DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 14 <-- 14 --> PDF |
KEMIJSKO SUZBIJANJE KOROVA U ŠUMSKIM RASADNICIMA* NADA ZEKIĆ, dipl. ing. šum. Institut za šumarstvo Sarajevo UVOD I PROBLEMATIKA Suvremene metode gospodarenja u šumsko-uzgojnim radovima zahtijevaju intenziviranje i povećanje produktivnosti u rasadničkoj proizvodnji. Rastućoj potrebi na sadnom materijalu ne može se udovoljiti pri klasičnom načinu suzbijanja korova. U današnjim uvjetima prelaska na velike centralne rasadnike, osiguranje sezonske radne snage za ove poslove često predstavlja pravi problem. Javlja se potreba za bržim, efikasnijim i ekonomičnijim načinom suzbijanja korova. Veoma uspješni rezultati u rješavanju ovog problema ostvareni su i koriste se već niz godina u poljoprivredi primjenom kemijskih sredstava za suzbijanje korova — herbicida. Međutim, zbog kompleksnog utjecaja na sredinu, kao i ovisnosti od nje ne bi trebalo pristupati operativnoj primjeni bez temeljitih prethodnih ispitivanja. Veći broj istraživačkih radova iz ove oblasti nalazimo uglavnom u stranoj stručnoj literaturi: Burschel P. (1958), Burschel P. und Röhrig E. (1960), Feiler S. (1964), (1965), Günther G., Wachendor ff R. (1966), Val kova O. (1967), (1970), Gorzelak A. (1970) i dr. U domaćoj stručnoj literaturi samo mali broj radova posvećen je ovoj problematici: B Ö h m A., K i š p a t i ć J. (1962), L o j d a M. (1969), Z e k i ć N. (1969), (1972, (1973), HalambekM. (1972), GeorgijevićE. (1973), Ćukac N. (1973), HalambekM., Korunić Z. (1973). Imajući u vidu potrebu za što hitnijim rješavanjem problema suzbijanja korova u šumskim rasadnicima, kao i ekonomičnost i efikasnost kemijskog suzbijanja korova, ali i moguće posljedice njegove nekontrolirane primjene, poduzeli smo ispitivanja više vrsta i doza herbicida u nekoliko šumskih rasadnika. Cilj ovih ispitivanja bio je da se ispita mogućnost kemijskog suzbijanja korova u šumskim rasadnicima, kako bi se u tom pogledu operativi pružile informacije i preporuke. * Ispitivanja je finansirala Republička zajednica za naučni rad — Sarajevo. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 15 <-- 15 --> PDF |
METODA RADA I MATERIJAL Istraživanja su provedena od 1970. do 1973. godine u šumskim rasadnicima »Curine njive« — Trebević i »Arboretum« — Slatina kod Sarajeva, Sjemensko rasadničkoj stanici »Busovača« u Busovači i rasadniku »Stanovi« kod Doboja. Vršena su ispitivanja efikasnosti djelovanja herbicida na korove, kao i njihovog utjecaja na ponik i sadnice šumskog drveća u sjemeništima i rastilištima spomenutih šumskih rasadnika. U sjemeništu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (4 i 5 l/ha), Gesagard (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Treflan (2,5 i 3,5 l/ha), Balan (5 i 7,5 l/ha), Tenoran (3 i 4 kg/ha), Patoran (3 i 4 kg/ha) i Tribunu (3 i 4 kg/ha). U rastilištu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (3 i 5 l/ha), Region (3 i 5 l/ha), Gesaprim (3,4 i 5 kg/ha), Agelon (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Tribunu (3 i 4 kg/ha), Casoron (40 i 60 kg/ha), Prefix (40 i 60 kg/ha). Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu sa 3—4 ponavljanja. Veličina osnovnih parcela iznosila je u sjemeništu 2—2,5 m2, a u rastilištu 4—6 m2. Vrste na kojima su ispitivanja vršena bile su u sjemeništu: smreka [Picea abies (L.) Karst], obični bor (Pinus silvestris L.) i evropski ariš (Larix decidua Mili.), a u rastilištu: smreka [Picea abies (L.) Karst]) starosti 2+0 i 2+1 i obični bor (Pinus silvestris L.) starosti 2+1. Tretiranje herbicidima je vršeno u periodu od polovine aprila do polovine maja, najčešće pri mirnom i vedrom vremenu, ručnom, leđnom ili specijalnom »Uniro« prskalicom sa štitnicima ili ručnim rasturanjem granula kod granuliranih herbicida. Vrijeme primjene herbicida kretalo se u sjemeništu od mjesec dana prije sjetve do pred samu sjetvu ili od 2 — 3 dana iza sjetve do pred samo nicanje, zavisno od osobina primijenjenih herbicida, a u rastilištu 5—7 dana nakon školovanja ili odmah nakon okopavanja kod sadnica koje se nisu školovale. Zemljište na kome su herbicidi primijenjeni bilo je potpuno čisto od korova ili su korovi bili u početnoj ili nešto starijoj fazi razvoja. Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja primijenjenih herbicida obavljeno je 6 sedmica nakon tretiranja, na osnovu utvrđivanja prosječnog broja korova po vrstama i ukupno na 1 m2, kao i utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti (po Dodel-u) za svaku vrstu, kao i ukupnu korovsku populaciju. Koeficijent efikasnosti označen je sa KE. Kao pokazatelj efikasnosti služila je i težina suhe mase korova određena ukupno za sve vrste i izražena u gr. po m2. Utvrđivanje utjecaja herbicida na ponik i sadnice vršilo se praćenjem fitotoksičnih pojava u toku vegetacije, konstatiranjem postotka uginulih ili oštećenih biljaka prema skali EWRC (1—9) i mjerenjem visine ljetorasta sadnica na kraju vegetacije. Podaci su obrađeni standardnim statističkim metodama (srednje vrijednosti, srednje greške, analiza varijanse), a ocjena signifikantnosti razlika između prosjeka provedena je Duncan-ovim »multiple range testom« (22). U terenskim radovima i obradi podataka učestvovala je ing. N. Ćukac. