DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 34     <-- 34 -->        PDF

agard and Gramoxon toxically on the Larch seedlings, while the same doses of
these herbicides allowed a normal development of Spruce seedlings.


— The urates Aresin, Tenoran, Patoran and Tribunal acted markedly toxically
on Scots Pine seedlings even in lower doses.
— Treflan and Balan were not toxic for seedlings.
— In the transplant beds none of the herbicides applied was toxic to transplants.
Only a small percentage of the most stunted transplants of certain treatments
died.
— Significant differences in heights of Lammas shoots were found, which
means that there was no depressive or stimulative effect on the height growth rate.
— On analysing the costs of the chemical and classical weed control it was
found that in chemical control they diminished by 95—143 times if no weeding was
performed, or 2—5 times if one weeding was performed.
or 2 — 5 times if one weeding was performed.
— In rescept of the recommendatios for a practical application in seedbeds
Gramoxon and Gesagard may be considered under similar conditions except in
Larch, also Treflan and Balan, if the composition of the weeds is such that species
for which they are inffective do not prevail.
— Urates are not recommended for practical application.
— In the transplant beds for practical application — under correct procedure
— can be recommeded the triazines Gesaprine, Agelon, Gesatop, and the benzonitriles
Casoron and Prefix.


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Makpeace , R. (1970, 1972): Weed control handbook. Blackwell Seinen. Publications,
Oxford. — 8. Georgijević , E. (1973): Suzbijanje korova u šumskom
gospodarstvu (skripta). Univerzitet u Sarajevu. — 9. Gorzelak , A. (1970): Badania
nad chemiczny zwalczaniem chwatow w szkölkach lesnych. Prace Instytutu
badawcego lesnictwa, Warszawa. — 10. Gorzelak , A. (1973): Zastosowanie herbicydow
i arborycydow w lesnictwie. — 11. Günther, G., Wachendorf, R.
(1966): Chemische Unkrautbekämpfung in der Forstwirtschaft BLV, München —
Basel — Wien. — 12. Halambek , M. (1972): Nove mogućnosti primjene herbicida
u rasadnicima četinjača. Šumarski list 3—4, Zagreb, 146—155. — 13. Halam bek,
M., Korunić, Z. (1973): Prva iskustva sa primjenom terabola u šumskom
rasadniku. Jugoslavenski simpozijum o borbi protiv korova u brdsko planinskom
području, Sarajevo, 303—310. — 14. Kišp at i ć, J., Böhm, A. (1962): Primjena
herbicida u šumarstvu. Polj. šumarska komora NRH, Zagreb. — 15. Kojić , M.,
S tanko vić. A., Čanak, M. (1972): Korovi — biologija i suzbijanje. Institut
za zaštitu bilja, Novi Sad. — 16. Lanz, W. (1968): Dan Unkrautmittel Prefix seine
Wirkungsweise und Anwendungmöglichkeiten in Forstkulturen. Allg. Forst schritt
6, 91—93. — 17. L o j d a, M. (1966): Uništavanje korova u rasadnicima četinjača
upotrebom herbicida. Radovi Jugoslavenskog Instituta za četinjače, Zagreb, 2,
48—55. — 18. Oldenkamp , L. (1970): Experience with chlorthiamid and dichlorbenil
for weedcontrol in plantations. Materijal sa IUFRO zasjedanja u Ljubljani,
1970. 1—6. — 19. Stank o vić, A. (1972): Fitoformacija — II dio. Društvo za zaštitu
bilja SR Srbije, Novi Sad. — 20. V a 1 k o v a, O. (1969): Harnstoffderivate zur
Unkrautbekämpfung in der Forstpflanzgärten. Beiträge zur Forstwirtschaft, Eberswalde,
60—67. — 21. Valkova , O. (1970): Unkrautbekämpfung in der Forstpflanzgarten.
Materijal sa IUFRO zasjedanja u Ljubljani, 1—5. — 22. Weber , E. (1967):
Grundriss der Biologischen Statistik. Gustav Fischer Verl., Stutgart. — 23. Zekić,
N. (1969): Rezultati primjene prometryna i atrazina u rasadniku. Narodni
šumar, 10—12, 593—604. — 24. Zekić , N. (1972): Rezultati primjene herbicida
Gramoxona i Reglona u šumskim rasadnicima. Šumarstvo, 1—2, Beograd, 15—23.


