DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 5 <-- 5 --> PDF |
UTVRĐIVANJE NAJPOGODNIJIH VRSTA DRVEĆA I METODA OBNOVE OPUSTOŠENIH POVRŠINA SUŠENJEM HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)* ** Prof. dr. IVO DEKANIĆ Katedra za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Zagreb Na području Žutice na opustošenim površinama sušenjem hrasta lužnjaka uspješno se može provoditi njegova obnova, kao i obnova poljskogjasena, uglavnom uz pomoć pionirskih vrsta šumskog drveća (crna joha, bijelavrba i eventualno eurameričke topole). Najintenzivnije sušenje hrasta lužnjaka pokazalo se u Posavini u gospodarskoj jedinici »žutica«. U toj gospodarskoj jedinici u odjelu 114 odabrana je približno reprezentativna površina opustošena sušenjem lužnjaka. U navedenom odjelu obavljeno je pošumljivanje u proljeće 1970. godine da bi motrenjem i mjerenjima ustanovili vrste šumskog drveća koje su najpogodnije za obnovu takvih površina. U navedenom odjelu postavljeno je 36 pokusnih ploha koje predstavljaju 9 varijanti s po 4 repeticije. Za svaku varijantu upotrijebili smo određenu vrstu šumskog drveća ili u kombinaciji dvije vrste. Za svaku varijantu s 4 repeticije upotrijebili smo bijelu vrbu (Salix alba), euroameričke topole (P. X E. klon 1-214 i P. X E. klon 1-154), crnu johu (Alnus glutinosa), hrast lužnjak (Quercus robur), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i platanu (Platanus orientalis), te kombinaciju lužnjaka i eurameričke topole klon 1-214 i kombinaciju crne johe i lužnjaka. Način na koji su postavljene pokusne plohe vidljiv je iz »Situacije položaja pokusnih ploha u gospodarskoj jedinici »Žutica«, odjel 114«. (SI. 1). Prostorni raspored kod svih vrsta šumskog drveća jest kvadratičan, a za svaku pojedinu vrstu ili dvije vrste u kombinaciji razmaci i broj individua na pojedinoj pokusnoj plohi vidljiv je iz »Situacije položaja pokusnih ploha«. * Pri izvedbi pokusa sudjelovali su mr ing. S. Matić i ing. S. Štrban pa im se ovom prilikom najljepše zahvaljujem. ** Ovaj rad su financirali Republički fond za naučni rad SRH, Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 6 <-- 6 --> PDF |
/ 8/3 9/3 7/3 6/3 5/3 7 .E.elonJ.214 i LUŽNJAK 2/3 s i Mi i,s 4/3 « 9 81 tepolo < 17 J« »*a*lo 6 POLJSKI JASEN J/3 9 PLATANA 5/1 "/I Vi 3/1 7/1 9/1 2/2 3/2 9i, fa 8/2 6/2 5/T´ t/2 ^ 7/2 Na dva lokaliteta na pokusnoj površini postavljene su sonde za mjerenje kretanja nivoa podzemne vode. Jedna na relativno najvišoj točci terena na kojem se vrše pokusi i to na 98,90 m apsolutne nadmorske visine i na najnižoj točci toga terena s 97,6 m apsolutne nadmorske visine. Mjerenja su obavljena za vrijeme vegetacijskog rada svaki drugi dan, a za vrijeme mirovanja vegetacije svaki četvrti dan. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kretanje nivoa podzemne vode u sondama prikazano je za pokusnu plohu 3 na grafikonu 1, a za pokusnu plohu 5/2 na grafikonu 2. Uz grafikone dat je u tabelarnom prikazu broj dana plavljenja po mjesecima i ukupno godišnje. Prosječni vegetacijski i godišnji srednjaci nivoa podzemne vode za vrijeme istraživanja su slijedeći: Broj pokusne plohe (sonda) Odjel Vegetacijski srednjak Godišnji srednjak 3 114 62 cm 62 cm 5/2 114 28 cm 28 cm |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjel: I H Pokusna ploha: 1 OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI Gral. 1 100 200 — Mjesečni srednjak Mjesečni maksimum — Mjesečni minimum — Vegetacijski srednjak 250 BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI 300 God. 1970 1 u !