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Zbog osjetljivosti ponika kemijsko suzbijanje korova u sjemeništu je teško ostvarivo. Od herbicida, koje je moguće primijeniti u sjemeništu, dolaze u obzir oni koji se primjenjuju prije sjetve i poslije sjetve, a prije nicanja, a rjeđe se mogu koristiti herbicidi nakon nicanja. Efikasnost djelovanja herbicida koje smo primijenili u sjemeništu bila je različita, zavisno od vrste i doze herbicida, objekta kao i godine primjene. Herbicidi Gramoxon i Gesagard efikasno su suzbili najveći dio zastupljene korovske flore (74,8 %—82,7 %), tab. 2, graf. 1 i 2, fot. 1 i 2. Od dominantnih vrsta veoma dobro su suzbijene jednogodišnje vrste kao: Spergula arvensis L., Stellaria media L. i Sinapis arvensis L. (75,5—99,4 %), dok su višegodišnje vrste kao Agropyron repens (L.) P. B., Cirsium arvense (L.), Scop., Convonvulus arvensis L. i Sonchus arvensis L. samo djelomično suzbijene. prosječan broj korova j30^_m´" i efilcasnost djelovanja herbicida u sj^jnij^jariša "Curine njive" - Trebsvić_1970. Tabela 2. Gramoxon lit/ha Gesagard kg/ha Kon 4 5 4 5 Vrsta korova tro Broj Broj Broj Broj la KE "/, KE % KE % KE % korov. korov korov korove Agropyron reoens (L.) P.E. 12,2 86,5 U,5 32,4 2o,7 5o,7 16,0 60,8 40,8 Cirsium arvense (I,.) 5 o,4 9,5 69,o 14,0 45,7 16,2 47,2 3o,7 3cop. loo,o loo ,0 loo,o o,2 93,0 lo,2 Conium maculatura L. 17,0 55,8 18,o 53,2 7,5 3o,5 5,2 86,4 38,5 Convonvulus arvensis L. loo,o loo,o loo,o loo,o 2,2 Galeopsis tetrahit I. Geranium rotundifolium o,Z 86,6 loc ,0 loo ,0 o,7 53,3 1,5 Glechoma hederacea L. loo ,0 100,0 loo,o loo,o 0,2 Linaria vulgaris Mill, o,7 3o,o 1,0 4,2 o,5 50,0 1,0 polygonum aviculare I. 1,7 81,1 1,2 86,6 o,2 97,7 o,2 97,7 9,0 Sinapis arvensis I.,. 4,2 88,6 4,o 89,1 9,0 75,5 2,5 33,2 37,o Sonchus arvensis 1. 2,5 Oo,6 4,5 67,7 12,o 22,6 3,5 77,4 15,5 Spergula arvensis I. o,5 99,2 o,5 99,2 4,7 92,3 4,2 93,2 61,7 Stellaria media L. 2,5 93,3 o,7 98,1 0,2 99,4 3,o 92,o 37,5 Taraxacum officinal" W* 100,0 loo,o 0,2 loo,o o,2 Tussilago farfara L. o,2 o,7 Veronica chamaedrys I,. 0,5 20,5 loo,o loo,o loo,o o,7 Vicia oracca Ii. loo,o o,5 28,6 0,2 71,4 0,2 71,4 o,7 Ukupno 57,4 8o,2 51,4 82,7 73,6 74,8 52,4 81,8 207,4 S6 u odnosu na kontrolu 19,8 17,3 25,2 18,2 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Isti herbicidi imali su nešto slabiju efikasnost djelovanja u rasadniku »Arboretum« — Slatina, čemu je vjerojatno bio uzrok teži mehanički sastav, kao i veći sadržaj humusa, uslijed čega je i adsorpcija herbicida bila veća. Djelovanje herbicida na korove i ovdje je bilo veoma efikasno kod jednogodišnjih korova, a nedovoljno efikasno za višegodišnje korove. Razlike u djelovanje herbicida i doza nisu bile signifikantne, ali je trajnost djelovanja Gesagarda bila veća. Treflan i Balan, u vrijeme primjene, novi herbicidi obećavali su prema prospektima i drugim istraživanjima (4, 21, 28) širok spektar i visoku efikasnost djelovanja. Međutim, procenat smanjenja ukupne zakorovljenosti nije bio velik. Ovo se prije svega može protumačiti sastavom korovske vegetacije u kojoj su prevladavale višegodišnje vrste s vegetativnim razmnožavanjem na koje ovi herbicidi djeluju samo kad se razvijaju iz sjemena. Na jednogodišnje sjemenske korove ovi herbicidi imali su zadovoljavajuće djelovanje. Herbicidi iz grupe uree: Aresin, Tenoran, Patoran i Tribuni!, koji su prema nekim autorima (20) dali dobre rezultate, u šumskim sjemeništima nisu pokazali zadovoljavajuću efikasnost (tab. 4). Velikim dijelom se ova nedovoljna efikasnost ureata, kao i Gesagarda koji je radi upoređenja uključen u ogled, može pripisati visokim količinama padavina (tab. 1) koje su omogućile brže razlaganje preparata i skratile njihovo djelovanje, a istovremeno pogodovale bujnom razvoju i bržoj regeneraciji korova. Iz rezultata težinskih analiza konstatiramo da su se oni uglavnom poklapali s rezultatima o broju korova. Na tretmanima s najboljim efektom težine korova su u odnosu na kontrolu bile 5—6 puta manje (tab. 5). U5AM]!l!.,CCHyElJillE"-TlEMV!C 6raf I SJtftEIHlTI 1971 HOSJEČM IUI UUU M ms Graf 2 pHMMOIK!/ha HS»lM,tlHIIIHIJIVE--UClEVIE IISESAGAU <%lha SJEHEUlflE 1170 JUMMXIIU St/ha 3 GESA.GA.il. 5JigJta H»eJECUUEŽ]lUliM»VAMSlll! luuaiiuu/ha IISEMAinuglta S5UMXM St/ha đeESASAH 5!#ia |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Slika 1. Gesagard (prometryn 50 «Vo) u sjemeništu, 6 sedmica nakon primjene. U pozadini kontrola. Foto: N. Zekić. Slika 2. Gramoxon u sjemeništu (4 l/ha) 6 sedmica nakon primjene. U sredini kontrola. Foto: N. Zekić. Suzbijanje korova u rastilištu U odnosu na sjemenište, primjena herbicida u rastilištu je lakše ostvariva, ali je ipak vezana s nizom problema o kojima kod operativne primjene treba voditi računa. Naime, ukoliko je primjena nekog herbicida i dala dobre rezultate, treba misliti na to da dugotrajna i sistematska primjena istih herbicida može dovesti do njihovog akumuliranja u zemljištu i negativno djelovati na plodnost zemljišta. S druge strane može doći i do promjene u sastavu korovske flore i pojave rezistentnih korova, koji ranije nisu predstavljali problem. Zbog toga je neophodno vršiti izmjenu herbicida i onda kada su efikasno djelovali na suzbijanje korova. Herbicidi Gramoxon i Region primijenjeni u rastilištu smreke (tab. 6) osjetno su smanjili zakorovljenost i jednogodišnjih i višegodišnjih vrsta. Od višegodišnjih vrsta najuspješnije je suzbijena dominantna vrsta Agropyron repens (L.) P. B. sa koeficijentom efikasnosti 73,3 %—99,2 %. Veću rezistentnost ispoljile su od višegodišnjih vrsta Cirsium arvense (L.) Scop. i Convonvulus arvensis L„ a od jednogodišnjih Stellaria media Will. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 26 <-- 26 --> PDF |