— 25. Zekić , N. (1972): Ispitivanje djelovanja nekih triazinskih preparata na korove
i sadnice u šumskim rasadnicima, 10. Jugoslavensko zasjedanje o borbi protiv
korova, Novi Sad, 215—223. — 26. Zekić , N. (1973): Efikasnost djelovanja preparata
Casoron i Prefix kod suzbijanja korova u šumskim rasadnicima. Jugoslavenski
simpozij o borbi protiv korova u brdsko planinskim područjima, Sarajevo,
283—291. — 27. Zekić , N., Cukac , N. (1973): Rezultati primjene nekih novijih
preparata kod suzbijanja korova u šumskim sjemeništima. Jugoslavenski simpozij
o borbi protiv korova u brdsko planinskim područjima, Sarajevo, 293—300. —
28. Prospekti kemij. fabrika o herbicidima (1966—1973).
Summary


Chemical weed control in forest nurseries


On the basis of results of 3-year trials performed in seedbeds and transplant
beds of forest nurseries, the conclusion to be reached is as follows:


— In seedbeds the herbicides Gramoxon and Gesagard reduced significantly
the infestation by one-year weed species, while the weed perennials were only
partially suppressed.
— Treflan and Balan demonstrated no high effectiveness against the total
weed infestation, but the sporadic weed species were reduceg significantly.
— The urates Aresin, Tenoran, Patoran and Tribunil exhibited a midling
effectiveness against weeds.
— In transplant beds the best results in weed control were achieved by the
trizaines Gesaprine, Agelon, Gesatop, and benzonitriles Casoron and Prefix. They
suppressed effectively and significantly the annual weed species as weel as the
resistant perennial ones except Circisium arvense (L.) Scop.
— Gramoxon and Region acted very quickly but also briefly on almost all
the respresented weed specil. A better effectiveness gave Gramoxon.
— The urates Aresin and Tribunil did not act satisfactorily on weed annuals
and even less on perennials. Regarding the seedling tolerance of herbicides, Ges


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— Treflan i Balan nisu pokazali visoku efikasnost djelovanja na ukupnu
zakorovljenost, ali su pojedine vrste značajno reducirane.
— Ureati — Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunu pokazali su osrednju
efikasnost djelovanja na korove.
— U rastilištu najbolje rezultate u suzbijanju korova pokazali su triazini
— Gesaprim, Agelon i Gesatop i benzonitrili Casoron i Prefix. Oni su efikasno
i signifikantno suzbili kako jednogodišnje, tako i otporne višegodišnje vrste
izuzev Cirsium arvense (L.) Scop.
— Gramoson i Region djelovali su veoma brzo, ali i kratkotrajno, na
gotovo sve zastupljene korovske vrste. Bolju efikasnost djelovanja imao je
Gramoxon.
— Ureati Aresin i Tribunil nisu djelovali zadovoljavajuće na jednogodišnje,
a pogotovo na višegodišnje vrste.
— U pogledu tolerancije ponika prema herbicidima Gesagard i Gramoxon
toksično su djelovali na ponik ariša, dok su iste doze ovih herbicida
dozvoljavale normalan razvoj smrekovog ponika.
— Ureati: Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunil izrazito su toksično djelovali
na ponik običnog bora i kod niže doze.
— Treflan i Balan nisu bili toksični za ponik.
— U rastilištu ni jedan od primijenjenih herbicida nije bio toksičan za
sadnice. Samo mali postotak najkržljavijih sadnica kod nekih tretmana se
osušio.
— Nisu konstatirane signifikantne razlike u visini ljetorasta, što znači
da nije bilo depresivnog, a ni stimulativnog uticaja na prirašćvanje u visinu.
— Analizom troškova kemijskog i klasičnog suzbijanja konstatirano je
da se oni kod kemijskog suzbijanja smanjuju za 95—143 puta, ako se ne
izvrši ni jedno plijevljenje, i 2—5 puta ako se izvrši jedno plijevljenje.
— U pogledu preporuka za operativnu primjenu u sjemeništu mogu doći
u obzir Gramoxon i Gesagard u sličnim uvjetima, izuzev kod ariša, kao i
Treflan i Balan ako je sastav korova takav da ne prevladavaju vrste na koje
oni ne djeluju.
— Ureati se ne preporučuju za operativnu primjenu.
— U rastilištu se za operativnu primjenu uz pravilan postupak mogu
preporučiti triazini — Gesaprim, Agelon i Gesatop i benzonitrili Casoron i
Prefix.
LITERATURA


1. Belkov, V. P. i dr. (1973): Osnovi himičeskoj borbi s sornjakami v lesnih
pitomnikah. Lesnaja promišlenost, Moskva. — 2. Burschel , P. (1958): Untersuchungen
zur chemischen Unkrautbekämp ung in Forstbaumschulen. Med. Landbowhogeschool,
Gent., 1041—1055. — 3. Burschel, P., Röhr ig, E. (1960): Unkrautbekämpfung
in der Forstwirtschaft. Verl. P. Parey, Hamburg — Berlin. —
4. Dorotka , N. (1970): Suzbijanje korova u povrću i duvanu primjenom herbicida
Treflan. IX Jugoslavensko savjetovanje o borbi protiv korova, Beograd, 1—5.
— 5. Feiler, S. (1964): Zur Anwendbarkeit von Prometryn in Gehölzsaten, Wissenschaftliche
Zeitschrift der Technischen Uniwersität, Dresden, 13., 586—588. —
6. Feiler, S. (1965): Neue Erkentnisse auf dem Gebiet der chemischen Unkrautbekämpfung
in der Deutschen Demokratischen Republik. Wissenschaftliche Zeitschrift
der Technischen Universität Dresden, 14., 1576—1579. — 7. Fryeer , J.


