DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREŽIVLJENJE I RAZVOJ BILJAKA OBIČNOG BORA


(P. SILVESTRIS L.) RAZLIČITIH VISINSKIH KLASA
Mr STEVO ORLIĆ dipl. ing. šum.
Šumarski institut, Jastrebarsko


Sadnice običnog bora 2 + 2 godina stare sortirane su na bazi visine
u 3 visinske klase (I, II, III). Pored toga, u pokus je uključena i tzv.
ekonomska klasa (E). To su nesortirane biljke. U petoj godini iza sadnje
sadnice I i II visinske klase bile su superiorne u odnosu na III
i ekonomsku klasu u totalnoj visini i prsnom promjeru stabalaca. Na
toj osnovi preporučuje se sortiranje biljaka prije sadnje, kako to propisuje
IUS.


1. UVOD I PROBLEMI
Uspjeh ili neuspjeh pošumljavanja u praksi se ocjenjuje na bazi postotka
preživljenja i razvoja biljaka u prvim godinama iza sadnje. Ta dva
pokazatelja odlučujuće utječu i na ekonomičnost rada na osnivanju šumskih
kultura, jer, uz dobar postotak preživljenja, izostaje skupi rad oko
popunjavanja kulture, a, uz dobar visinski prirast biljaka, skraćuje se broj
godina provođenja njege (čišćenja). Iz tih razloga je razumljiv interes šumarske
nauke i prakse za znanstvenim izučavanjem tog problema.


Faktori koji utječu na kvalitet sadnog materijala su: morfološke karakteristike
(visina, promjer korijenova vrata, odnos visine i promjera korijenova
vrata, kvocijent težine debalca krošnje, razvijenost korijenova sistema,
zdravstveno stanje) i fiziološka svojstva (ishranjenost sadnica, sadržaj
vlage, osmotski pritisak i dr.).


Još su Gayer, Mayer i Büler, šumarski klasici, upozoravali da se
ne sade na teren slabo razvijene bljike, jer one ne samo što zaostaju u prirastu
nego dosta često pokazuju i razne nepovoljne forme (prema Petra č
i ć u, 6). Posljednjih desetljeća u svijetu su vršena brojna istraživanja s ciljem
da se nađe korelacija između različitih kriterija za sortiranje presađenica
i njihovog preživljenja i razvoja u kulturama u prvim godinama iza
sadnje. Spomenut ćemo neke autore: Williams, D. R. (12), King, P. J.
et al (4), G r i g s b y, C. H. (2), C 1 a r k, F., M u 11 i n, R. E. et al (5) Kart e


1 Ova istraživanja financira Savjet za naučni rad SRH i Poslovno udruženje
šumsko privrednih organizacija, Zagreb.


161




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 48     <-- 48 -->        PDF

lev, V. G. (3), P ha res, R. E. (7) i dr. Ovi autori sortirali su sadnice na
bazi različitih kriterija. Uz određene razlike, zajedničko im je: razvijenije
sadnice (više, deblje, teže) pokazuju bolje preživijenje i intenzivniji rast od
slabije razvijenih u kulturama.


U nas je Petrači ć (6) proveo istraživanja s običnom smrekom. Petogodišnje
sadnice on je razvrstao u tri visinske klase. U šestoj godini iza
sadnje sadnice prve odnosno druge visinske klase bile su superiornije u
odnosu na drugu i treću odnosno treću klasu. Stilinovi ć (9) je proveo
istraživanja s crnim i običnim borom. Sortiranje sadnica on je proveo na
bazi odnosa stablo-korijen. Uz podjednaki kvocijent, bolje su se primale i
brže prirašćivale u prvoj godini iza sadnje krupnije sadnice.


JUS presađenice četinjača razvrstava u dva kvalitetna razreda (I i II),
a na bazi visine biljaka i promjera korijenova vrata. Međutim, u praksi ti
propisi se rijetko primijenjuju. Jedan od razloga je gotovo konstantna nestašica
kvalitetnog sadnog materijala. U nas je čest slučaj da se kod vađenja
presađenica u rasadniku odstrane jako oštećene i potpuno nekvalitetne
sadnice, a preostale se prenose na teren nesortirane. To je tzv. ekonomska
klasa. Nameće se pitanje: Da li je takav način rada ispravan?


