki okus (potok Ježeranec — Ponikve). |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 56 <-- 56 --> PDF |
MATERIJAL I METODE RADA Površinsk e vode : Uzorke površinskih voda spomenutih potoka uzimali smo u čiste boce od 1 litre, na mjestima gdje voda plavi otpalo lišće. Uzorak vode morao je hiti potpuno bistar, a vrijeme do analize da nije prelazilo 12 sati. Analize površinskih voda potoka i vode u kojoj je stajalo lišće rađene su prema postojećim JUS^standardima i Pravilniku o vrstama i načinu promatranja i ispitivanja kvantitativnih i kvalitativnih promatranja voda (Službeni list SFRJ br. 42/1966). Otpal o lišće : Uzorke suhog lišća bukve i hrasta uzeli smo sa drveća u veljači mjesecu kada je već ono pretrpjelo niz atmosferskih utjecaja, u sterilne polietilenske vrećice. U čaše od 1000 ml stavili smo 20 gr suhog lišća (bukve ili hrasta) ij dodali 500 ml destilirane vode, kojoj smo prethodno odredili pH specifičnu vodljivost, utrošak KMn04, i dr., te sve skupa stavili u inkubator na 20° C kroz tri sata, da bi zatim ponovno izmjerili Ph-vrijednost vode u kojoj se nalazi lišće. Nakon 14 dana analizirali smo vodu u kojoj je stajalo lišće. Voda sa lišćem nakon stajanja dobila je smeđu boju i ugodan miris. Analiza vode u kojoj je stajalo lišće pokazala je visoke vrijednosti utroška KMn04, specifične vodljivosti, BPK5, ulja, fenola, te raznih vrsta bakterija (NBK d broj kolonija u ml) i plijesni (tabela 2). Tabela 1. — Određivanje BPK5 u površinskim vodama Medvednice, Vukomeričkih gorica i Plitvičkih jezera, koje se nalaze podalje od prometa, naselja i industrije. Naziv vodotoka datum BPK5 mg 02/l Vrsta vode prema BPK-vrijednosti Tuškanac 20. 12. 1973. 10,7 IV Vrapčak 20. 4. 1974. 6,8 III Kraljevac 20. 2. 1974. 10,6 IV Pustodol 23. 3. 1975. 11,7 IV Bidrovec 20. 4. 1975. 14,4 IV Bistri jarek 9. 2. 1975. 11,2 IV Ježeranec 9. 3. 1975. 7,1 IV Slani potok 27. 4. 1975. 7,4 IV Bistra 27. 4. 1975. 5,8 III Dolje 1. 7. 1975. 4,7 III Lomnica 23. 11. 1972. 4,2 III Lipnica 23. 11. 1972. 11,0 IV Pešćenjak 17. 3. 1973. 6,1 III Ravnišćak 4. 12. 1972. 18,0 IV Buna 26. 3. 1973. 13,0 IV Obdina 15. 12. 1972. 4,6 III Lekenik 15. 12. 1972. 11,0 IV Gavanovac jezero Kaluđerovac 29. 29. 11. 11. 1974. 1974. 9,1 8,7 IV IV Novakovića brod 29. 11. 1974. 6,2 III |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tabela 2. — Utjecaj otpalog lišća bukve i hrasta na kvalitet vode (20 g lišća u 500 ml destilirane vode, početni pH — 6,2 inkubacija kroz 14 dana na 200 Q. Destilirana voda Lišće Lišće Vrsta analize i jedinica bukve hrasta pH 4,2 4,9 4,8 Specifična vodljivost nS/cm 106,2 357,1 435,1 Utrošak KMn04 mg/l 0,1 11376,0 12956,0 BPK5 mg/l 0,0 275,0 420,0 Ulje mg/l 0,0 40,7 53,1 Fenol mg/l 0,0 0,49 0,65 NBK/100 ml 0 380 210 Ukupan br. kolonija u ml 0 25200 15000 Broj plijesni u ml 0 26 39 SI. 1. — Otpalo lišće pokriva snijeg, koji topljenjem odnosi produkte trulenja lišća u vode jezera Kozjak, mijenjajući sastav voda koje idu uz sam rub šume. SI. 2. — Otpalo lišće odnosi vjetar ili kiša u obližnji vodotok, gdje trune i mijenja kemijski i biološki sastav vode. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 58 <-- 58 --> PDF |
