DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 55 <-- 55 --> PDF |
PRELIMINARNA ISPITIVANJA UTJECAJA SUHOG OTPALOG LIŠĆA NA KVALITETU POVRŠINSKIH VODA KOD SLABOG PROTOKA Ing. Branka Meštrović, »Niskogradnja« — Velika Gorica Mr prof. Ignac Munjko, »OKI« — Zagreb UVOD Šume ljeti štite vode potoka od previsokih temperatura i olakšavaju otapanje kisika u vodi, ali u isto vrijeme zakiseljavaju vodu stvarajući humus. Iglice nekih Crnogoraca koje padaju u vodu otrovne su za ribe, dok lišće bjelogorica koje pada u vodu, tijekom raspadanja, mijenja životne zajednice (biocenoze) često u nepovoljnom obliku. A novo nastale biocenoze nisu sasvim poznate u znanstvenom svijetu. M. Hue t (1951) je dokazao zatrovanost izvorskih voda u crnogoričnim šumama. Utvrđeno je da iglice tuje i još nekih crnogorica, kada duže ostaju u vodi, oslobađaju terpentine koji su otrovni za ribe. Topole koje brojno rastu pored rijeka, potoka i ribnjaka, također nanose štetu kvalitetu vode kada njihovo lišće u jesen opada i stvara smrdljivi i truli talog koji ometa populaciju riba (Wurt. A., 1955). Ispitivanja N. K. Kaushik a i H. B. N. Hynesa , 1968. godine pokazala su da lišće različitih vrsta drveća (hrast, joha, bukva i dr.) različito djeluje na kvalitet vode. Naša ispitivanja voda gornjih tokova nekih potočića Medvednice (Vrapčak, Kraljevac, Pustodol, Bidrovec, Slani, Bistri jarek, Dolje, Ježeranec i Bistra), Vukomeričkih gorica (Lomnica, Lipnica, Pešćenjak, Ravnišćak, Buna, Obdina i Lekenik), te u nekim vodama Plitvičkih jezera (Munjko , 1971, 1974, 1975, Munjko , I. i M e š t r o v i ć, B. 1975., Pavletić, Z., iMunjko, I., 1974), gdje nema naselja, industrije i prometa pokazala su veliko organsko opterećenje. Karakteristično je za ispitane vode visoke vrijednosti BPK5 i utrošak KMn04 (tabela 1). Analiza vode, koja je nakon izvora polagano prošla kroz debeli sloj otpalog lišća (negdje su ti slojevi otpalog lišća i preko 50 cm), pokazala je visoku vrijednost BPK5, KMnC>4, te prisustvo ulja i znatan broj bakterija iz različitih fizioloških grupa (Stilinović, 1975). Opažanja u prirodi i analitički rezultati voda potoka (nakon izvora cea 100 do 500 m), bili su povod da ispitamo utjecaj otpalog lišća (bukve i hrasta) na sastav vode (tabela 2). Visoke vrijednosti BPK5 pokazuju da se te vode nalaze u trećoj i četvrtoj klasi, međutim, njih izletnici, planinari i šumski radnici piju bez bojazni od nekih oboljenja. Istina, neke od njih imaju malo trpki okus (potok Ježeranec — Ponikve). |