2. MATERIJAL I METODA RADA
U vezi s iznijetom problematikom, u proljeće 1970. god. sadnicama običnog
bora 2+2 godina starim osnovan je pokus na području Š. g. Slavonski
Brod, g. j . Južni Dilj, odjel 1 i 2.


Sjeme iz kojeg su proizvedene sadnice je porijeklom iz sjemenske sastojine
»Vujnović brdo«, Š. g. Gospić. Sadnice su proizvedene u rasadniku
Donja Dolca, Š. g. Slavonski Brod.


Na bazi visine, sadnice su sortirane u tri visinske klase (I, II i III).
Pored njih u pokus je uključena i tzv. ekonomska klasa (kao standard).
To su »škartirane«, ali ne sortirane sadnice. Oznake i karakteristike klasa
u pokusu su slijedeće:


— A varijanta: I vis. klasa, prosječna visina biljaka 45,9 cm
(40—50 cm);
— B varijanta: II vis. klasa, prosječna visina biljaka 35,8 cm
(30—40 cm);

C varijanta: E ekonomska klasa, prosječna visina biljaka 31,8 cm
(15—50 om);

D varijanta: III vis. klasa, prosječna visina biljaka 27,7 cm (15—30 cm).
Oštećene, bolesne i ekstremno visoke sadnice su isključene iz pokusa.
Korijenov sistem biljaka reduciran je na cea 15 cm dužine prije sadnje.
Više tisuća biljaka je pregledano kako bismo odabrali 1.728 sadnica,
432 po varijanti. Sedamedeset i dvije sadnice svake varijante su zasađene na
plohi u randomiziranom blok sistemu uz šest repeticija.


Preživljenje i visinski prirast u pokusu registrirani su na kraju svake
vegetacijske sezone. Na kraju vegetacije 1973. registrirali smo još totalnu
visinu (h), prsni promjer (d) i promjer vršnog izbojka (r). Volumen vršnog
izbojka računali smo po formuli v = r2 X 1. Svi podaci podvrgnuti su analizi
varijance po randomiziranom blok sistemu. Duncan-ov multiple range


162




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 49     <-- 49 -->        PDF

test (8) upotrebljen je radi utvrđivanja signifikantnih razlika za sve karakteristike
na individualnoj osnovi. Metodom manjih kvadrata izračunali
smo jednadžbe pravca i korelacione faktore. Kao nezavisnu varijablu uzeli
smo visinu sadnica, a zavisnu totalnu visinu i prsni promjer stabalaca krajem
vegetacije 1973. god.


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Preživljenje . U preživljenju biljaka na plohama varijanata, četiri
godine nakon sadnje, u prosjeku nije bilo značajnije razlike. Ono je bilo
visoko na svim plohama, a kretalo se od 91,2%> do 94,4%. Ipak najslabiji
uspjeh su pokazale sadnice III visinske klase (91,2%), zatim I (93,1%, pa ekonomske
(94,0%) i konačno II visinske klase (94,4%). Ovi rezultati bi se, vjerojatno,
mogli dovesti u vezu s odnosom nadzemnog i podzemnog dijela biljaka
pojedinih varijanata, intenzitetom oštećenja korijena pri vađenju biljaka
u rasadniku i drugo.


Tabela 1.


Preživljenje
Survival


U godini °/o
in a year


Varijanta


Treatment 1970. 1971. 1972. 1973.
A 93,5 93,1 93,1 93,1
B 95,4 94,4 94,4 94,4
C 96,1 94,2 94,2 94,0
D 93,8 92,1 91,7 91,2


Visinsk i prirast . Srednje vrijednosti visinskog prirasta varijanata
po godinama navedene su u prvom dijelu tabele 4 i na grafikonu. Podaci
pokazuju da su tokom perioda praćenja u prosjeku najintenzivniji visinski
prirast imale sadnice I visinske klase. U relativnom iznosu, razlike među
varijantama bile su najizrazitije već u prvoj godini nakon sadnje.