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Slika 5. Casoron 40 kg/ha 6 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić.


Slika 6. Prefix 40 kg/ha 6 sedmica nakon primjene. Foto: N. Zekić.


U rasadniku Busovača troškovi klasičnog suzbijanja korova su bili u poređenju
sa kemijskim suzbijanjem (kod primjene 3 kg/ha jednog od triazinskih
preparata) 115—143 puta veći ako se kod kemijskog suzbijanja ne izvrši
ni jedno plijevljenje ili 4—5 veći ako se izvrši jedno plijevljenje.


U rasadniku »Stanovi« — Doboj troškovi klasičnog suzbijanja korova
u usporedbi s kemijskim (kod primjene 3 kg/ha jednog od triazinskih preparata)
su bili 95—127 puta veći ako se ne izvrši ni jedno plijevljenje ili 2—3
puta veći ako se izvrši jedno plijevljenje.


Praćenjem vremena koje se troši na plijevljenje tretiranih i netretiranih
parcela u ova dva rasadnika konstatirano je, da se za netretirane parcele
troši u prosjeku 10—12 min/m2, a za tretirane 2—6 min/m2.


ZAKLJUČCI


Na osnovi rezultata trogodišnjih ispitivanja provedenih u sjemeništima
i rastilištima šumskih rasadnika može se zaključiti slijedeće:


— U sjemeništu herbicidi Gramoxon i Gesagard signifikantno su smanjili
zakorovljenost jednogodišnjih korovskih vrsta, ali su višegodišnje vrste
samo djelomično suzbijene.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Prosječne visine Ijetorasta sadnica i fitotoksično djelovanje na sadnice


Tabela 11.
S a
M aM<
u >— i
XI
O
ci
a

c/i >
L h
>T 3
Varijante rt <->
P 3Art
c/i C

0* >
u-0 3
1= 3
ftOi
r—j
O cn
»Busovača«
u Busovači
1971 smreka
(2+1)
Gesaprim
Gesaprim
3 kg/ha
4 kg/ha
5,9 ±
5,4 ±
0,30
0,30

Gesaprim 5 kg/ha 5,2 ± 0,40 —
Agelon 3 kg/ha 5,5 ± 0,52 —
Agelon 4 kg/ha 5,6 ± 0,49 —
Agelon 5 kg/ha 5,9 ± 0,35 —
Kontrola 5,2 ± 0,57
»Busovača«
u Busovači
1972 obični bor
(2 + 1)
Gesaprim
Gesaprim
3 kg/ha
4 kg/ha
17,6 ±
17,8 ±
0,46
0,83
— 1
1
Gesatop 3 kg/ha 17,9 ± 0,23 1,5 2—3
Gesatop 4 kg/ha 17,2 ± 1,08 1,7 2—3
Tribuni! 3 kg/ha 19,2 ± 1,01 2,2 3
Tribunu 4 kg/ha 18,7 ± 2,64 2,1 3
Aresin 3 kg/ha 17,3 ± 1,44 1,8 2—3
Aresin 4 kg/ha 17,7 ± 2,27 1,5 2—3
Casoron 40 kg/ha 16,6 ± 1,14 1,3 2
Casoron 60 kg/ha 16,9 ± 1,76 2,1 3
Prefix 40 kg/ha 17,0 ± 0,67 2,3 3
Prefix 60 kg/ha 16,9 ± 0,69 2,3 3
Kontrola 17,8 ± 1,56
Troškovi klasičnog i kemijskog suzbijanja korova Tabela 12.


rt
q > .


´a C3


a rt


Broj
plije vljenja
u to ku
godi ne


Troš kovi
za kemijsko
sred stvo
din.


Objekat


Ukupni troškovi


T3


a
(A 0


OT3


Bi M
a _


—( C/l


-


Nači
suzb
koro


Rasadnik
»Busovača«
u Busovači


Rasadnik
»Stanovi«
Doboj


klasični
kemijski
kemijski


klasični
kemijski
kemijski


140
3—4
3-4


525
5—6
5—6


42,50
42,50
42,50


40,00
40,00
40,00


4—5

1


3-4

1



80,00
80,00

420,00
420,00


23.800,00—29.750,00
207,50— 250,00
6.157,50— 6.200,00


63.000,00—84.000,00
620,00— 660,00
27.200,00—27.600,00




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Slika 1. Gesagard (prometryn 50 «Vo) u sjemeništu, 6 sedmica nakon primjene.
U pozadini kontrola. Foto: N. Zekić.
Slika 2. Gramoxon u sjemeništu (4 l/ha) 6 sedmica nakon primjene.
U sredini kontrola. Foto: N. Zekić.