- IX L X - XI - XII - 2 i. cm 1971 16 16 1972 ----9 -9 1973 17 11 28 Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjel: 114 Pokusna ploha: 5/2 OSCILACIJE NIVOA PODZEMNE VODE U SONDI NA POKUSNOJ PLOHI r" r" Gra). 2 1972 1973 1970 1971 r-rr^^mwin Nije mjerena 50 150 BROJ DANA POPLAVE NA POKUSNOJ PLOHI God. l n ni IV V VI VII VIII IX X XI XII JE Mjesečni srednjak 1970 21 30 23 22 31 127 Mjesečni maksimum 1971 31 28 31 30 31 22 2 27 10 31 2i3 Mjesečni minimum 1972 26 31 30 23 30 31 171 -Vegetacijski srednjak 25^ .317; 1973 12 1 18 31 121 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Nakon obešumljivanja vodni režim se veoma pogoršao što je vidljivo već iz komparacije kretanja razine podzemne vode u sondama na površinama pod šumom u odjelu 127, 126 i 31, a prikazano je u izvještaju »Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzemne vode na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)«. Tai), i Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjeli 114 1970/71.god. 1971/72-god. 1972/73.god. rt 1 s rt Trsta drveća n ej O rjCO O ti Osušene d Osušene CO Osuäene sadnice sadnice O T* sadnice Sa1 u a o m -d p. li C0 «Ja 0! CO m D broj t Dl-Oj . ´/´ Ili Q broj Jf 0 g-a 1 u 3co a ep .ftta l Salix alba 121 3 2.5 3 121 B) ´9 7,4 9 121 16 13,2 16 Populus euramericana 2 clon 1-154 49 1 2,0 1 49 1-2,0 1 49 4 8,5 4 .topilius euramericana .3: 1 2,Oj 1 49 ---49 1 2,0 1 clon 1-214 . 49 4"´ Alnus glutlnosa 256 141 55,1 141 256 17 6,6 17 256 15 5,9 15 5 Quercus robur 441 55 12,5 55 441 158. 35,8 158 441 260 59,0 260 6 Fraxlnus anguotifolla 441 135 30,6 135 441 229 51,9 2 29 441 310 70,3 310 Populus euraraerioana 49 1 2, 0 1 S 16,0 8 49 --- 49 clon 1-214 7 Quercus robur 176 41 23,3 41 176 .81 46,0 81 176 146 83,0 146 Alnus glutinosa 128 47 36,7 47 128 12 ´9,4 12 128 3 2,3 3 8 Quercus robur 128 12 9,4 12 128 40 31,3 40 128 113 88,3 113 Platanus orlentalla 81 13 16,0 13 81 40 50,0 40 81 66 66 ´ 9 81,5 Tab. 2 Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjeli 114 a 1970/71. god. 1971/72.god. 1972/73.god. rt 1 ja 1 A O CO Osušene O TH cđ CO Osušene a Osušene O H C3 4** "Vrsta drveća O rt sadnico ´ 0) T-( O ri sadnice sadnice PcG 0 -.rt.. PltO 0 fit) m to ft jS broj ´/ FH ej broj ´´´´ III CO broj „Sa CO aCO n cq PJCO 0 ci -y Salix alba 121 1 0,8 1 121 6 5,0 6 121 12 12 1/1 9,9 Populus euraaericana 2/1 49 49 10 20,4 10 clon 1-154 -" -49 --- Populus euramerlcana 49 49 2 4,1 2 49 8 12,2 8 Alnus glutlnosa 3/ 1 cl on T_5>1 i _ 256 105 41,0 105 256 21 8,2 21 256 15 5,9 15 4/1 5/1 Quercus robur 441 35 7,9 35 441 34 7,7 34 441 59 13,4 59 6/1 ?raxmus angu3tifolla 441 87 19,7 87 441 104 23,6 104 441 1.5 4 34,9 154 Populus euramerlcana 49 49 1 2, 0 1 49 . .1 2,C 1 clon 1-214 --7/ 1 Quercus robur 176 5 2,8 5 176 14 8,0 14 176 42 23,9 42 Alnus glutinosa 128 74 57,8 74 128 1-2 9,4 12 128 20 15,6 20 8/1 Quercus robur 128 11 8,6 11 128 43 33,6 43 128 56 43,8 56 9/1 Platanus orlentalls 31 5 6,2 5 81 37 45,7 37 81 44 54,3 44 U Tab. 1—4 prikazani su podaci za svaku repeticiju i vrstu drveta o broju posađenih i osušenih sadnica za svaku godinu. U Tab. 5. ti su podaci dati sumarno za sve repeticije, odnosno za svaku varijantu. Kumulirajući osušene sadnice tijekom tri godine (odnosno za crnu johu dvije godine), a uzimajući svake godine u obzir i obavljeno popunjivanje (Tab. 5), rezultati pokazuju da se osušilo: |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Tab. 3 Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjel: 114 a 1970/71.Rod. 1971/72.