IE 3.´ ´3.´ ´2- ´ ´ ´ 3 8 a < ESS ´ ´ S3 S39 » > S 3S3S 3 I ! Iffillflili 1 1 I I g >» \ 4 * 1 (0 id o I & 3 3i r i i S3 S ´ 3 ´ S- i´33 SS.i ´ »S ´ S -J s ´ 335 ´ ´ ´ ´ ´ 533 iiii ™´´SS s s g . S 3-D 3. . . 38´ 8353´ ´3 S3"S s 1 ITS ^ c- ^ r-^ O D CD <1 <-> M f -´ O^.^tsn. 1 ´ t °-0 ^ tD | (D n ^- C^ O °. II II " OMO´C´´´--´"´0´"´-´0´ O"-´" 0 $ ~* ~ " "´ ^ *N~~* 2 3- ´»´B" ´S-´ ´3´2´ " =" 55 ´2 ´ ´ §-"" 10 g I O I I := ´.a 1 UJ o 66,3 < < CI Ii " V. 1 " s ! f; 1 1 0 , a., m . , , L s a. (0 g <1 -J L Si 1 , 1 3 g- s " -.S . °-´ «-. ´ »- °2S 1 3 "-´ Sto ° 2 ´ s 1 5 S 5´ ´ 8 ´ S--´ ´ L2-´´´ ´ ´ Sss ´ ´ SS ´ 5| i r- s ^i ´ ´ ´ ´ rvio a o o -j ™" o "> as r- i^ J a 89 2 70.2 100.0 30.3 100.0 100.0 100.0 90.3 81.8 100.0 100,0 100,0 100.0 100.0 100.0 100.0 90.9 90.9 100.0 100,0 - 100,0 37,0 100,0 SS iS. 1 .S.S. 3. L - L"3´ . . S"S 3 70.2 41 6 ~» o o o ö -*. o 2 ´ w 1 5 86,0 100.0 100.0 88.6 100.0 70.0 67,2 82,1 14,2 100.0 35.4 90.1 100.0 100,0 100,0 88,6 100,0 100.0 100.0 100.0 100,0 100,0 - 100.0 100.0 L 3™ L33" S´ S3 1 I 100.0 100.0 100,0 90,9, 100.0 846 100,0 100.0 100.0 100,0 100.0 100.0 100.0 18.1 48.4 60,6 100.0 100.0 5 7.1 100.0 78.9 67.6 100,0 1000 100,0 57.3 100.0 28.3 100,0 86,9 92.6 73,8 100,0 1O0.O 100.0 84.6 80.0 100.0 100,0 100,0 100.0 30.0 100.0 1000 100,0 100.0 100.0 100,0 100.0 100.0 100.0 100.0 303 1000 1000 1000 30,3 78.7 76,9 100.0 100.0 iob´,0 100.0 100.0 100.0 100.0 - 100,0 100.0 100.0 46.1 23.1 90.9 76,9 100,0 100.0 100.0 100.0 ´100,0 1000 - 100.0 S rS s ~J ´ o Ö.W --" OJ a o ´ o" d —´ ^2 i i i i I __ i/j i/i 100,0 lOo.o 100,0 100O 100,0 loao 88,8 88.8 looo 50,0 100.0 100,0 50.0 50,0 85.2 88.8 100,0 259 100.0 46.2 100,0 100.0 17.7 100,0 100.0 100.0 266 82,2 42.2 100,0 100.0 46,3 76.9 100.0 «60 82,3 100.0 100.0 100,0 100.0 100.0 100.0 100.0 58.8 41.4 100,0 100,0 100,0 49.5 76 9 100,0 ICOfl 100.0 - 384 675 769 lOO.O 77.7 46.1 100,0 69.5 53,3 1O0.O 82.5 100.0 100 0 100,0 1000 100.0 loo.b 10 0.0 37,7 100.0 100,0 100.0 93,5 83,1 67,5 17.5 23.1 46.1 - 72 6 67,5 100,0 100.0 81.2 63.9 100.0 81.2 100,0 100.0 46.1 76,9 100.0 100.0 56.2 1000 89,5 100.0 100.0 81.2 100,0 100.0 55 2 loao 350 100,0 100.0 100.0 100.0 86.9 95.6 1000 100,0 82.3 100.0 812 100.0 100,0 100,0 100,0 100.0 90,9 75.6 100.0 100.0 82.3 .17.5 8 2.5 100.0 100 0 100,0 73.9 43,4 91.3 8 5.6 76,4 20.7 67.5 100 0. 86,9 100.0 100,0 825 ! ! to 3 93,7 93.7 95.6 98.1 18,7 68.7 66.8 375 87.5 100.0 6 6.5 CO s 5 r CO. 3 in 2 i´ s s B nn - S CO |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Slika 3. Operativno tretirana parcela sa Gesaprimom 50 (3 kg/ha) 8 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić. Slika 4. Netretirana parcela na kojoj su izvršena već 3 plijevljenja. Foto: N. Zekić. Prosječne težine suhe mase korova — rastilište Tabela 9. Objekat Godina »Arboretum« — Slatina 1970 »Busovača« u Busovači 1971 »Busovača« u Busovači 1972 Varijanta Težina gr/m2 ± m Gramoxon 3 l/ha 20,58 ± 10,09 Gramoxon 5 l/ha 9,41 ± 3,14 Region 3 l/ha 32,41 ± 2,28 Region 5 l/ha 34,56 + 7,20 Kontrola 182,49 ± 29,60 Gesaprim 3 kg/ha 18,84 ± 7,55 Gesaprim 4 kg/ha 9,17 ± 3,79 Gesaprim 5 kg/ha 13,02 ± 6,63 Agelon 3 kg/ha 8,78 ± 3,26 Agelon 4 kg/ha 13,95 ± 4,76 Agelon 5 kg/ha 12,02 ± 4,78 Kontrola 126,08 ± 4,64 Gesaprim 3 kg/ha 134,03 ± 11,87 Gesaprim 4 kg/ha 57,66 ± 6,99 Gesatop 3 kg/ha 65,55 ± 8,42 Gesatop 4 kg/ha 61,71 ± 3,50 Tribunil 3 kg/ha 118,36 ± 17,09 Tribunil 4 kg/ha 84,10 ± 9,78 Aresin 3 kg/ha 102,33 ± 15,10 Aresin 4 kg/ha 57,00 ± 4,00 Casoron 40 kg/ha 54,20 + 8,79 Casoron 60 kg/ha 14,12 ± 9,94 Prefix 40 kg/ha 72,56 ± 8,17 Prefix 60 kg/ha 43,19 ± 3,44 Kontrola 202,60 ± 42,12 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Prosječne visine Ijetorasta sadnica i fitotoksično djelovanje na sadnice Tabela 11. S a M aM< u >— i XI O ci a 0Ü c/i > L h >T 3 Varijante rt <-> P 3Art c/i C 2« 0* > u-0 3 1= 3 ftOi r—j O cn »Busovača« u Busovači 1971 smreka (2+1) Gesaprim Gesaprim 3 kg/ha 4 kg/ha 5,9 ± 5,4 ± 0,30 0,30 — Gesaprim 5 kg/ha 5,2 ± 0,40 — Agelon 3 kg/ha 5,5 ± 0,52 — Agelon 4 kg/ha 5,6 ± 0,49 — Agelon 5 kg/ha 5,9 ± 0,35 — Kontrola 5,2 ± 0,57 »Busovača« u Busovači 1972 obični bor (2 + 1) Gesaprim Gesaprim 3 kg/ha 4 kg/ha 17,6 ± 17,8 ± 0,46 0,83 — 1 1 Gesatop 3 kg/ha 17,9 ± 0,23 1,5 2—3 Gesatop 4 kg/ha 17,2 ± 1,08 1,7 2—3 Tribuni! 3 kg/ha 19,2 ± 1,01 2,2 3 Tribunu 4 kg/ha 18,7 ± 2,64 2,1 3 Aresin 3 kg/ha 17,3 ± 1,44 1,8 2—3 Aresin 4 kg/ha 17,7 ± 2,27 1,5 2—3 Casoron 40 kg/ha 16,6 ± 1,14 1,3 2 Casoron 60 kg/ha 16,9 ± 1,76 2,1 3 Prefix 40 kg/ha 17,0 ± 0,67 2,3 3 Prefix 60 kg/ha 16,9 ± 0,69 2,3 3 Kontrola 17,8 ± 1,56 Troškovi klasičnog i kemijskog suzbijanja korova Tabela 12. rt q > . ´a C3 a rt Broj plije vljenja u to ku godi ne Troš kovi za kemijsko sred stvo din. Objekat Ukupni troškovi T3 a (A 0 OT3 Bi M a _ —( C/l - Nači suzb koro Rasadnik »Busovača« u Busovači Rasadnik »Stanovi« Doboj klasični kemijski kemijski klasični kemijski kemijski 140 3—4 3-4 525 5—6 5—6 42,50 42,50 42,50 40,00 40,00 40,00 4—5 — 1 3-4 — 1 — 80,00 80,00 — 420,00 420,00 23.800,00—29.750,00 207,50— 250,00 6.157,50— 6.200,00 63.000,00—84.000,00 620,00— 660,00 27.200,00—27.600,00 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 31 <-- 31 --> PDF |
