DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 55     <-- 55 -->        PDF

PRELIMINARNA ISPITIVANJA UTJECAJA SUHOG OTPALOG LIŠĆA
NA KVALITETU POVRŠINSKIH VODA KOD SLABOG PROTOKA


Ing. Branka Meštrović, »Niskogradnja« — Velika Gorica
Mr prof. Ignac Munjko, »OKI« — Zagreb


UVOD


Šume ljeti štite vode potoka od previsokih temperatura i olakšavaju
otapanje kisika u vodi, ali u isto vrijeme zakiseljavaju vodu stvarajući humus.
Iglice nekih Crnogoraca koje padaju u vodu otrovne su za ribe, dok
lišće bjelogorica koje pada u vodu, tijekom raspadanja, mijenja životne
zajednice (biocenoze) često u nepovoljnom obliku. A novo nastale biocenoze
nisu sasvim poznate u znanstvenom svijetu.


M. Hue t (1951) je dokazao zatrovanost izvorskih voda u crnogoričnim
šumama. Utvrđeno je da iglice tuje i još nekih crnogorica, kada duže ostaju
u vodi, oslobađaju terpentine koji su otrovni za ribe. Topole koje brojno
rastu pored rijeka, potoka i ribnjaka, također nanose štetu kvalitetu vode
kada njihovo lišće u jesen opada i stvara smrdljivi i truli talog koji ometa
populaciju riba (Wurt. A., 1955). Ispitivanja N. K. Kaushik a i H. B.
N. Hynesa , 1968. godine pokazala su da lišće različitih vrsta drveća (hrast,
joha, bukva i dr.) različito djeluje na kvalitet vode. Naša ispitivanja voda
gornjih tokova nekih potočića Medvednice (Vrapčak, Kraljevac, Pustodol,
Bidrovec, Slani, Bistri jarek, Dolje, Ježeranec i Bistra), Vukomeričkih gorica
(Lomnica, Lipnica, Pešćenjak, Ravnišćak, Buna, Obdina i Lekenik), te
u nekim vodama Plitvičkih jezera (Munjko , 1971, 1974, 1975, Munjko ,
I. i M e š t r o v i ć, B. 1975., Pavletić, Z., iMunjko, I., 1974), gdje nema
naselja, industrije i prometa pokazala su veliko organsko opterećenje. Karakteristično
je za ispitane vode visoke vrijednosti BPK5 i utrošak KMn04
(tabela 1).
Analiza vode, koja je nakon izvora polagano prošla kroz debeli sloj
otpalog lišća (negdje su ti slojevi otpalog lišća i preko 50 cm), pokazala
je visoku vrijednost BPK5, KMnC>4, te prisustvo ulja i znatan broj bakterija
iz različitih fizioloških grupa (Stilinović, 1975). Opažanja u prirodi i analitički
rezultati voda potoka (nakon izvora cea 100 do 500 m), bili su povod
da ispitamo utjecaj otpalog lišća (bukve i hrasta) na sastav vode (tabela 2).


Visoke vrijednosti BPK5 pokazuju da se te vode nalaze u trećoj i četvrtoj
klasi, međutim, njih izletnici, planinari i šumski radnici piju bez bojazni
od nekih oboljenja. Istina, neke od njih imaju malo trpki okus (potok Ježeranec
— Ponikve).




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 56     <-- 56 -->        PDF

MATERIJAL I METODE RADA


Površinsk e vode : Uzorke površinskih voda spomenutih potoka
uzimali smo u čiste boce od 1 litre, na mjestima gdje voda plavi otpalo lišće.
Uzorak vode morao je hiti potpuno bistar, a vrijeme do analize da nije prelazilo
12 sati. Analize površinskih voda potoka i vode u kojoj je stajalo
lišće rađene su prema postojećim JUS^standardima i Pravilniku o vrstama
i načinu promatranja i ispitivanja kvantitativnih i kvalitativnih promatranja
voda (Službeni list SFRJ br. 42/1966).


Otpal o lišće : Uzorke suhog lišća bukve i hrasta uzeli smo sa drveća
u veljači mjesecu kada je već ono pretrpjelo niz atmosferskih utjecaja,
u sterilne polietilenske vrećice.