«od. 1972/73 .god. a to Osušene Osušene ´Osušene H Vrsta drveća o sadnice saär.lce satü nice +> i« in orj ti Pi fP O &*& 03 broj broj ^ 3 o) broj f $ IP a i IP P. W IP iii la 1/2 Salix alba iai --121 4 ´ 3,3 4 121 9 7,4 9 2/2 Populus Buramerioana 49 49 49 4 e,5 4 clon 1-154 ----- Populus euramerl carta 3/2 49 49 2 4,1 2 clon 1-2 J, 4 49 -----4/ 2 Alnus glutlnoao 256 173 67,6 173 256 34 13,3 34 256 23 9,0 23 5/2 Qaaroua robur 441 206 46,7 206 441 376 85,3 376 441 396 89,8 396 6/2 Fraxlnus an^ustifolla, 441 117 26,5 117 441 130 29,5 130 441 170 38,5 170 Populus euramerlcana 49 49 49 3 6,1 3 clon 1-214 -" --- 7/2 Suercua robur 176 ´36 2C,5 36 176 105 59,7 105 176 156 88,6 156 Alnu3 Llutir.osa 128 57 4 4,5 57 128 60 46,8 60 123 29-22,7 29 0/2 Qtiercus robur 128 19 14,8 19 128 84 65,6 84 128 98 76,6 93 9/2 Platanus orientalia 61 25 30,7 25 81 37 45,7 37 81 50 61,7 50 T»b. 4 Gospodarska jedinica: 2TJ2ICA Odjel: 114 1970/71.g0<*. 1971/72.god. 1972/73.god. rH i ±1 O a Osušene o H a a OauSene ´.3 Osušene aas H f-3 o Vrsta drveća ra O sadnice ftdo O H sadnice sadnice „ÄS Pl ti o q -3 fp-a gf O L >3 U a u s d ^ 3 rt ? >< Ü broj CA II! broj JS ta broj s tp a ´;p p, ta CS 1/3 Salix alba 121 4 3,3 4 121 1 0,8 i 121 6 5,0 6´ i´opuius euramerlcana 1 2,0 1 3 6,1 3 49 27 55,1 27 49 ´49 2/3 clon 1-154 PODUIUS euramerlcana 49 1 2,0 1 3/3 clon 1-214 49 ---49 --4/ 3 Alnua glutinosa 256 143 55,9 143 256 26 10,2 26 256 I 6 6,3 16 5/3 Quercue robur 441 110 24,9 110 441 208 47,2 208 441 230 52,2 230 i 6/3 Praxlnus angustlfolla 441 136 30,8 136 441 193 43,8 193 441 203 46,0 203 lopuluo e u´´ara srlc ana 49 49 49 4 8,5 4 clon 1-214 ----- 7/3 3uercua robur 176 25 14,8 26 176 116 65,9 116 176 146 83,0 146 Alnua glutinosa 128 64 50,0 64 128 24 18,8 24 128 10 7,8 10 S/3 Qutercu3 robur 128 41 32,0 41 128 31 24,2 31 128 105 82,0 105 9/3 Platanus orientalia 81 12 14,8 12 81 ´ 15 18,5 15 81 31 38,3 31 Salix alba 15%, Populus euramericana klon 1-154 26%, Populus euramericana klon 1-214 8°/o, Alnus glutinosa 16%, Quercus robur 121%, Fraxinus angustifolia 112% i Platanus orientalis 116%. U kombinaciji P. E. X klon 1-214 i Q. robur topole se osušilo 9 %, a lužnjaka 130%. U kombinaciji A. glutinosa i Q. robur crne johe se osušilo 53 %, a lužnjaka 120%. Rezultati pokazuju da je praktički vrlo teško, gotovo nemoguće odmah obnoviti opustošene površine autohtonim vrstama izuzevši crnu johu. Pogoršanje hidrološkog režima (nestanak šumskog drveća kao prirodne crpke 123 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tab. ü Gospodarska jedinica: ŽUTICA Cdjel: 114 1970/71.eod. 1971/72 .god. 1972/73.god. H0 Ukupan Osušene Ukupan Osušene Ukupan Osušene O iH d p» d O 4> Vrata drveća broj sadnice broj sadnice broj sadnice O sadnica sadnica O, O ´-´ ´Ö na 4 re-U 3 Cl na 4 re-na 4 repetlclje broj ?