Slika 5. Casoron 40 kg/ha 6 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić. Slika 6. Prefix 40 kg/ha 6 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić. U rasadniku Busovača troškovi klasičnog suzbijanja korova su bili u poređenju sa kemijskim suzbijanjem (kod primjene 3 kg/ha jednog od triazinskih preparata) 115—143 puta veći ako se kod kemijskog suzbijanja ne izvrši ni jedno plijevljenje ili 4—5 veći ako se izvrši jedno plijevljenje. U rasadniku »Stanovi« — Doboj troškovi klasičnog suzbijanja korova u usporedbi s kemijskim (kod primjene 3 kg/ha jednog od triazinskih preparata) su bili 95—127 puta veći ako se ne izvrši ni jedno plijevljenje ili 2—3 puta veći ako se izvrši jedno plijevljenje. Praćenjem vremena koje se troši na plijevljenje tretiranih i netretiranih parcela u ova dva rasadnika konstatirano je, da se za netretirane parcele troši u prosjeku 10—12 min/m2, a za tretirane 2—6 min/m2. ZAKLJUČCI Na osnovi rezultata trogodišnjih ispitivanja provedenih u sjemeništima i rastilištima šumskih rasadnika može se zaključiti slijedeće: — U sjemeništu herbicidi Gramoxon i Gesagard signifikantno su smanjili zakorovljenost jednogodišnjih korovskih vrsta, ali su višegodišnje vrste samo djelomično suzbijene. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— Treflan i Balan nisu pokazali visoku efikasnost djelovanja na ukupnu zakorovljenost, ali su pojedine vrste značajno reducirane. — Ureati — Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunu pokazali su osrednju efikasnost djelovanja na korove. — U rastilištu najbolje rezultate u suzbijanju korova pokazali su triazini — Gesaprim, Agelon i Gesatop i benzonitrili Casoron i Prefix. Oni su efikasno i signifikantno suzbili kako jednogodišnje, tako i otporne višegodišnje vrste izuzev Cirsium arvense (L.) Scop. — Gramoson i Region djelovali su veoma brzo, ali i kratkotrajno, na gotovo sve zastupljene korovske vrste. Bolju efikasnost djelovanja imao je Gramoxon. — Ureati Aresin i Tribunil nisu djelovali zadovoljavajuće na jednogodišnje, a pogotovo na višegodišnje vrste. — U pogledu tolerancije ponika prema herbicidima Gesagard i Gramoxon toksično su djelovali na ponik ariša, dok su iste doze ovih herbicida dozvoljavale normalan razvoj smrekovog ponika. — Ureati: Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunil izrazito su toksično djelovali na ponik običnog bora i kod niže doze. — Treflan i Balan nisu bili toksični za ponik. — U rastilištu ni jedan od primijenjenih herbicida nije bio toksičan za sadnice. Samo mali postotak najkržljavijih sadnica kod nekih tretmana se osušio. — Nisu konstatirane signifikantne razlike u visini ljetorasta, što znači da nije bilo depresivnog, a ni stimulativnog uticaja na prirašćvanje u visinu. — Analizom troškova kemijskog i klasičnog suzbijanja konstatirano je da se oni kod kemijskog suzbijanja smanjuju za 95—143 puta, ako se ne izvrši ni jedno plijevljenje, i 2—5 puta ako se izvrši jedno plijevljenje. — U pogledu preporuka za operativnu primjenu u sjemeništu mogu doći u obzir Gramoxon i Gesagard u sličnim uvjetima, izuzev kod ariša, kao i Treflan i Balan ako je sastav korova takav da ne prevladavaju vrste na koje oni ne djeluju. — Ureati se ne preporučuju za operativnu primjenu. — U rastilištu se za operativnu primjenu uz pravilan postupak mogu preporučiti triazini — Gesaprim, Agelon i Gesatop i benzonitrili Casoron i Prefix. LITERATURA 1. Belkov, V. P. i dr. (1973): Osnovi himičeskoj borbi s sornjakami v lesnih pitomnikah. Lesnaja promišlenost, Moskva. — 2. Burschel , P. (1958): Untersuchungen zur chemischen Unkrautbekämp ung in Forstbaumschulen. Med. Landbowhogeschool, Gent., 1041—1055. — 3. Burschel, P., Röhr ig, E. (1960): Unkrautbekämpfung in der Forstwirtschaft. Verl. P. Parey, Hamburg — Berlin. — 4. Dorotka , N. (1970): Suzbijanje korova u povrću i duvanu primjenom herbicida Treflan. IX Jugoslavensko savjetovanje o borbi protiv korova, Beograd, 1—5. — 5. Feiler, S. (1964): Zur Anwendbarkeit von Prometryn in Gehölzsaten, Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Uniwersität, Dresden, 13., 586—588. — 6. Feiler, S. (1965): Neue Erkentnisse auf dem Gebiet der chemischen Unkrautbekämpfung in der Deutschen Demokratischen Republik. Wissenschaftliche Zeitschrift der Technischen Universität Dresden, 14., 1576—1579. — 7. Fryeer , J. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Makpeace , R. (1970, 1972): Weed control handbook. Blackwell Seinen. Publications, Oxford. — 8. Georgijević , E. (1973): Suzbijanje korova u šumskom gospodarstvu (skripta). Univerzitet u Sarajevu. — 9. Gorzelak , A. (1970): Badania nad chemiczny zwalczaniem chwatow w szkölkach lesnych. Prace Instytutu badawcego lesnictwa, Warszawa. — 10. Gorzelak , A. (1973): Zastosowanie herbicydow i arborycydow w lesnictwie. — 11. Günther, G., Wachendorf, R. (1966): Chemische Unkrautbekämpfung in der Forstwirtschaft BLV, München — Basel — Wien. — 12. Halambek , M. (1972): Nove mogućnosti primjene herbicida u rasadnicima četinjača. Šumarski list 3—4, Zagreb, 146—155. — 13. Halam bek, M., Korunić, Z. (1973): Prva iskustva sa primjenom terabola u šumskom rasadniku. Jugoslavenski simpozijum o borbi protiv korova u brdsko planinskom području, Sarajevo, 303—310. — 14. Kišp at i ć, J., Böhm, A. (1962): Primjena herbicida u šumarstvu. Polj. šumarska komora NRH, Zagreb. — 15. Kojić , M., S tanko vić. A., Čanak, M. (1972): Korovi — biologija i suzbijanje. Institut za zaštitu bilja, Novi Sad. — 16. Lanz, W. (1968): Dan Unkrautmittel Prefix seine Wirkungsweise und Anwendungmöglichkeiten in Forstkulturen. Allg. Forst schritt 6, 91—93. — 17. L o j d a, M. (1966): Uništavanje korova u rasadnicima četinjača upotrebom herbicida. Radovi Jugoslavenskog Instituta za četinjače, Zagreb, 2, 48—55. — 18. Oldenkamp , L. (1970): Experience with chlorthiamid and dichlorbenil for weedcontrol in plantations. Materijal sa IUFRO zasjedanja u Ljubljani, 1970. 