Sa starošću one su se lagano smanjivale. Analiza varijance i F test su
pokazali da su razlike među sredinama varijanata bile visoko signifikantne
u prvoj, drugoj i trećoj godini iza sadnje. U četvrtoj godini nije bilo više
signifikantne razlike (tabela 2). Duncan-ov mutiple range test je pokazao
superiornost biljaka I i II visinske klase u odnosu na ekonomsku i III klasu
u prvoj i drugoj godini nakon sadnje. U trećoj godini ta superiornost se
zadržala samo u odnosu na III klasu. Kako smo već spomenuli, u četvrtoj
godini F test nije pokazao signifikantne razlike među klasama, međutim,
Duncanov test je i ovdje pokazao da I klasa još uvijek ima superioran odnos
prema III, (tabela 3).




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Tabela 2. — Stupnjevi slobode, srednji kvadrat i iznos F testa za proučavane
karakteristike
Deegris of freedom, mean square and F test amount for studed characteristics


Characterist


Srednji kvadrat
Mean square


is .y


Karakteristi
u godini


D.F.i


Ponavljanje
Replication


+J


KS a


a


a


a B


M ^


>to O


cd


rt u u u


>H


a


n<


1970.
1971.
1972.
1973.
a) Visinski prirast
Hight increment
5(3)15 2,20
5(3)15 24,80
5(3)15 34,00
5(3)15 19,60
13,30
23,00
56,66
62,66
1,27
2,06
9,60
23,13
10,50**
11,17**
5,90**
2,71 ns
1973.
b) Totalna visina
Total hight
5(3)15 212,20 1.481,00 149,20 9,93**
1973.
c) prsni promjer
D. B. H.
5(3)15 14,20 75,00 2,60 28,20**


d) Volumen vršnog izboj ka
Volume of top shoot


1973. 5(3)15 1.172,80 4.330,00 1.726,80 2,51 ns


i Broj stupnjeva slobode: ponavljanje 5, varijanta 3, greška 15
** signifikantne razlike na nivou od 1*/«


* signifikantne razlike na nivou od 5°/»
ns nesignifikantne razlike na nivou od 5*/o
Totalna visina, prsni promjeri i volumen vršnog
izbo j ka. Totalna visina biljaka je suma startne visine sadnica i visinskog
prirasta tokom perioda praćenja. Ako međusobno uspoređujemo prosječne
iznose klasa nakon četvrte vegetacije, zapažamo približno one odnose koji
su bili među visinskim klasama sadnica. Primjenom analize varijance
ustanovljeno je da su te razlike visoko signifikantne. Duncan-ov test je
pokazao signifikantu razliku između I visinske klase prema ostalima, i II
samo prema III, tabela 3.


U pogledu prsnog promjera odnosi među klasama slijede one po totalnoj
visini. Razlike su nešto izrazitije u korist I i II visinske klase. Npr. u
relativnom iznosu razlika u prsnom promjeru između I i III klase iznosi
48%, a po visini 22%. Duncan-ov test je pokazao da postojeća razlika nije
bila signifikatna jedino između sredina II i ekonomske klase.


Obračun jednadžbe pravca i korelacioni faktor su pokazali perfect linear
correlation, između visine sadnica i totalne visine i prsnog promjera stabalaca
na kraju četvrte vegetacije, grafikon.


164




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 51     <-- 51 -->        PDF

VI SI N S K I PRIRAST
HIGHT INCREMENT


cm


/A


so


so


30


ZO


A *\0*>^
C "^
D


TOTALNA VISINA I PRSNI PROMJER
U 1973.
TOTAL HIGHT AND D.B.H.
IN 1973


m m


y =100,91 + 1,9» X


22


T = 0,989


y = 2,77 + 0,4 2x
r = 0,997
SO cm
varijanti
t rea i m e r
Totalna visin
Total hi g h t
Prsni promjer (d)
D. B. H.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 52     <-- 52 -->        PDF

Tabela 3. — Duncan-ov test za razlike između sredina varijanata za proučavane
karakteristike
Duncan´s test


Karakter istik a -— s r e dine
C h ara ct eristics : — means


CO


a —>


rt fl L




M


P


´7j


rt S


rirast,
ight


olume
boj ka
olum
>p she


B _ es


Ö "es


G eđ


W OJ)


o0


H


u


u


> Ü


>


H > a 33


H


J3 a, aS Q >.S


>


1970. 1971. 1972. 1973. 1973. 1973. 1973.
A 15,8 24,4 42,5 63,6 191,1 22,2 157,1
B 16,4 24,3 38,7 60,4 175,6 18,2 117,5
C 13,3 21,7 38,0 57,6 162,7 16,5 119,6
D 13,3 21,0 36,8 56,6 155,4 14,3 92,5