Suzbijanje korova u rastilištu


U odnosu na sjemenište, primjena herbicida u rastilištu je lakše ostvariva,
ali je ipak vezana s nizom problema o kojima kod operativne primjene
treba voditi računa. Naime, ukoliko je primjena nekog herbicida i dala dobre
rezultate, treba misliti na to da dugotrajna i sistematska primjena istih
herbicida može dovesti do njihovog akumuliranja u zemljištu i negativno
djelovati na plodnost zemljišta. S druge strane može doći i do promjene
u sastavu korovske flore i pojave rezistentnih korova, koji ranije nisu predstavljali
problem. Zbog toga je neophodno vršiti izmjenu herbicida i onda
kada su efikasno djelovali na suzbijanje korova.


Herbicidi Gramoxon i Region primijenjeni u rastilištu smreke (tab. 6)
osjetno su smanjili zakorovljenost i jednogodišnjih i višegodišnjih vrsta.


Od višegodišnjih vrsta najuspješnije je suzbijena dominantna vrsta
Agropyron repens (L.) P. B. sa koeficijentom efikasnosti 73,3 %—99,2 %. Veću
rezistentnost ispoljile su od višegodišnjih vrsta Cirsium arvense (L.) Scop.
i Convonvulus arvensis L„ a od jednogodišnjih Stellaria media Will.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Isti herbicidi imali su nešto slabiju efikasnost djelovanja u rasadniku
»Arboretum« — Slatina, čemu je vjerojatno bio uzrok teži mehanički sastav,
kao i veći sadržaj humusa, uslijed čega je i adsorpcija herbicida bila veća.
Djelovanje herbicida na korove i ovdje je bilo veoma efikasno kod jednogodišnjih
korova, a nedovoljno efikasno za višegodišnje korove.


Razlike u djelovanje herbicida i doza nisu bile signifikantne, ali je trajnost
djelovanja Gesagarda bila veća.


Treflan i Balan, u vrijeme primjene, novi herbicidi obećavali su prema
prospektima i drugim istraživanjima (4, 21, 28) širok spektar i visoku efikasnost
djelovanja. Međutim, procenat smanjenja ukupne zakorovljenosti nije
bio velik. Ovo se prije svega može protumačiti sastavom korovske vegetacije
u kojoj su prevladavale višegodišnje vrste s vegetativnim razmnožavanjem
na koje ovi herbicidi djeluju samo kad se razvijaju iz sjemena. Na jednogodišnje
sjemenske korove ovi herbicidi imali su zadovoljavajuće djelovanje.


Herbicidi iz grupe uree: Aresin, Tenoran, Patoran i Tribuni!, koji su
prema nekim autorima (20) dali dobre rezultate, u šumskim sjemeništima
nisu pokazali zadovoljavajuću efikasnost (tab. 4).


Velikim dijelom se ova nedovoljna efikasnost ureata, kao i Gesagarda
koji je radi upoređenja uključen u ogled, može pripisati visokim količinama
padavina (tab. 1) koje su omogućile brže razlaganje preparata i skratile njihovo
djelovanje, a istovremeno pogodovale bujnom razvoju i bržoj regeneraciji
korova.


Iz rezultata težinskih analiza konstatiramo da su se oni uglavnom poklapali
s rezultatima o broju korova. Na tretmanima s najboljim efektom težine
korova su u odnosu na kontrolu bile 5—6 puta manje (tab. 5).


U5AM]!l!.,CCHyElJillE"-TlEMV!C 6raf I
SJtftEIHlTI


1971


HOSJEČM IUI UUU M ms


Graf 2


pHMMOIK!/ha HS»lM,tlHIIIHIJIVE--UClEVIE
IISESAGAU <%lha


SJEHEUlflE
1170
JUMMXIIU St/ha
3 GESA.GA.il. 5JigJta


H»eJECUUEŽ]lUliM»VAMSlll!


luuaiiuu/ha


IISEMAinuglta
S5UMXM St/ha
đeESASAH 5!#ia




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 18     <-- 18 -->        PDF

Zbog osjetljivosti ponika kemijsko suzbijanje korova u sjemeništu je
teško ostvarivo. Od herbicida, koje je moguće primijeniti u sjemeništu, dolaze
u obzir oni koji se primjenjuju prije sjetve i poslije sjetve, a prije nicanja,
a rjeđe se mogu koristiti herbicidi nakon nicanja.


Efikasnost djelovanja herbicida koje smo primijenili u sjemeništu bila
je različita, zavisno od vrste i doze herbicida, objekta kao i godine primjene.


Herbicidi Gramoxon i Gesagard efikasno su suzbili najveći dio zastupljene
korovske flore (74,8 %—82,7 %), tab. 2, graf. 1 i 2, fot. 1 i 2.


Od dominantnih vrsta veoma dobro su suzbijene jednogodišnje vrste kao:
Spergula arvensis L., Stellaria media L. i Sinapis arvensis L. (75,5—99,4 %),
dok su višegodišnje vrste kao Agropyron repens (L.) P. B., Cirsium arvense
(L.), Scop., Convonvulus arvensis L. i Sonchus arvensis L. samo djelomično
suzbijene.


prosječan broj korova j30^_m´" i efilcasnost
djelovanja herbicida u sj^jnij^jariša


"Curine njive" - Trebsvić_1970.