1—6. — 19. Stank o vić, A. (1972): Fitoformacija — II dio. Društvo za zaštitu bilja SR Srbije, Novi Sad. — 20. V a 1 k o v a, O. (1969): Harnstoffderivate zur Unkrautbekämpfung in der Forstpflanzgärten. Beiträge zur Forstwirtschaft, Eberswalde, 60—67. — 21. Valkova , O. (1970): Unkrautbekämpfung in der Forstpflanzgarten. Materijal sa IUFRO zasjedanja u Ljubljani, 1—5. — 22. Weber , E. (1967): Grundriss der Biologischen Statistik. Gustav Fischer Verl., Stutgart. — 23. Zekić, N. (1969): Rezultati primjene prometryna i atrazina u rasadniku. Narodni šumar, 10—12, 593—604. — 24. Zekić , N. (1972): Rezultati primjene herbicida Gramoxona i Reglona u šumskim rasadnicima. Šumarstvo, 1—2, Beograd, 15—23. — 25. Zekić , N. (1972): Ispitivanje djelovanja nekih triazinskih preparata na korove i sadnice u šumskim rasadnicima, 10. Jugoslavensko zasjedanje o borbi protiv korova, Novi Sad, 215—223. — 26. Zekić , N. (1973): Efikasnost djelovanja preparata Casoron i Prefix kod suzbijanja korova u šumskim rasadnicima. Jugoslavenski simpozij o borbi protiv korova u brdsko planinskim područjima, Sarajevo, 283—291. — 27. Zekić , N., Cukac , N. (1973): Rezultati primjene nekih novijih preparata kod suzbijanja korova u šumskim sjemeništima. Jugoslavenski simpozij o borbi protiv korova u brdsko planinskim područjima, Sarajevo, 293—300. — 28. Prospekti kemij. fabrika o herbicidima (1966—1973). Summary Chemical weed control in forest nurseries On the basis of results of 3-year trials performed in seedbeds and transplant beds of forest nurseries, the conclusion to be reached is as follows: — In seedbeds the herbicides Gramoxon and Gesagard reduced significantly the infestation by one-year weed species, while the weed perennials were only partially suppressed. — Treflan and Balan demonstrated no high effectiveness against the total weed infestation, but the sporadic weed species were reduceg significantly. — The urates Aresin, Tenoran, Patoran and Tribunil exhibited a midling effectiveness against weeds. — In transplant beds the best results in weed control were achieved by the trizaines Gesaprine, Agelon, Gesatop, and benzonitriles Casoron and Prefix. They suppressed effectively and significantly the annual weed species as weel as the resistant perennial ones except Circisium arvense (L.) Scop. — Gramoxon and Region acted very quickly but also briefly on almost all the respresented weed specil. A better effectiveness gave Gramoxon. — The urates Aresin and Tribunil did not act satisfactorily on weed annuals and even less on perennials. Regarding the seedling tolerance of herbicides, Ges |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 34 <-- 34 --> PDF |
agard and Gramoxon toxically on the Larch seedlings, while the same doses of these herbicides allowed a normal development of Spruce seedlings. — The urates Aresin, Tenoran, Patoran and Tribunal acted markedly toxically on Scots Pine seedlings even in lower doses. — Treflan and Balan were not toxic for seedlings. — In the transplant beds none of the herbicides applied was toxic to transplants. Only a small percentage of the most stunted transplants of certain treatments died. — Significant differences in heights of Lammas shoots were found, which means that there was no depressive or stimulative effect on the height growth rate. — On analysing the costs of the chemical and classical weed control it was found that in chemical control they diminished by 95—143 times if no weeding was performed, or 2—5 times if one weeding was performed. or 2 — 5 times if one weeding was performed. — In rescept of the recommendatios for a practical application in seedbeds Gramoxon and Gesagard may be considered under similar conditions except in Larch, also Treflan and Balan, if the composition of the weeds is such that species for which they are inffective do not prevail. — Urates are not recommended for practical application. — In the transplant beds for practical application — under correct procedure — can be recommeded the triazines Gesaprine, Agelon, Gesatop, and the benzonitriles Casoron and Prefix. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Uginuli i oštećeni ponik Tabela 10. S3 Objekat Godina Tretmani ni rt-u * J oj W5 > 4: b 3 So» Ö d sKO art O i« »Curine njive« Trebević 1970 Gramoxon 4 l/ha Gramoxon 4 l/ha Gesagard 4 kg/ha Gesagrad 5 kg/ha ariš 20 30 30 35 5 6 6 7 Kontrola »Arboretum« — Slatina 1970 Gramoxon 4 l/ha Gesagard 4 kg/ha smreka — — 1 1 Kontrola — — »Curine njive« Trebević 1971 Treflan 2,5 l/ha Treflan 3,5 l/ha smreka 2 1 3 Balan 5 l/ha — 1 Balan 7,5 l/ha 1 2 Kontrola — — »Stanovi« — Doboj 1972 Gesagard 3 kg/ha obični bor 1 Gesagard 4 kg/ha 1 2 Aresin 3 kg/ha 60 8 Aresin 4 kg/ha 65 8 Tenoran 3 kg/ha 25 6 Tenoran 4 kg/ha 25 6 Patoran 3 kg/ha 25 6 Patoran 4 kg/ha 40 7 Tribunil 3 kg/ha 20 5 Tribunil 4 kg/ha 25 6 Kontrola — — EKONOMSKI EFEKTI KEMIJSKOG SUZBIJANJA KOROVA Operativna primjena rezultata dobivenih ovim istraživanjima imala bi ekonomsko opravdanje samo u slučaju da se na ovaj način mogu smanjiti troškovi i ostvariti uštede. Obzirom da naša istraživanja nisu imala za cilj da rješavaju ovu problematiku, izvršili smo samo približnu kalkulaciju troškova u dva veća rasadnika »Sjemensko rasadničkoj stanici Busovača« u Busovači i »Stanovi« kod Doboja i došli do slijedećih rezultata (tab. 12). 