DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 48 <-- 48 --> PDF |
lev, V. G. (3), P ha res, R. E. (7) i dr. Ovi autori sortirali su sadnice na bazi različitih kriterija. Uz određene razlike, zajedničko im je: razvijenije sadnice (više, deblje, teže) pokazuju bolje preživijenje i intenzivniji rast od slabije razvijenih u kulturama. U nas je Petrači ć (6) proveo istraživanja s običnom smrekom. Petogodišnje sadnice on je razvrstao u tri visinske klase. U šestoj godini iza sadnje sadnice prve odnosno druge visinske klase bile su superiornije u odnosu na drugu i treću odnosno treću klasu. Stilinovi ć (9) je proveo istraživanja s crnim i običnim borom. Sortiranje sadnica on je proveo na bazi odnosa stablo-korijen. Uz podjednaki kvocijent, bolje su se primale i brže prirašćivale u prvoj godini iza sadnje krupnije sadnice. JUS presađenice četinjača razvrstava u dva kvalitetna razreda (I i II), a na bazi visine biljaka i promjera korijenova vrata. Međutim, u praksi ti propisi se rijetko primijenjuju. Jedan od razloga je gotovo konstantna nestašica kvalitetnog sadnog materijala. U nas je čest slučaj da se kod vađenja presađenica u rasadniku odstrane jako oštećene i potpuno nekvalitetne sadnice, a preostale se prenose na teren nesortirane. To je tzv. ekonomska klasa. Nameće se pitanje: Da li je takav način rada ispravan? 2. MATERIJAL I METODA RADA U vezi s iznijetom problematikom, u proljeće 1970. god. sadnicama običnog bora 2+2 godina starim osnovan je pokus na području Š. g. Slavonski Brod, g. j . Južni Dilj, odjel 1 i 2. Sjeme iz kojeg su proizvedene sadnice je porijeklom iz sjemenske sastojine »Vujnović brdo«, Š. g. Gospić. Sadnice su proizvedene u rasadniku Donja Dolca, Š. g. Slavonski Brod. Na bazi visine, sadnice su sortirane u tri visinske klase (I, II i III). Pored njih u pokus je uključena i tzv. ekonomska klasa (kao standard). To su »škartirane«, ali ne sortirane sadnice. Oznake i karakteristike klasa u pokusu su slijedeće: — A varijanta: I vis. klasa, prosječna visina biljaka 45,9 cm (40—50 cm); — B varijanta: II vis. klasa, prosječna visina biljaka 35,8 cm (30—40 cm); — C varijanta: E ekonomska klasa, prosječna visina biljaka 31,8 cm (15—50 om); — D varijanta: III vis. klasa, prosječna visina biljaka 27,7 cm (15—30 cm). Oštećene, bolesne i ekstremno visoke sadnice su isključene iz pokusa. Korijenov sistem biljaka reduciran je na cea 15 cm dužine prije sadnje. Više tisuća biljaka je pregledano kako bismo odabrali 1.728 sadnica, 432 po varijanti. Sedamedeset i dvije sadnice svake varijante su zasađene na plohi u randomiziranom blok sistemu uz šest repeticija. Preživljenje i visinski prirast u pokusu registrirani su na kraju svake vegetacijske sezone. Na kraju vegetacije 1973. registrirali smo još totalnu visinu (h), prsni promjer (d) i promjer vršnog izbojka (r). Volumen vršnog izbojka računali smo po formuli v = r2 X 1. Svi podaci podvrgnuti su analizi varijance po randomiziranom blok sistemu. Duncan-ov multiple range 162 |