Tabela 2.


Gramoxon lit/ha Gesagard kg/ha
Kon


4 5 4 5


Vrsta korova tro


Broj Broj Broj Broj la


KE "/, KE % KE % KE %


korov. korov


korov korove


Agropyron reoens (L.)


P.E. 12,2 86,5 U,5 32,4 2o,7 5o,7 16,0 60,8 40,8
Cirsium arvense (I,.)


5 o,4 9,5 69,o 14,0 45,7 16,2 47,2 3o,7
3cop.


loo,o loo ,0 loo,o o,2 93,0 lo,2
Conium maculatura L.


17,0 55,8 18,o 53,2 7,5 3o,5 5,2 86,4 38,5


Convonvulus arvensis L.


loo,o loo,o loo,o loo,o 2,2


Galeopsis tetrahit I.
Geranium rotundifolium o,Z 86,6 loc ,0 loo ,0 o,7 53,3 1,5
Glechoma hederacea L. loo ,0 100,0 loo,o loo,o 0,2
Linaria vulgaris Mill, o,7 3o,o 1,0 4,2 o,5 50,0 1,0
polygonum aviculare I. 1,7 81,1 1,2 86,6 o,2 97,7 o,2 97,7 9,0
Sinapis arvensis I.,. 4,2 88,6 4,o 89,1 9,0 75,5 2,5 33,2 37,o
Sonchus arvensis 1. 2,5 Oo,6 4,5 67,7 12,o 22,6 3,5 77,4 15,5
Spergula arvensis I. o,5 99,2 o,5 99,2 4,7 92,3 4,2 93,2 61,7
Stellaria media L. 2,5 93,3 o,7 98,1 0,2 99,4 3,o 92,o 37,5
Taraxacum officinal" W* 100,0 loo,o 0,2 loo,o o,2
Tussilago farfara L. o,2 o,7
Veronica chamaedrys I,. 0,5 20,5 loo,o loo,o loo,o o,7
Vicia oracca Ii. loo,o o,5 28,6 0,2 71,4 0,2 71,4 o,7


Ukupno 57,4 8o,2 51,4 82,7 73,6 74,8 52,4 81,8 207,4


S6 u odnosu na kontrolu 19,8 17,3 25,2 18,2




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 15     <-- 15 -->        PDF

METODA RADA I MATERIJAL


Istraživanja su provedena od 1970. do 1973. godine u šumskim rasadnicima
»Curine njive« — Trebević i »Arboretum« — Slatina kod Sarajeva, Sjemensko
rasadničkoj stanici »Busovača« u Busovači i rasadniku »Stanovi«
kod Doboja. Vršena su ispitivanja efikasnosti djelovanja herbicida na korove,
kao i njihovog utjecaja na ponik i sadnice šumskog drveća u sjemeništima
i rastilištima spomenutih šumskih rasadnika.


U sjemeništu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (4 i 5 l/ha), Gesagard
(3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha), Treflan (2,5 i 3,5 l/ha), Balan (5 i 7,5 l/ha),
Tenoran (3 i 4 kg/ha), Patoran (3 i 4 kg/ha) i Tribunu (3 i 4 kg/ha).


U rastilištu su primijenjeni herbicidi: Gramoxon (3 i 5 l/ha), Region (3
i 5 l/ha), Gesaprim (3,4 i 5 kg/ha), Agelon (3,4 i 5 kg/ha), Aresin (3 i 4 kg/ha),
Tribunu (3 i 4 kg/ha), Casoron (40 i 60 kg/ha), Prefix (40 i 60 kg/ha).


Ogledi su postavljeni po slučajnom blok sistemu sa 3—4 ponavljanja.
Veličina osnovnih parcela iznosila je u sjemeništu 2—2,5 m2, a u rastilištu
4—6 m2.


Vrste na kojima su ispitivanja vršena bile su u sjemeništu: smreka
[Picea abies (L.) Karst], obični bor (Pinus silvestris L.) i evropski ariš (Larix
decidua Mili.), a u rastilištu: smreka [Picea abies (L.) Karst]) starosti
2+0 i 2+1 i obični bor (Pinus silvestris L.) starosti 2+1.


Tretiranje herbicidima je vršeno u periodu od polovine aprila do polovine
maja, najčešće pri mirnom i vedrom vremenu, ručnom, leđnom ili specijalnom
»Uniro« prskalicom sa štitnicima ili ručnim rasturanjem granula
kod granuliranih herbicida. Vrijeme primjene herbicida kretalo se u sjemeništu
od mjesec dana prije sjetve do pred samu sjetvu ili od 2 — 3 dana iza
sjetve do pred samo nicanje, zavisno od osobina primijenjenih herbicida, a
u rastilištu 5—7 dana nakon školovanja ili odmah nakon okopavanja kod
sadnica koje se nisu školovale.