143 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Osim triazina veoma dobre rezultate u suzbijanju korova u rastilištu pokazali su herbicidi Casoron i Prefix primijenjeni zajedno s četiri druga herbicida (tab. 8). Ovi herbicidi su bili veoma efikasni u suzbijanju gotovo svih vrsta korova, kako jednogodišnjih tako i višegodišnjih (fot. 5 i 6). Vrste koje se teško suzbijaju kao Agropyron repens (L.) P. B., Convonvulus arvensis L. i Rumex acetosella L. suzbijene su uspješno. Slabija efikasnost ovih preparata u odnosu na ostale zapažena je kod Trifolium sp., koje su i prema drugim autorima rezistentne na njih (7). Efikasnost djelovanja ureata — Aresina, a naročito Tribunila nije zadovoljila (13,5 %-32,8 %). Rezultati težinske analize poklapali su se uglavnom sa rezultatima o broju korova. Na parcelama sa najefikasnijim herbicidnim djelovanjem težine su bile manje od težina kontrole za: 19,4 puta — Gramoxon 3 l/ha, 14,3 puta Gesaprim 5 kg/ha, 14,3 puta — Casoron 60 kg/ha. Utjecaj herbicida na ponik i sadnice Kod primjene herbicida u sjemeništu veoma je važno da herbicidi osim efikasnog djelovanja na korove ne djeluju toksično na ponik. Ovo je veoma teško ostvariti jer su i mlade biljčice ponika osjetljive na gotovo sve primijenjene herbicide. Ovdje nije moguće koristiti prednost da sadnice imaju dublji i razvijeniji korjenov sistem od korova, do kojeg herbicidi ne dopiru. Zato treba tražiti druge mogućnosti da se i pored primjene herbicida omogući nesmetani razvoj ponika. Primjenjivali smo stoga herbicide koji se koriste prije sjetve, ili poslije sjetve, a prije nicanja. Za vrijeme nicanja, u periodu ekstremne osjetljivosti, ne dolazi u obzir primjena herbicida. Kod herbicida primijenjenih prije sjetve — Treflana i Balana nije bilo ugibanja ponika u većem procentu. Od herbicida primijenjenih odmah nakon sjetve Gesagard je pokazao dosta visoko toksično djelovanje na ponik ariša, dok su iste doze ovog herbicida dozvoljavale normalan razvoj smrekovog ponika. Ureati — Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunu primijenjeni, također, neposredno nakon sjetve izrazito su fitotoksično djelovali na ponik običnog bora, čak i kod niže doze, što nije u skladu sa zapažanjima nekih autora (20). Gramoxon primijenjen u početku nicanja dok još sjemene ljuske zatvaraju kotiledone nije oštetio ponik smreke, ali je poniku ariša zbog osobine da neujednačeno niče nanio ozbiljna oštećenja. Kod primjene herbicida u rastilištu od prvorazredne je važnosti da ne djeluju fitotoksično na sadnice i ne izazovu depresiju rasta. Štete i gubici koji bi uslijed toga nastali ozbiljnijeg su karaktera nego u sjemeništu, jer su to biljke u čije su podizanje već uložena znatna sredstva. Kod svih tretmana u rastilištu pratili smo da li se javljaju pojave žučenja i sušenja i konstatirali da se samo manji postotak kržljavijih sadnica kod pojedinih tretmana osušio. Mjerenjem visine Ijetorasta nastojali smo utvrditi da li postoji neko depresivno ili stimulativno djelovanje na sadnice (tab. 11). Iz testa signifikantnosti zaključili smo da su postojeće razlike u visini Ijetorasta bile slučajne i da se ne bi mogle pripisati utjecaju primijenjenih herbicida na prirašćivanje u visinu. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 25 <-- 25 --> PDF |
i ostalih varijanata bile veoma signifikantne, što znači da je i najniža doza od 3 kg/ha bila dovoljna za uspješno suzbijanje korova. Praćenjem toka zakorovljavanja konstatirano je da su tretirane parcele ostale čiste tokom cijele vegetacije i da ih nije trebalo plijeviti do jeseni, dok su netretirane parcele do tada plijevljene četiri puta. Prosječan bi oj korova po m1" i efikasnost (fjfiiovanjä* herbicida u rastiliStu smftZi? ——— jabel a 7. "EusovaSa;; u BusovaSi 1971 e- Gecaprim kg/ha Agelon kg/ha Kon Vrsta korova 4 3 5. tro . 3 5 4 la 3r. KE i Br. KE %Br KE 55 Br KE % Br. KE % Er. KE* Agropyron reoene r 3,7 97,5 96,5 B,c 94,7 13,7 37,8 6,o 96,0 14,6 9o,4 153,3 (IO P.B. Amaranthus retro o,6 7o,o 0,6 7o,o -loo, 0 -100,0 -loo,o l,c 5o,o 2,0 flexus I. Cirsium arvense 4,3 -2,7 -3,3 --loop 2-,3 -2,7 -o,7 (L.) Scop. GalleoDSis ladanum L. ----- o,3 --- - C-alleopsis tetra -100,0 -loo,o -100,0 -100,0 -loo,o -Loo,o 7,o hit l. Geranium rotundi -lpo,o -100,0 -loo ,0 -100,0 -loo,o ´-L00,0 ö,4 foliun L. Oxalis scetosella L. -100,0 -loo ,0 o,3 97,7 -]0O,O -loo,o -loo.o 13,3 plantago media L. -loo,o -loo,o -1.00,0 -100,0 -loo,o -1.00,0 o,4 loa annua I. -loo,o -loo,o -Loo,o -loo, 0 100,0 -Loo,o lo,o Polygonum convon1,0 56,5 o,3 36,9 -Loo,o 1,7 26,0 -100,0 -loo, 0 2,3 v ulus L. Polygonum persi -loo ,o -loo,o -loo ,0 -loo,c -loop -ioo,o 1,6 earia 1. ItauunculuE reoens L. -100,0 -100,0 o,3 5o ,o -loo, 0 -loqo loo,o 0,6 Roripa silvestris 3,7 89,1 100,0 1,7 95,0 3,3 9o,2 2,3 93,2 3,7 89,1 34,0 (IlO 3css. Rumex acetoeella 2,3 57,5 4,3 . 