Pored toga što imaju sposobnost intenzivnijeg visinskog i debljinskog
rasta, sadnice I i II visinske klase pokazuju i veću homogenost u pogledu
praćenih karakteristika. Tako je odnos između minimalne i maksimalne visine
bio: kod I klase 1:2.5, II klase 1: 2.9, ekonomske klase 1:3,9 i III klase


1:3.4. Ovi odnosi nam istovremeno pokazuju da su sadnice unutar pojedine
klase različito prirašćivale u visinu, i pored toga što su na toj osnovi bile
sortirane.
Obračun volumena vršnog iztiojka 1973. g. proveli smo radi provjere
rezultata dobivenog kod visinskog prirasta. Analiza varijance i F test pokazali
su i ovdje da nije bilo signifikantne razlike među varijantama na nivou
od 5%>. Duncan-ov test je i ovog puta pokazao signifikantnu razliku, ali
samo među sredinama I i III visinske klase, tabele 3.


4. ZAKLJUČAK S PREPORUKOM
Prikazani podaci ukazuju na postojanje pozitivne korelacije između visine
presađenica i njihovog uspijevanja u kulturama nakon sadnje. Ta korelacija
je naročito izražena u prvim godinama iza sadnje. Ukupno uzevši,
u četvrtoj godini iza sadnje sadnice III i ekonomske klase bile su u prosjeku
inferiorne u odnosu na I i II klasu gotovo u svakom pogledu. To znači
da više i kvalitetnije sadnice garantiraju u cjelini i bolji početni uspjeh u
novoosnovanim kulturama četinjača.


Praktična strana dobivenih rezultata ogleda se u preporuci za sortiranje
presađenica običnog bora u kvalitetne razrede, kako to propisuje JUS.
U vezi s ovom preporukom naglašavamo još i slijedeće: Kvalitetan sadni




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 53     <-- 53 -->        PDF

materijal garantira bolje preživljenje i rast biljaka u kulturama, a to je od
naročitog interesa u ovo vrijeme, kada se kod osnivanja kultura pretežno
primjenjuje rjeđa sadnja, širi početni razmaci sadnje. Za postizavanje optimalnih
rezultata u tom pogledu razvijenost sadnica mora biti prilagođena
uvjetima staništa. Na najplodnijim staništima, gdje je i rast korova i nepoželjnih
vrsta intenzivan, prioritet će imati starije ili razvijenije sadnice,
po mogućnosti I kvalitetnog razreda, dok će na siromašnim i suhim staništimati
prioritet imati mlađe ili slabije razvijene sadnice II kvalitetnog razreda.


LITERATURA:


1. Abetz , P., 1969: Waldbauliche Versuche mit verschiedenen Planzensortimenten
bei der Fichtenbestandsbegründung in Oberschwaben´ Allg. Forst u
Jagdztg., str. 65—75. — 2. Grigsby , C. H., 1971: Nursery Morphology of Loblolly
Pines as an Indicator of Field Performance, Institut of Forest Genetics, Mississippi
(Separat). — 3. Ka r tel e v, V. G., 1973: Indices of Quality of Plantinig Stock, For.
Abs. (rezime). — 4. King, PJ., Nienstaedt , H., 1965: Super-Spruce Seedlings
Show Continued Superiority, Research Note LS-66, Lake States For. Exp. Station
(separat). — 5. Mulling , R. E. Sva t on, J., 1972: A grading study with White
Spruce nursery stock, For. Abs. (rezime). — 6. Pe t račić , A., 1940: O upotrebljivosti
različito razvijenih sadnica, Šumarski list rujan. — 7. S ch m i d t-V o g t,
H., 1970: Rationlisierung der Forstkultur durch Verwendung von Grosspflanzen,
Allg. Forst 10, str. 195—200. — 8. Snedecor, G. W., Cochran, W. G. 1969:
Statistical Methods, The Iowa State Univer. Press, Arnes, Iowa. — 9. Stilino vić,
S., 1962: Procjenjivanje kvaliteta četinarskih sadnica na osnovu odnosa stablo
koren, Šumarstvo 1—2. — 10. S t i 1 i n o v i ć, S., 1972: Primena principa selekcije
u rasadničkoj proizvodnji, Aktuelni problemi šumarstva, drvne industrije i
hortikulture, Beograd. — 11. Wak e ley , C. P., 1954: Planting the Southern Pines,
Forest Sercie, US Dep. Agr., Monograph No. 18 (st. 102—110). — 12. Williams ,
D. R., 1965: Plan Large Walnut Seedings for best Survival and Growth, Reserarch
Note, Cent. States For. Exp. Station (Separat). — 13. — Rehaviour of Pinus nigra
var. maritima in relation to size of planting stock, For. Abs. (rezime). — 14. —
JUS, D, Z2. Ill, Šumske sadnice, Četinari, 1—1967.
Summary