SI. 3. — Jarci ili grabe u šumi ispune se tijekom jeseni otpalim lišćem i vodom pa dolazi do procesa biološke razgradnje lišća. Nakon obilnih kiša, ovako organski onečišćene vode odlaze u vodotoke te mijenjaju njihov sastav i kvalitet vode. REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJA Sam pokus postavljen je prema zapažanjima u prirodi (slika 1 i 2) gdje smo vidjeli da lišće postepeno trune pod utjecajem određene mikroflore ili su ti procesi nešto ubrzaniji ako se otpalo lišće nalazi u grabama s vodom (slika 3). Dobiveni rezultati biološke potrebe kisika (BPK5) u tabeli 1 izravno nam pokazuju značajnu količinu kisika, koja će djelovanjem prirodnih čimbenika biti utrošena u procesu razgradnje organskih tvari, u razdoblju od 5 dana. Uz određene prednosti, BPK-metoda ima i svoje nedostatke: ona je dugotrajna, utrošak kisika u navedenom razdoblju za procese nitrifikacije je od malog značenja, a neke tvari mogu djelovati otrovno na mikroorganizme u procesu biorazgradnje, dok su neke tvari više ili manje otporne na biorazgradnju. Kod naglih kiša, koje ispiru površine tla šume, dolazi do odnošenja produkata trulenja lišća u obližnje vodotoke te prelijevanja voda iz depresija (graba) gdje je trunulo lišće u vodotok. Tada dolazi do znatnijeg onečišćenja prirodnih vodotoka (Munjko, 1974) nego za vrijeme stalnog vlaženja i ispiranja lišća u mirnim atmosferskim prilikama. 172 |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Primijećeno je na Donjim Plitvičkim jezerima (Gavanovac, Novakovića brod i dr.), da je uz neposrednu blizinu pješačkih staza voda masna (dne 29. 11. 1974). To dolazi od lišća koje trune i oko sebe stvara masnu mrlju. Ekstrahirani uzorci takove vode u tetraklorugljiku i snimljeni na IR-spektrofometru daju absorpcione vrpce karakteristične za ugljikovodike iz otpadnih voda naselja i petrokemijske inudstrije. Dobiveni rezultati iz tabele 2 ne daju nam neke značajnije razlike između razgradnje lišća bukve i hrasta u destiliranoj vodi, ali dokazuju da trulenje lišća u vodi ima značajan odaziv na kvalitetu površinskih voda. Pratimo ili pokus trulenja lišća dalje (28 dana) dokazujemo u vodi porast BPK5, specifične vodljivosti, ulja, dušika (18,7 mg N/l), isparnog ostatka, ali nestanak fenola (koji je, vjerojatno, razgrađen prisutnom mikroflorom). ZAKLJUČAK Otpalo lišće koje trune u vodi ili u neposrednoj blizini vode ima veliki odaziv na pogoršanje kvaliteta i sastava vode, što se vidi iz parametara pH, BPK5, utroška KMnCt, specifične vodljivosti, NBK/100 ml, i dr. Ova preliminarna ispitivanja trebaju poslužiti da razlikujemo prirodno onečišćenje površinskih voda od onečišćenja nastalog unošenjem otpada nastalog unošenjem otpada naselja, prometa Rezultati ovog rada usmeno su referirani na Drugom Jugoslavenskom savjetovanju »Evakuacija i pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije « održanog u Karlovcu od 23. do 25. 4. 1975. godine u organizaciji Udruženja za tehnologiju vode — Beograd. LITERATURA 1. Munjko , I. (1971): Utjecaj šume na kvalitet voda. Narodni zdravstveni list 13 (155) 9, Rijeka. — 2. Munjko , I. (1974): Određivanje ulja i fenola u površinskim i otpadnim vodama. V. Savjetovanje »Otpadne vode« Jugoenergetik — Beograd, 101—123. — 3. Munjko , I. (1975): Preliminarna ispitivanja sliva rijeke Odre u Turopolju, 1—10. II. savjetovanje »Evakuacija i prečišćavanje otpadnih voda naselja i industrije« Karlovac, 23—25. 4. 1975. — 4. Mun j ko, I. (1975): Dizertacija — rukopis. Summary Preliminary examination of the effect of dead fallen leaves on the quality of surface waters at poor discharge Fallen leaves decaying in water or in the immediate proximity of water bear greatly on the worsening and composition of water, a fact visible from parameters pH, BPK5, expenditure of KM„04, specific conductivity, NBK/100 ml, etc. These preliminary examinations ought to serve to distinguish the natural pollution of surface waters from the pollution originated trohugh introduction of wastes from settlements, traffic and industry into surface waters. |