U čaše od 1000 ml stavili smo 20 gr suhog lišća (bukve ili hrasta) ij
dodali 500 ml destilirane vode, kojoj smo prethodno odredili pH
specifičnu vodljivost, utrošak KMn04, i dr., te sve skupa stavili u inkubator
na 20° C kroz tri sata, da bi zatim ponovno izmjerili Ph-vrijednost vode u kojoj
se nalazi lišće. Nakon 14 dana analizirali smo vodu u kojoj je stajalo
lišće. Voda sa lišćem nakon stajanja dobila je smeđu boju i ugodan miris.
Analiza vode u kojoj je stajalo lišće pokazala je visoke vrijednosti utroška
KMn04, specifične vodljivosti, BPK5, ulja, fenola, te raznih vrsta bakterija
(NBK d broj kolonija u ml) i plijesni (tabela 2).


Tabela 1. — Određivanje BPK5 u površinskim vodama Medvednice, Vukomeričkih
gorica i Plitvičkih jezera, koje se nalaze podalje od prometa, naselja i industrije.


Naziv vodotoka datum BPK5 mg 02/l Vrsta vode prema
BPK-vrijednosti
Tuškanac 20. 12. 1973. 10,7 IV
Vrapčak 20. 4. 1974. 6,8 III
Kraljevac 20. 2. 1974. 10,6 IV
Pustodol 23. 3. 1975. 11,7 IV
Bidrovec 20. 4. 1975. 14,4 IV
Bistri jarek 9. 2. 1975. 11,2 IV
Ježeranec 9. 3. 1975. 7,1 IV
Slani potok 27. 4. 1975. 7,4 IV
Bistra 27. 4. 1975. 5,8 III
Dolje 1. 7. 1975. 4,7 III
Lomnica 23. 11. 1972. 4,2 III
Lipnica 23. 11. 1972. 11,0 IV
Pešćenjak 17. 3. 1973. 6,1 III
Ravnišćak 4. 12. 1972. 18,0 IV
Buna 26. 3. 1973. 13,0 IV
Obdina 15. 12. 1972. 4,6 III
Lekenik 15. 12. 1972. 11,0 IV
Gavanovac jezero
Kaluđerovac
29.
29.
11.
11.
1974.
1974.
9,1
8,7
IV
IV
Novakovića brod 29. 11. 1974. 6,2 III




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 57     <-- 57 -->        PDF

Tabela 2. — Utjecaj otpalog lišća bukve i hrasta na kvalitet vode
(20 g lišća u 500 ml destilirane vode, početni pH — 6,2 inkubacija kroz 14 dana
na 200 Q.


Destilirana voda Lišće Lišće
Vrsta analize i jedinica bukve hrasta


pH 4,2 4,9 4,8
Specifična vodljivost nS/cm 106,2 357,1 435,1
Utrošak KMn04 mg/l 0,1 11376,0 12956,0
BPK5 mg/l 0,0 275,0 420,0
Ulje mg/l 0,0 40,7 53,1
Fenol mg/l 0,0 0,49 0,65
NBK/100 ml 0 380 210
Ukupan br. kolonija u ml 0 25200 15000
Broj plijesni u ml 0 26 39


SI. 1. — Otpalo lišće pokriva snijeg, koji topljenjem odnosi produkte trulenja
lišća u vode jezera Kozjak, mijenjajući sastav voda koje idu uz sam rub šume.


SI. 2. — Otpalo lišće odnosi vjetar ili kiša u obližnji vodotok, gdje trune i mijenja
kemijski i biološki sastav vode.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 58     <-- 58 -->        PDF

SI. 3. — Jarci ili grabe u šumi ispune se tijekom jeseni otpalim lišćem i vodom
pa dolazi do procesa biološke razgradnje lišća. Nakon obilnih kiša, ovako organski
onečišćene vode odlaze u vodotoke te mijenjaju njihov sastav i kvalitet vode.


REZULTATI ISPITIVANJA I DISKUSIJA


Sam pokus postavljen je prema zapažanjima u prirodi (slika 1 i 2) gdje
smo vidjeli da lišće postepeno trune pod utjecajem određene mikroflore
ili su ti procesi nešto ubrzaniji ako se otpalo lišće nalazi u grabama s
vodom (slika 3).