« p} PtO petlclje broj f III petlclje broj * ;q p. n 1 Salix alba 43-1 8 1,6 8 464 20 4,1 20 484 43 3,9 43 2 Populus euramerlcana clor. 1-mt 196 2 1,0 2 196 4 2,0 4 196 45 23,0 45 Populus euraserlcana 3 196 1 0,5 1 196 2 1,0 2 196 12 6,1 12 ni™ 1-214 ´ 4 Alnus glutlnosa 1C2 4 562 54,8 562 1024 98 9,6 98 1024 69 6,7 69 5 Quercus robur 1764 406 23,0 406 1764 776 44,0 776 1764 945 53,6 945 6 Fraxlnus angu3tlfolla 1764 475 27,0 475 1764 656 37,2 656 1764 837 47,4 837 Populus euramerlcana 196 196´ 2 1,0 2 196 16 8,2 16 Quercus robur 704 108 15,3 108 704 316 44,9 316 704 490 69,6 490 Alnus glutmosa 512 242 47,2 242 512 108 21,1 108 512 62 12,9 62 8 Quercus robur 512 83 16,2 83 512 198 38,7 198 512 372 72,7 372 9 Platanua orlentalls 524 55 15,1 55 324 129 35,4 129 324 191 58,9 191 7 p1nn T-214 -- Tab. 6 Gospodarska jedinica: ŽUSICA Ođjsl 114 Visina VISINSKI PKIKAST m Repetlcija Vrsta drveća sadnice 1970/71.god. 1971/72.god. 1972/73.gođ. 1 Salix alba 2,68 1,29 1,10 1,22 Populus euramerlcana 2 1,91 0,46 0,72 0,60 clon 1-154 Populu3 euramerlcana 3 3,15 0,34 0,74 0,52 clon 1-214 4 Alnus glutinosa 0,50 0,24 0,30 0,22 5 Quercus roour 0,18 0,06 0,09 0,14 6 Fraxlnus angustlfolia 0,56 0,05 0,12 0,18 Populus euramerlcana 3,38 0,30 0,60 0,64 clon 1-214 7 Quercus robur 0,23 0,06 0,05 0,10 Alnus glutinosa 0,66 0,23 0,28 0,26 8 Quercus robur 0,25 0,06 0,05 0,09 9 Platanus orlentalls 0,44 0,12 0,20 0,22 za vodu putem transpiracije), izmjena mikroklime, pogoršanje biološke komponente tla što sve utječe vjerojatno na cijeli niz promjena u rnikroekosistemu upućuje nas da se prvo moraju stvoriti ekološki preduvjeti da bi takve površine mogli obnoviti vrstama šumskog drveća koje su prije tvorile sastojine (Q. robur i F. angustifolia). Crna joha i bijela vrba od autohtonih vrsta mogu poslužiti kao pionirske odnosno prijelazne vrste, a također i eurameričke topole. Njihov je životni vijek na ovakovim terenima kratak, o čemu treba voditi računa. 124 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Na tabelama 6—9 prikazani su rezultati visinskog prirasta po vrstama drveća i pojedinim varijantama, a na Tab. 10 prosječni visinski prirast za svaku varijantu i vrstu drveta. Tab. 7 Gospodarska Jedinica: ŽUTICA Odjel 114 Eepetlclja Vrsta drveća Visina sadnice VISINSKI HOB AST1970/71.God. 1971/72.god. u 1972/73.god. 1/1 Salix alba 2,79 0,80 1,05 1,31 2/ 1 Populus euramerlcana clon 1-154 2,2 + 0,32 0,64 0,53 3/ 1 Populus euramerlcana olon 1-214 2,85 0,31 0,53 0,62 4/1 Alnus glutlr.osa 0,83 0,13 0,18 0,23 5/1 Quercus robur C.21 0,0b 0,06 0,09 6/ 1 Fraxlnus angustlfolia 0,47 0,05 0,10 0,17 Populus euramerlcana clon 1-214 2,57 0,35 0,54 0,53 7/ 1 Quercu3 robur 0,17 0,07 0,050,09 Alnus slutlnosa 0,73 0,21 0,26 0,25 8/ 1 Quercus robur 0,23 0,06 0,08 0,06 9/1 Platanus orlentalls 0,54 0,11 0,10 0,09 Tab. 8 Gospodarska jedinica: ŽUTICA Odjel 114 RepBtlcija Vrsta drveća Visina sadnice VISINSKI PRIBASI ta 1970/71.sod. 1971/72.KOd. 1972/73.sod. 1/2 Salix alba 2,74 0,10 1,06 1,10 2/2 Populus euramerlcana clo.i 1-154 2,15 0,36 0,58 0,63 3/2 Populus euramerlcana clon 1-214 3,30 0,33 0,51 0.47 4/2 Alnus glutlno3a 0,93 0,20 0,31 0,46 5/2 Quercus robur 0,28 0,04 0,07 0,06 6/2 Ii´raxinus angustifolla 0,48 0,02 0,06 0,10 7/2 Populus euramerlcana clon 1-214 3,32 0,32 0,38 0,41 Quercus robur 0,22 0,07 0,06 0,09 Alnus glutinosa 0,95 0,17 0,49 0,63 8/2 Quercus robur 0,21 0,08 0,06 0,07 9/2 