Survival and delevopment of Scots Pine (P. silvestris) plants of different height
classes


In the spring of 1970 with 2 + 2 years old plants was set up an experiment
in the region of the Forest Enterprise Slavonski Brod, management unit Južni Dilj,
comparaments Nos. 1 and 2. Seed from which the plants were produced originated
from the seed stand of Vujnović Brda, Forest Enterprise Gospić.


On the basis of height the plants were sorted into 3 height classes (I, II, and
III). Into the experiment was included as standard the so-called commercial class.
Which means the unsorted plants. Designations and characteristics of the classes
were as follows:


Variant A — Height class I, average height 45,9 cm;


Variant B — Height class II, average heiht 35.8 cm (30—40 cm);


Variant C — Commercial classe, average height 31,8 cm (15—50 cm);


Variant D — Height class III, average height 27,7 cm.


Damaged, diseased and extremely high plants were excluded from the experiment.
The root system of plants was reduced to ca. 15 cm prior to planting.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Recording of data was performed at the end of the growing seasons 1970,
1971, 1972 and 1973. Recorded were the survival Ca/o) and height increment (L), and
at the end of 1973 in addition the total height (h), diameter b.h. (d), and shoot
diameter in 1973 (r). The shoot volume was calculated according to formula v=r-l.
Performed were analysis of variance, F-test and Duncan´s multiple range test on
an individual basis for all characteristics. Done was also the correlations analysis.


In the 4th year after planting there were no significant differences in the plant
survival among the variants. It was on an average on the plots of height class
II and commercial class 94"/», height class I 93°/o and height class III 91´%.


Height increment of plants during the follw-up period was on an average most
intensive in plants of height class I, afterwards in height class II, then in commercial
class and the poorest in heiht class III. The differences found were very
significant in the 1st, 2nd and 3rd years after planting. In the 4th year there was
no significant difference. Almost the same result was obtained also by may of
testing differences for the volume of the terminal shoot. On the basis of the
results obtained it was found that the differences in the height increment were
most marked in the 1st year after planting already.


Total height and diameter b.h. of plants in the experiment followed the initial
relations between the height classes of plants. The established differences were
highly significant.


Duncan´s multiple range test demonstrated a superiority of the plants of
height classes I and II in relation to the commercial class and height class III.
The differences were more marked in respect of the diameter b.h. than of the total
height of plants.


On the basis of the data collected it is to be concluded that Scots Pine plants
of height class III and those of the commercial height class were inferior in every
respect to height classes I and II. On this basis is given a recommendation for the
sorting of Scots Pine transplants into the height classes prior to their transporting
in the terrain. Larger and higher-grade transponts will overgrow quickly the endangered
zone where competition of weeds, autochtonous species and game is very
keen. This contributes largely to a greater economy of works in the establishment
and tending of forest cultures as a whole.


INŽENJERI I TEHNIČARI!


STRUČNJACI ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE!


Pozivamo Vas na suradnju:


OBJAVLJUJTE REZULTATE SVOJEGA RADA!


Poželjno je obrađivati izvorne aktualne stručne teme (uspjehe i
propuste) iz brojnih područja i oblasti šumarstva i drvne industrije
u sažeto m obliku, sa nekoliko karakterističnih snimaka, crteža,
grafikona, tabela i si.


Objavljujte rezultate svojih Šumskih gospodarstava, svojih šumarija!


Uredništvo Šumarskog Lista
Zagreb - Mažuranićev trg 11