Dobiveni rezultati biološke potrebe kisika (BPK5) u tabeli 1 izravno nam
pokazuju značajnu količinu kisika, koja će djelovanjem prirodnih čimbenika
biti utrošena u procesu razgradnje organskih tvari, u razdoblju od 5
dana. Uz određene prednosti, BPK-metoda ima i svoje nedostatke: ona je
dugotrajna, utrošak kisika u navedenom razdoblju za procese nitrifikacije
je od malog značenja, a neke tvari mogu djelovati otrovno na mikroorganizme
u procesu biorazgradnje, dok su neke tvari više ili manje otporne na
biorazgradnju.


Kod naglih kiša, koje ispiru površine tla šume, dolazi do odnošenja
produkata trulenja lišća u obližnje vodotoke te prelijevanja voda iz depresija
(graba) gdje je trunulo lišće u vodotok. Tada dolazi do znatnijeg onečišćenja
prirodnih vodotoka (Munjko, 1974) nego za vrijeme stalnog vlaženja i
ispiranja lišća u mirnim atmosferskim prilikama.


172




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 59     <-- 59 -->        PDF

Primijećeno je na Donjim Plitvičkim jezerima (Gavanovac, Novakovića
brod i dr.), da je uz neposrednu blizinu pješačkih staza voda masna (dne


29. 11. 1974). To dolazi od lišća koje trune i oko sebe stvara masnu mrlju.
Ekstrahirani uzorci takove vode u tetraklorugljiku i snimljeni na IR-spektrofometru
daju absorpcione vrpce karakteristične za ugljikovodike iz otpadnih
voda naselja i petrokemijske inudstrije.
Dobiveni rezultati iz tabele 2 ne daju nam neke značajnije razlike
između razgradnje lišća bukve i hrasta u destiliranoj vodi, ali dokazuju
da trulenje lišća u vodi ima značajan odaziv na kvalitetu površinskih voda.
Pratimo ili pokus trulenja lišća dalje (28 dana) dokazujemo u vodi porast
BPK5, specifične vodljivosti, ulja, dušika (18,7 mg N/l), isparnog ostatka,
ali nestanak fenola (koji je, vjerojatno, razgrađen prisutnom mikroflorom).


ZAKLJUČAK


Otpalo lišće koje trune u vodi ili u neposrednoj blizini vode ima veliki
odaziv na pogoršanje kvaliteta i sastava vode, što se vidi iz parametara pH,
BPK5, utroška KMnCt, specifične vodljivosti, NBK/100 ml, i dr.


Ova preliminarna ispitivanja trebaju poslužiti da razlikujemo prirodno
onečišćenje površinskih voda od onečišćenja nastalog unošenjem otpada nastalog
unošenjem otpada naselja, prometa

Rezultati ovog rada usmeno su referirani na Drugom Jugoslavenskom
savjetovanju »Evakuacija i pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije
« održanog u Karlovcu od 23. do 25. 4. 1975. godine u organizaciji Udruženja
za tehnologiju vode — Beograd.


LITERATURA


1. Munjko , I. (1971): Utjecaj šume na kvalitet voda. Narodni zdravstveni
list 13 (155) 9, Rijeka. — 2. Munjko , I. (1974): Određivanje ulja i fenola u površinskim
i otpadnim vodama. V. Savjetovanje »Otpadne vode« Jugoenergetik —
Beograd, 101—123. — 3. Munjko , I. (1975): Preliminarna ispitivanja sliva rijeke
Odre u Turopolju, 1—10. II. savjetovanje »Evakuacija i prečišćavanje otpadnih
voda naselja i industrije« Karlovac, 23—25. 4. 1975. — 4. Mun j ko, I. (1975): Dizertacija
— rukopis.
Summary


Preliminary examination of the effect of dead fallen leaves on the quality of surface
waters at poor discharge


Fallen leaves decaying in water or in the immediate proximity of water bear
greatly on the worsening and composition of water, a fact visible from parameters
pH, BPK5, expenditure of KM„04, specific conductivity, NBK/100 ml, etc.


These preliminary examinations ought to serve to distinguish the natural pollution
of surface waters from the pollution originated trohugh introduction of
wastes from settlements, traffic and industry into surface waters.