DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 5     <-- 5 -->        PDF

UTVRĐIVANJE NAJPOGODNIJIH VRSTA DRVEĆA
I METODA OBNOVE OPUSTOŠENIH POVRŠINA
SUŠENJEM HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)* **


Prof. dr. IVO DEKANIĆ


Katedra za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Zagreb


Na području Žutice na opustošenim površinama sušenjem hrasta lužnjaka
uspješno se može provoditi njegova obnova, kao i obnova poljskogjasena, uglavnom uz pomoć pionirskih vrsta šumskog drveća (crna joha, bijelavrba i eventualno eurameričke topole).


Najintenzivnije sušenje hrasta lužnjaka pokazalo se u Posavini u gospodarskoj
jedinici »žutica«. U toj gospodarskoj jedinici u odjelu 114 odabrana
je približno reprezentativna površina opustošena sušenjem lužnjaka.


U navedenom odjelu obavljeno je pošumljivanje u proljeće 1970. godine
da bi motrenjem i mjerenjima ustanovili vrste šumskog drveća koje su najpogodnije
za obnovu takvih površina.


U navedenom odjelu postavljeno je 36 pokusnih ploha koje predstavljaju
9 varijanti s po 4 repeticije. Za svaku varijantu upotrijebili smo određenu
vrstu šumskog drveća ili u kombinaciji dvije vrste. Za svaku varijantu s 4
repeticije upotrijebili smo bijelu vrbu (Salix alba), euroameričke topole


(P. X E. klon 1-214 i P. X E. klon 1-154), crnu johu (Alnus glutinosa), hrast
lužnjak (Quercus robur), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i platanu (Platanus
orientalis), te kombinaciju lužnjaka i eurameričke topole klon 1-214 i
kombinaciju crne johe i lužnjaka. Način na koji su postavljene pokusne plohe
vidljiv je iz »Situacije položaja pokusnih ploha u gospodarskoj jedinici
»Žutica«, odjel 114«. (SI. 1).
Prostorni raspored kod svih vrsta šumskog drveća jest kvadratičan, a
za svaku pojedinu vrstu ili dvije vrste u kombinaciji razmaci i broj individua
na pojedinoj pokusnoj plohi vidljiv je iz »Situacije položaja pokusnih ploha«.


* Pri izvedbi pokusa sudjelovali su mr ing. S. Matić i ing. S. Štrban pa im se
ovom prilikom najljepše zahvaljujem.
** Ovaj rad su financirali Republički fond za naučni rad SRH, Savezni fond
za financiranje naučnih djelatnosti i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija
Zagreb.