95,4 o,7 93,2 1,3 98,6 1,3 93,6 4,3 95,3 34,7 Sajjina glabra _ loo,C 100,0 -loo.o -Loo.o -Loo,o -loo,o 15,o (Wild.) 1?. Setaria glauoa(L) 5,7 84,1 5,7 9o,7 9,i ´84,1 5,5 91,8 2,7 95,5 3,3 o/i Ft 61,3 Sonchus asper. All -1.00,0 -loo, o -100,0 -100,0 -loo,o -100,0 0,4 Spergula arvensie -loo,o -loo,o -loo,o -loo,o -100,0 _ 100, 0 1,0 Stellaria media -loo ,0 -100,0 -loo ,0 -100,0 -loOjO -100,0 o,7 (L.) Vill. Taraxacum offici -loo,´: -100,0 -100,0 -loo, c -loo.c -lco,o 0,4 nale Web. Trifolium crvensc -loo ,0 -loo,o -100,0 -loo.c -loo,c -100,0 o,4 Vicia cracca L. -100,0 -100,0 -loo,o -loo,c -loo,c -loo, 0 o,4 Ukupno 25,: 33,6 "io o 95,2 24 fi 93,9 33,2 92,1 14,6 96,3 29,6 92,5 399,9 % u odnosu na 7,5 5,3 6,1 7,9 3,6 8,3 kontrolu |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Veoma rašireni i bujno razvijeni višegodišnji korovi kao: Agropyron repens (L.) P. B., Rumex acetosella L., Roripa silvestris (L.) Bess., Oxalis acetosella L. gotovo potpuno su suzbijeni. Jedino vrsta Cirsium arvense (L.) Scop. ostala je potpuno rezistentna na oba herbicida. Razlike u djelovanju između Gesaprima i Ageloma kao i razlike u djelovanju između doza nisu bile signifikantne, dok su razlike između kontrole "Arboretum" - Slatina 1970 g*- Gramoxon lit/ha Region lit/ha Kon Vrsta korova 3 r 3 5 tro la- Broj KB % Broj KB * 3roj KE % Broj ICE % Agropyron repens (ü. )J?.B 13,5 73,4 o,7 99,2 19,5 78,3 24,o 73,3 9o,o Anagallis arvensis L. -100,0 1,2 71,4 3,o 28,5 5,o -4,2 Atriplex patula 1. --0,2 ---*? t -Chenopođium albun L. o,2 Go,o -100,0 -loo,o 0,2 6o,o o,5 Cirsiun arvense(I.)Scop o.7 -1,5 -0,2 6o,o o,7 -0,5 Convonvulus arvensis I. 12,2 17,o 6,o 59,1 11,0 25,2 15,o -14,7 Equisetum arvense I, -loo,o -100,0 -loo,o 1,0 33,3 1,5 Glechoma hederaceun i. ----o,5 --r - Medicago falcata I. 1,7 -------lamiura purpureum 1. -loo,o -100,0 1,0 33,3 o,7 53,3 1,5 Kentha sp. ----o,5 ---Matricaria ohamomilla 1 r loo,o 0,2 60,0 0,2 6o,o 0,5 -o,5 Linaria vulgaris Hill. ------1,2 -- Poa annua l. 0,2 93,7 o,7 78,1 lo,o -4,o -3,2 Plantago laneeolata I. o,5 ----. o,2 -Plantago media %. -loo,o 0,2 60,0 0,5 --100,0 o,5 Polygonum aviculare 1. 0,2 92,5 -loo,o o,5 81,4 0,2 92,5 2,7 Eotentila sp. --o,7 -----Rumex acetoša ! 0,2 So,o -.loo,o o,2 8o,o 2,5 -1,0 Runex acetosella I>. ------o,2 -Senecio vulgaris 1. o,5 93,-7 o,5 93,7 4,5 43,8 6,5 18,7 8,0 Sonchus arvensis 1. -loo,o -loo,o o,2 97,6 1,2 85,8 8,5 Sonchus olcraceus 1, -loo,o -loo,o -loo,o -100,0 0,2 Spergula arvensis L. --0,2 ------ Stelaria media Till. 7,o 25,3 3,7 61,0 22,2 -23,5 -9,5 Taraxacum officinale«.. J^co 1,7 L6,o 2,2 56,o 4,2 16,0 3,o .4o,o 5,o Trifolium sp. 0,2 71,4 0,2 71,4 -loo,o o,5 23,5 o,7 Ukupno ´43,8 71,4 IP, 2 88,o 78,2 61,3 9o,l 4o,9 152,7 fi a odnosu r-a kontrolu 33,6 12,0 3L ,7 72,1 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 23 <-- 23 --> PDF |
prosječne težine suhe_raase_Jcorova - Ob jekat Godina "Curine njive." -1970 Trebević "Arboretum"-Slatina 1970 "Curine njive" -1971 Trebević "Stanovi" - Doboj 1972 Graf 3 usraisiE imm\i m mm M ms. w ftfcÜ 3kg/ha Dstg/ha Sjemenište Varijante Gramoxon 4 lit/ha Gramoxon 5 lit/ha Gesagard 4 kg/ha Gesagard 5 kg/ha Kon-trola Gramoxon 4 lit/na Gesagard 4 kg/ha Kontrola Tref lan 2,5 l./ha. Treflan 3,5 l./ha Balan 5 lit/ha Ealan 7,5 lit/ha Kontrola Gesagard 3 kg/ha Gesagard 4 kg/ha Lrenin 3 kg/ha Areain 4 kg/ha Tenoran 3 kg/ha Tenoran 4 kg/ha patoran 3 kg/ha Patoran 4 kg/ha Tribuni1 3 kg/ha Tribunil 4 kg/ha Kontrola UUUlIlMClVlil ilSTILISTE «/i Tabela 5. Težina gr/m i m 5,68 ± o,79 4,o8 ± o,2G 9,32 ± 1,55 7,64 ± o,56 24,79 - 5,12 5,39 i 2,76 9,o8 ± 1,17 L7,23 * 2,91 lo,99 ± 3,65 7,97 ±14,09 19,42 ±lo,12 15,52 ± 5,87 49,46 - 4,o3 4o,7o ± 6,85 67,84 ±27,94 72,93 ±28,68 92,77 ±24,o5 128,93 ±31,lo 42,77 ±26,81 43,95 ±21,oo 54,85 ±2o,06 3o,51 ±34,19 62,11 ±15,90 95,6o ±17,42 3nf4 MOSJICU*. TEŽim JIMSM M nft. (MM doza3lig/ha 0do/a4tg/ha D doza SUg/ta |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 22 <-- 22 --> PDF |
.1 o o p> CO en * r-i ´s H o 3 3 O o o tn G o o 8 «* s s 1 i CD 0 in I I in Gl L ´:.; S I 0 O 6 O 0 Mi CM I ´ w o ´..] in I 0 in 3 I a a o en en o 0 in t´": rH CVJ CM m tn rn CM 1 1 I U3 :: CO "r: s 8 en ^ ´"i I I o m O o N H* WS in 0 I 1 s S en 0 Ol - en o o °« H CI in in o CM n O Ü CO « P o d 1 I o i o o C"l ! 1 o 1 [CT-. o UD CJ t-´ LT\ a o o o o . c o o t-o t CO CM CO s -J-1 7 2 0 0"i CO i ! S c-. s & t-o ,´ r^ . t-c :´. c- o CPi i i m o LT, g s s er. * 0 1I I °„ 1 C´´l ´ a c CO c °. c-CJ ": i g" ca i i´i´ I D C´A. 3 3 fr( n P"l en 0 t 1 pH H W a» » ca 1 tC i iI ! 4 -.( (4 u 4 ta a a V H q H Q> Pi a H o to CJ D. P. O -.1 i | U 1 H :>> o to ! i r-l i o s 0 l CJ o o o H 1 o 0 c I o 0 r-1 a o o H 1 o o o I O 1 o I o 0 0 1 g 1 H s o M b o at d H EH g 3 in ts H V- in L o m -IT s o Cft ! P CA 3 L \D O o 3 I |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Oba herbicida su djelovala već nakon 24 sata na korove, ali kako se ne zadržavaju u zemljištu, što im je s jedne strane prednost, trajnost njihovog djelovanja iznosila je svega 4 sedmice. Nakon toga korovi su se regenerirali. Gramoxon je djelovao bolje i na monokotiledone i dikotiledone korove od Reglona, iako se smatra da je razlika između ova dva, po svojstvima i djelovanju slična, herbicida u tome što Gramoxon bolje suzbija monokotiledone, a Region dikotiledone vrste. Herbicidi Gesaprim i Agelon iz grupe triazina primijenjeni u rastilištu smreke smanjili su ukupnu zakorovljenost u visokom stepenu (93,6—96,3 %), tab. 7, graf. 3 i 4, fot. 3 i 4. Prosječan broj korova po TO~ i efikasnost ajGlovanitTlierbi^đ^rTrjelpniStu snr&LL «Curine nJljj»^_^_Tiel´evl^l971 " Treflan lit./ha Bal an lit ./ha KonVrsta korova 5 7,5 tro 2,5 3,5 la Broj Broj Broj Broj KB% KS 5 KS ;{ rorova :orov korov .zor or ´Jigropyron repens (l.)i´.3, -loo,o o,3 -o,7 -o,7 -o,3 Aethusa cynapium L. 0,3 -1,3 -1,0 -o,7 -o,3 Capsella bursa-pastoris (10 Ked. _ loo.o _ loo,o _ loo,o _ 100,0 o,3 Chsnopodiura album L. o,7 76,6 o,3 go,o o,7 76,6 1,3 56,6 ´3,0 Cirsiura arvenso(L.)Soop. 2,7 18,2 _ loo.c 4,3 -6,7 -3,3 Convonvulus arvensis i. 6,3 17,9 6,3 17,9 lo,7 64,5 5,6 63,1 17,6 L´uforbia helioscopia L. --o,3 -o,3 ---- Galeopsis tetrahit I. 1,0 -3,o - 3,3 -1,0 -0,3 Geranium pussillum 1. 