Platanus orientalifl 0,56 0,15 0,14 0,16 125 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Gospodarska Jedinica: ŽUTICA Kepetlelja Vrsta drveća 1/2! Salix alba POĐUIUS euramerlcana 2/3 clon 1-154 Populus euramerlcana 3/3 clon 1-214 4/3 Alnus glutinosa 5/3 Quercus robttr 6/3 iVaxinus 3ngu3tlfolla Populus euramerlcana olon 1-214 7/3 Quercus robur Alnus glutinosa S/3 quercus robur 9/3 Platar.us orlentalls Gospodarska jedinioa: ŽUTICA Ee oe tl- Vrsta drveća cija 4 Salix alba P.e. olon 1-154 4 P.e. olon 1-214 4 Alnus glutinosa 4 Quercus robur 4 Fraxlnu3 angustlfolla 4 P.e. olon 1-214 4 Ouerous robur Alnus glutinosa 4 Quercus robur Platanus orlentalls 4 Visina sadnice 2,62 2,09 3,17 0,89 0,23 0,42 3,10 0,23 0,89 0,22 0,47 3roJ posađenih biljaka po repeticijl 121 49 49 256 441 441 49 176 128 128 81 VISINSKI PRIRA3T m Jab. 9 Odjel 114 1972/73 0,31 0,44 0,43 0,32 0,C9 0,06 0,37 0,09 0,61 0,12 0,19 Tab. 10 Odjel 114 m 1972/73 1,11 0,55 0,49 0,31 0,09 0,13 0,49 0,09 0,44 0,09 0,17 1970/71 0,79 0,28 0,29 0,16 0,06 0,04 0,35 0,06 0,11 0,06 0,16 1971/72 0,74 0,39 0,36 0,25 0,07 0,05 0,31 0,07 0,38 0,08 0,16 1970/71 0,75 0,36 0,32 0,18 0,06 0,05 0,33 0,07 0,18 0,07 0,12 VISINSKI PRIRAST 1971/72 0,90 0,58 0,54 0,26 0,07 0,08 0,46 0,06 0,35 0,07 0,13 Visinski prirast za lužnjak (6—9 cm godišnje) i za poljski jasen (5—13 cm) također ukazuju na veoma teške edafske uvjete koji su se pogoršali sušenjem lužnjaka, odnosno koji su nastali -na opustošenoj površini. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Summary Determinat nion of the most suitable tree species and methods of reconstruction of devastated areas (trough dying of Pedunculate Oak (Quercus robur L.) The autor performed a reforestation on the experimental plots, which he selected in the area of the heaviest drying up of Pedunculate Oak in the management unit »Žutica«. The reforestation was carried out in 1970. On 36 experimental plots (9 variants and 4 replications) the author performed reforestation bö means of the following specias: White Willow (Salix alba) European-American Hybrid Poplar (PxE clone 1-214 and PxE clone 1-154), Black Alder (Alnus glutinosa), Pedunculate Oak (Quercus robur), Field Ash (Fraxinus angustifolia), Oriental Plane (Platanus orientalis). In 2 localities of the experimental plot were placed probes for the measurement of fluctuations of the groundwatertable at the relatively highest and lowest woinst of the terrain (98,9 and 97,6 m respectively). The results demonstrate that it is very difficult, almost impossible, to reestablish immediately the devastated areas with autochthonous species, except with Black Alder. Worsening of the hydrological regime (dislappearance of forest trees as a natural pump for water through transpiration), and changes in the biologycal component of the soil (all of which influences a whole series of changes in the microsystem) suggest that there should first be created ecological preconditions in order to recultivate such areas with those forest tree species which had earlier formed the stands (Q. robur and Fr. angustifolia). Among the autochthonous species Black Alderand White Willow can serve as pioneers and transitional speciel, also the European-American Poplars. Their lifetime on such grouds is brief, which should be taken into account. |