Zemljište na kome su herbicidi primijenjeni bilo je potpuno čisto od
korova ili su korovi bili u početnoj ili nešto starijoj fazi razvoja.


Ocjenjivanje efikasnosti djelovanja primijenjenih herbicida obavljeno je
6 sedmica nakon tretiranja, na osnovu utvrđivanja prosječnog broja korova
po vrstama i ukupno na 1 m2, kao i utvrđivanjem koeficijenta efikasnosti
(po Dodel-u) za svaku vrstu, kao i ukupnu korovsku populaciju. Koeficijent
efikasnosti označen je sa KE.


Kao pokazatelj efikasnosti služila je i težina suhe mase korova određena
ukupno za sve vrste i izražena u gr. po m2.


Utvrđivanje utjecaja herbicida na ponik i sadnice vršilo se praćenjem
fitotoksičnih pojava u toku vegetacije, konstatiranjem postotka uginulih ili
oštećenih biljaka prema skali EWRC (1—9) i mjerenjem visine ljetorasta
sadnica na kraju vegetacije.


Podaci su obrađeni standardnim statističkim metodama (srednje vrijednosti,
srednje greške, analiza varijanse), a ocjena signifikantnosti razlika
između prosjeka provedena je Duncan-ovim »multiple range testom« (22).


U terenskim radovima i obradi podataka učestvovala je ing. N. Ćukac.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 14     <-- 14 -->        PDF

KEMIJSKO SUZBIJANJE KOROVA U ŠUMSKIM RASADNICIMA*


NADA ZEKIĆ, dipl. ing. šum.


Institut za šumarstvo Sarajevo


UVOD I PROBLEMATIKA


Suvremene metode gospodarenja u šumsko-uzgojnim radovima zahtijevaju
intenziviranje i povećanje produktivnosti u rasadničkoj proizvodnji.
Rastućoj potrebi na sadnom materijalu ne može se udovoljiti pri klasičnom
načinu suzbijanja korova. U današnjim uvjetima prelaska na velike centralne
rasadnike, osiguranje sezonske radne snage za ove poslove često predstavlja
pravi problem. Javlja se potreba za bržim, efikasnijim i ekonomičnijim načinom
suzbijanja korova.


Veoma uspješni rezultati u rješavanju ovog problema ostvareni su i koriste
se već niz godina u poljoprivredi primjenom kemijskih sredstava za
suzbijanje korova — herbicida. Međutim, zbog kompleksnog utjecaja na sredinu,
kao i ovisnosti od nje ne bi trebalo pristupati operativnoj primjeni
bez temeljitih prethodnih ispitivanja.


Veći broj istraživačkih radova iz ove oblasti nalazimo uglavnom u stranoj
stručnoj literaturi: Burschel P. (1958), Burschel P. und Röhrig


E. (1960), Feiler S. (1964), (1965), Günther G., Wachendor ff R.
(1966), Val kova O. (1967), (1970), Gorzelak A. (1970) i dr. U domaćoj
stručnoj literaturi samo mali broj radova posvećen je ovoj problematici:
B Ö h m A., K i š p a t i ć J. (1962), L o j d a M. (1969), Z e k i ć N. (1969), (1972,
(1973), HalambekM. (1972), GeorgijevićE. (1973), Ćukac N. (1973),
HalambekM., Korunić Z. (1973).
Imajući u vidu potrebu za što hitnijim rješavanjem problema suzbijanja
korova u šumskim rasadnicima, kao i ekonomičnost i efikasnost kemijskog
suzbijanja korova, ali i moguće posljedice njegove nekontrolirane primjene,
poduzeli smo ispitivanja više vrsta i doza herbicida u nekoliko šumskih rasadnika.


Cilj ovih ispitivanja bio je da se ispita mogućnost kemijskog suzbijanja
korova u šumskim rasadnicima, kako bi se u tom pogledu operativi pružile
informacije i preporuke.


* Ispitivanja je finansirala Republička zajednica za naučni rad — Sarajevo.


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Uginuli i oštećeni ponik


Tabela 10.


S3
Objekat Godina Tretmani ni rt-u
* J oj
W5 >
4: b
3
So» Ö d
sKO
art
O i«
»Curine njive«
Trebević
1970 Gramoxon 4 l/ha
Gramoxon 4 l/ha
Gesagard 4 kg/ha
Gesagrad 5 kg/ha
ariš 20
30
30
35
5
6
6
7
Kontrola


»Arboretum« —
Slatina
1970 Gramoxon 4 l/ha
Gesagard 4 kg/ha
smreka —

1
1
Kontrola — —
»Curine njive«
Trebević
1971 Treflan 2,5 l/ha
Treflan 3,5 l/ha
smreka
2
1
3
Balan 5 l/ha — 1
Balan 7,5 l/ha 1 2
Kontrola — —


