DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 15 <-- 15 --> PDF |
METODA RADA I MATERIJAL Istraživanja su provedena od 1970. do 1973. godine u šumskim rasadnicima »Curine njive« — Trebević i »Arboretum« — Slatina kod Sarajeva, Sjemensko rasadničkoj stanici »Busovača« u Busovači i rasadniku »Stanovi« kod Doboja. Vršena su ispitivanja efikasnosti djelovanja herbicida na korove, kao i njihovog utjecaja na ponik i sadnice šumskog drveća u sjemeništima i rastilištima spomenutih šumskih rasadnika. U sjemeništu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (4 i 5 l/ha), Gesagard (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Treflan (2,5 i 3,5 l/ha), Balan (5 i 7,5 l/ha), Tenoran (3 i 4 kg/ha), Patoran (3 i 4 kg/ha) i Tribunu (3 i 4 kg/ha). U rastilištu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (3 i 5 l/ha), Region (3 i 5 l/ha), Gesaprim (3,4 i 5 kg/ha), Agelon (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Tribunu (3 i 4 kg/ha), Casoron (40 i 60 kg/ha), Prefix (40 i 60 kg/ha). Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu sa 3—4 ponavljanja. Veličina osnovnih parcela iznosila je u sjemeništu 2—2,5 m2, a u rastilištu 4—6 m2. Vrste na kojima su ispitivanja vršena bile su u sjemeništu: smreka [Picea abies (L.) Karst], obični bor (Pinus silvestris L.) i evropski ariš (Larix decidua Mili.), a u rastilištu: smreka [Picea abies (L.) Karst]) starosti 2+0 i 2+1 i obični bor (Pinus silvestris L.) starosti 2+1. Tretiranje herbicidima je vršeno u periodu od polovine aprila do polovine maja, najčešće pri mirnom i vedrom vremenu, ručnom, leđnom ili specijalnom »Uniro« prskalicom sa štitnicima ili ručnim rasturanjem granula kod granuliranih herbicida. Vrijeme primjene herbicida kretalo se u sjemeništu od mjesec dana prije sjetve do pred samu sjetvu ili od 2 — 3 dana iza sjetve do pred samo nicanje, zavisno od osobina primijenjenih herbicida, a u rastilištu 5—7 dana nakon školovanja ili odmah nakon okopavanja kod sadnica koje se nisu školovale. Zemljište na kome su herbicidi primijenjeni bilo je potpuno čisto od korova ili su korovi bili u početnoj ili nešto starijoj fazi razvoja. Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja primijenjenih herbicida obavljeno je 6 sedmica nakon tretiranja, na osnovu utvrđivanja prosječnog broja korova po vrstama i ukupno na 1 m2, kao i utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti (po Dodel-u) za svaku vrstu, kao i ukupnu korovsku populaciju. Koeficijent efikasnosti označen je sa KE. Kao pokazatelj efikasnosti služila je i težina suhe mase korova određena ukupno za sve vrste i izražena u gr. po m2. Utvrđivanje utjecaja herbicida na ponik i sadnice vršilo se praćenjem fitotoksičnih pojava u toku vegetacije, konstatiranjem postotka uginulih ili oštećenih biljaka prema skali EWRC (1—9) i mjerenjem visine ljetorasta sadnica na kraju vegetacije. Podaci su obrađeni standardnim statističkim metodama (srednje vrijednosti, srednje greške, analiza varijanse), a ocjena signifikantnosti razlika između prosjeka provedena je Duncan-ovim »multiple range testom« (22). U terenskim radovima i obradi podataka učestvovala je ing. N. Ćukac. |