2,3 23,3 1,7 43,3 3,o -2,0 33,3 3,o Geranium rotundifolium 1 -loo, 0 -loo,o -loo,o -100,0 o,3 Glechoma hederaceun I. ----o,3 ---lamium maculatum L. o,3 76,9 o,3 76,9 o,7 46,1 1,0 23,1 1,3 Linaria vulgaris Will. 100,0 -loo,o -loo,o 2,0 -o,3 Plantago lanceolata 1. ---o,3 -o,3 - - Polygonum aviculare l. -loo,o o,3 57,1 -loo,o -100,0 o,7 Polygonum convonvulus 1. o,7 3o,o o,7 3o,o 1,3 --100,0 1,0 Polygonum persicaria L. 1,0 5o,o o,3 85,0 -loo,o -loo ,0 2,0 Rumex acetosella I. o,3 91,8 -100,0 1,3 64,8 o,3 91,8 3,7 Rumex sanguineus 1. 2,3 72,2 o,7 91,6 1,0 87,9 2,0 31,5 8,3 Setaria rlauoa CLOP.S. o,7 84,7 1,6 65,2 1,3 71,7 1,3 71,7 4,6 Sinapis arvensis L. 1,0 85,7 1,0 85,7 c,7 9o,o o,6 91,4 7,o Sysimbrium sp. 1,0 72,5 1,0 72,5 2,3 -2,o -1,6 Sonchus arvensis I. 1,7 71,6 -100,0 o,6 9o,o -100,0 6,o Sonchus asper I. 7,6 -4,7 11,3 3,6 32,o 7,7 -5,3 Spergula.arvensis L. 1,3 93,8 4,3 79,8 5,6 73,7 4,3 79,8 21,3 Stellaria media Vili. -loo,8 loo,o o,3 --100,0 o,3 Ihlaspi arvense´ L. 41,0 -17,o 58,5 21,3 48,o 33,7 lo,2 41,0 Trifolium pratense L. 0,3 57,1 loo,o o,7 -o, 6 14,3 0,7 Vicia cracca I. 3,3 _ l.o -l.o -o,3 7o,o l.o Ukupno 75.8 43. i 46,1 65,7 66,3 5o,7 74,1 44.9 134,5 % u´ odnosu na, kontrolu 58,7 35,7 51 ,3 57,3 |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 17 <-- 17 --> PDF |
ZEMLJIŠTE I KLIMATSKI UVJETI Za djelovanje herbicida od presudnog značenja mogu da budu uvjeti zemljišta i klime. Neuspjeh, koji se pripisuje herbicidima, najčešće se javlja kada uvjeti koji su za njihovu primjenu potrebni nisu ispunjeni. Navešeemo najvažnije elemente koji mogu da utječu na djelovanje primijenjenih herbicida. Rasadnik »Curine njive« nalazi se na Trebeviću kod Sarajeva na nadmorskoj visini od 855 m. Tip zemljišta je smeđe kiselo na verfenskim pješčarima. Po mehaničkom sastavu je srednje teško, slabo je kisele do neutralne reakcije, humusom je slabo snabdjeveno. Rasadnik »Arboretum« nalazi se na Slatini kod Sarajeva, na nadmorskoj visini od 615 m. Tip zemljišta je pseudoglej obrazovan na oligomiocenskim sedimentima. Po mehaničkom sastavu zemljište je srednje teško, slabo je kisele reakcije, sa dosta humoznim površinskim i slabo humoznim dubljim horizontima. Rasadnik »Sjemensko rasadnička stanica Busovača« nalazi se u Busovači, na nadmorskoj visini od 500 m. Tip zemljišta je beskarbonatni aluvijum. Po mehaničkom sastavu je srednje teško, reakcije slabo kisele i slabo je humozno. Rasadnik »Stanovi« udaljen je oko 12 km od Doboja, na nadmorskoj visini od 150 m. Tip zemljišta je aluvijum primarno pseudooglejen. Po mehaničkom sastavu je srednje teško, ima slabo kiselu reakciju i slabo je humozno. U tabeli 1 prikazani su najvažniji meteorološki elementi u toku vegetacionog perioda koji su mogli biti od značenja za djelovanje herbicida. 1970. godina po klimatskim uvjetima nije znatnije otstupala od višegodišnjeg prosjeka. Kako u pogledu temperature, tako i u pogledu padavina, uvjeti su bili dosta povoljni za djelovanje herbicida, ali i za razvoj korova. U 1971. godini temperature su u vrijeme tretiranja bile više, a padavine niže od prosjeka. Ovakvi uvjeti su bili nepovoljni za djelovanje herbicida, jer većina od njih za aktiviranje zahtijeva vlagu. Istovremeno, visoke temperature za vrijeme nicanja i pomanjkanje vlage otežavalo je nicanje šumskog sjemena, kao i zakor jenjavan je sadnica koje su školovane. U 1972. godini bili su u vrijeme tretiranja ispunjeni uvjeti za uspješno djelovanje herbicida. Međutim, nadprosječno visoke količine padavina u drugoj polovici ljeta smanjile su perzistentnost herbicida prije vremena i doprinijele bržem zakorovljavanju. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Suzbijanje korova u sjemeništu U ovoj početnoj i najosjetljivijoj fazi razvoja konkurencija korova je za sadnice najopasnija i primjena herbicida je baš ovdje najpotrebnija. Ručnim i mehaničkim suzbijanjem korova stradava i ponik, a korovske vrste sa podzemnim izdancima stimuliraju se na još intenzivniji i bujniji razvoj. |
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M H» B HI Ö nj > o ci at H L; g § B § 5 M 3 >cd > T3 -Ö o d M P. > « >HI M H « H Ö T3 O n e > P, g Ö H rt n» c > L ? H H (1 t> -a ^ o o U P. > ,s > > H ;-; w E. .. , I > Ö Hi o M D > O f,- l tn ! đ > rH ´- > w w M > p H B < Ü - s W X > 8 D PH hi S )H O P. H CD H U > w t-i d Hi H G +» > 3 8 o a tj) n !> 3 o >L +i t» ^ HI M H <đ H a KJ > a) ed HI u h HI d 0J 3 o o (3 CO Hi t- T3 n. a\ Ö E > *1 > to T3 O +» U H 03 M : % > HJ Ö « = CO n rH CM rH en rH in /-I " a i-H rH LA o\ * Ü in a in CJ H & Ä earn OJ o H rH OJ H3 Vß .i CD <-\ 3 c´i 1-1 "*fc CO rH rH CO E H PI ä VO C-. rH r-\ * H Ir in* v> H CU > e fH "J O U rH e- c-. Ö o to rH t~ ffl H d o tc H C~ tft H I H> o C u q H n 2 Ü s LTi f\ w 01 rH rH rH C\ in tn r~i rH s´ a CO to O t- CJ H OJ t rH 0 tr. >-o o rH o a cn rH rH O PA rH rH r-\ in \J3,:-. vo * ff\ CO IT» >5 r J r-l in CO St St f^t C0 s VJ3 c- t- CTi VD O CO ;; S rH PJ 0 CTv CO t\i ; O n c\] KO -d OJ CT [-J3 c-, CO o. ri CJ -; t -VJ3 in cn CJ rH "* ra pj n M o to o in c-in OJ r-i CO CO OJ CO sJJ. ; -Ö-w rH ft M ci rH rf -; n c: o 1-1 (1 m 0. c" r-l PJ r-( 0 ´ c^ :". r-i r i c— in in ^H rH CO o\ d« " CO CO rH in to C ^i t— o CQ* N rH rH C-. t- TJ CO O o rH rH U rH W in 0-. OJ o C*N c- f i t— cn C% o" -i H CJ 01 t in H r-i H a U3 VO ;!°-rJ s* SJ d o U n * ü -> -rl J? H -H r-> flf t» Cd O * o JO to O u o:> 3 n PH a « r» = 3 S "-* "-* = CP PI |