»Stanovi« — Doboj 1972
Gesagard 3 kg/ha obični bor 1
Gesagard 4 kg/ha 1 2
Aresin 3 kg/ha 60 8
Aresin 4 kg/ha 65 8
Tenoran 3 kg/ha 25 6
Tenoran 4 kg/ha 25 6
Patoran 3 kg/ha 25 6
Patoran 4 kg/ha 40 7
Tribunil 3 kg/ha 20 5
Tribunil 4 kg/ha 25 6
Kontrola — —


EKONOMSKI EFEKTI KEMIJSKOG SUZBIJANJA KOROVA


Operativna primjena rezultata dobivenih ovim istraživanjima imala bi
ekonomsko opravdanje samo u slučaju da se na ovaj način mogu smanjiti
troškovi i ostvariti uštede. Obzirom da naša istraživanja nisu imala za cilj
da rješavaju ovu problematiku, izvršili smo samo približnu kalkulaciju troškova
u dva veća rasadnika »Sjemensko rasadničkoj stanici Busovača« u Busovači
i »Stanovi« kod Doboja i došli do slijedećih rezultata (tab. 12).


143




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Osim triazina veoma dobre rezultate u suzbijanju korova u rastilištu
pokazali su herbicidi Casoron i Prefix primijenjeni zajedno s četiri druga
herbicida (tab. 8). Ovi herbicidi su bili veoma efikasni u suzbijanju gotovo
svih vrsta korova, kako jednogodišnjih tako i višegodišnjih (fot. 5 i 6).


Vrste koje se teško suzbijaju kao Agropyron repens (L.) P. B., Convonvulus
arvensis L. i Rumex acetosella L. suzbijene su uspješno. Slabija efikasnost
ovih preparata u odnosu na ostale zapažena je kod Trifolium sp., koje
su i prema drugim autorima rezistentne na njih (7).


Efikasnost djelovanja ureata — Aresina, a naročito Tribunila nije zadovoljila
(13,5 %-32,8 %).


Rezultati težinske analize poklapali su se uglavnom sa rezultatima o
broju korova. Na parcelama sa najefikasnijim herbicidnim djelovanjem težine
su bile manje od težina kontrole za: 19,4 puta — Gramoxon 3 l/ha, 14,3
puta Gesaprim 5 kg/ha, 14,3 puta — Casoron 60 kg/ha.


Utjecaj herbicida na ponik i sadnice


Kod primjene herbicida u sjemeništu veoma je važno da herbicidi osim
efikasnog djelovanja na korove ne djeluju toksično na ponik. Ovo je veoma
teško ostvariti jer su i mlade biljčice ponika osjetljive na gotovo sve primijenjene
herbicide. Ovdje nije moguće koristiti prednost da sadnice imaju
dublji i razvijeniji korjenov sistem od korova, do kojeg herbicidi ne dopiru.
Zato treba tražiti druge mogućnosti da se i pored primjene herbicida omogući
nesmetani razvoj ponika. Primjenjivali smo stoga herbicide koji se koriste
prije sjetve, ili poslije sjetve, a prije nicanja. Za vrijeme nicanja, u periodu
ekstremne osjetljivosti, ne dolazi u obzir primjena herbicida.


Kod herbicida primijenjenih prije sjetve — Treflana i Balana nije bilo
ugibanja ponika u većem procentu.


Od herbicida primijenjenih odmah nakon sjetve Gesagard je pokazao
dosta visoko toksično djelovanje na ponik ariša, dok su iste doze ovog herbicida
dozvoljavale normalan razvoj smrekovog ponika.


Ureati — Aresin, Tenoran, Patoran i Tribunu primijenjeni, također, neposredno
nakon sjetve izrazito su fitotoksično djelovali na ponik običnog
bora, čak i kod niže doze, što nije u skladu sa zapažanjima nekih autora (20).


Gramoxon primijenjen u početku nicanja dok još sjemene ljuske zatvaraju
kotiledone nije oštetio ponik smreke, ali je poniku ariša zbog osobine
da neujednačeno niče nanio ozbiljna oštećenja.


Kod primjene herbicida u rastilištu od prvorazredne je važnosti da ne
djeluju fitotoksično na sadnice i ne izazovu depresiju rasta. Štete i gubici
koji bi uslijed toga nastali ozbiljnijeg su karaktera nego u sjemeništu, jer
su to biljke u čije su podizanje već uložena znatna sredstva.


Kod svih tretmana u rastilištu pratili smo da li se javljaju pojave žučenja
i sušenja i konstatirali da se samo manji postotak kržljavijih sadnica
kod pojedinih tretmana osušio.


Mjerenjem visine Ijetorasta nastojali smo utvrditi da li postoji neko
depresivno ili stimulativno djelovanje na sadnice (tab. 11).


Iz testa signifikantnosti zaključili smo da su postojeće razlike u visini
Ijetorasta bile slučajne i da se ne bi mogle pripisati utjecaju primijenjenih
herbicida na prirašćivanje u visinu.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Slika 3. Operativno tretirana parcela sa Gesaprimom 50 (3 kg/ha) 8 sedmica
nakon primjene. Foto: N. Zekić.
Slika 4. Netretirana parcela na kojoj su izvršena već 3 plijevljenja.
Foto: N. Zekić.


Prosječne težine suhe mase korova — rastilište Tabela 9.


Objekat Godina
»Arboretum« — Slatina 1970


»Busovača« u Busovači 1971


»Busovača« u Busovači 1972


Varijanta Težina gr/m2 ± m


Gramoxon 3 l/ha 20,58 ± 10,09
Gramoxon 5 l/ha 9,41 ± 3,14
Region 3 l/ha 32,41 ± 2,28
Region 5 l/ha 34,56 + 7,20
Kontrola 182,49 ± 29,60


Gesaprim 3 kg/ha 18,84 ± 7,55
Gesaprim 4 kg/ha 9,17 ± 3,79
Gesaprim 5 kg/ha 13,02 ± 6,63
Agelon 3 kg/ha 8,78 ± 3,26
Agelon 4 kg/ha 13,95 ± 4,76
Agelon 5 kg/ha 12,02 ± 4,78
Kontrola 126,08 ± 4,64


Gesaprim 3 kg/ha 134,03 ± 11,87
Gesaprim 4 kg/ha 57,66 ± 6,99
Gesatop 3 kg/ha 65,55 ± 8,42
Gesatop 4 kg/ha 61,71 ± 3,50
Tribunil 3 kg/ha 118,36 ± 17,09
Tribunil 4 kg/ha 84,10 ± 9,78
Aresin 3 kg/ha 102,33 ± 15,10
Aresin 4 kg/ha 57,00 ± 4,00
Casoron 40 kg/ha 54,20 + 8,79
Casoron 60 kg/ha 14,12 ± 9,94
Prefix 40 kg/ha 72,56 ± 8,17
Prefix 60 kg/ha 43,19 ± 3,44
Kontrola 202,60 ± 42,12




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 26     <-- 26 -->        PDF

IE


3.´ ´3.´ ´2- ´ ´ ´ 3 8 a < ESS ´ ´ S3 S39 » > S 3S3S 3


I


!


Iffillflili 1


1


I
I
g





\ 4


*


1


(0 id
o


I & 3 3i r i i S3 S ´ 3 ´ S- i´33 SS.i ´ »S ´ S -J


s


´ 335 ´ ´ ´ ´ ´ 533 iiii ™´´SS s


s


g . S 3-D 3. . . 38´ 8353´ ´3 S3"S
s


1 ITS


^ c- ^ r-^ O D CD <1 <-> M f -´ O^.^tsn. 1 ´ t °-0 ^ tD | (D n ^- C^ O °.


II
II
" OMO´C´´´--´"´0´"´-´0´ O"-´" 0 $ ~* ~ " "´ ^ *N~~* 2


3- ´»´B" ´S-´ ´3´2´ " =" 55 ´2 ´ ´ §-""


10 g


I O


I
I
:=


´.a


1 UJ


o


66,3


<
<
CI


Ii
"


V.
1 " s


! f; 1 1 0 , a., m . , ,

L s


a.
(0


g


<1


-J


L


Si 1 , 1 3 g- s " -.S . °-´ «-. ´ »- °2S 1 3 "-´ Sto °


2


´ s


1 5 S 5´ ´ 8 ´ S--´ ´ L2-´´´ ´ ´ Sss ´ ´ SS ´ 5|


i


r-


s


^i ´ ´ ´ ´ rvio a o o -j ™" o "> as r- i^


J a


89 2


70.2


100.0


30.3


100.0


100.0


100.0


90.3


81.8


100.0


100,0


100,0


100.0


100.0


100.0


100.0


90.9


90.9


100.0


100,0


-


100,0


37,0


100,0


SS iS. 1 .S.S. 3. L - L"3´ . . S"S 3


70.2


41 6


~» o o o ö -*. o 2 ´ w


1 5


86,0


100.0


100.0


88.6


100.0


70.0


67,2


82,1


14,2


100.0


35.4


90.1


100.0


100,0


100,0


88,6


100,0


100.0


100.0


100.0


100,0


100,0


-


100.0


100.0


L 3™ L33" S´ S3


1 I


100.0


100.0


100,0


90,9,


100.0


846


100,0


100.0 100.0
100,0


100.0 100.0
100.0


18.1


48.4


60,6


100.0 100.0
5 7.1
100.0


78.9


67.6


100,0


1000


100,0


57.3


100.0


28.3


100,0


86,9


92.6


73,8


100,0


1O0.O


100.0


84.6


80.0


100.0 100,0 100,0
100.0


30.0


100.0


1000


100,0


100.0 100.0
100,0


100.0


100.0


100.0


100.0


303


1000


1000


1000


30,3


78.7


76,9


100.0


100.0


iob´,0 100.0 100.0


100.0 100.0
-


100,0


100.0 100.0
46.1


23.1


90.9


76,9


100,0


100.0


100.0


100.0


´100,0


1000


-


100.0


S rS s


~J ´ o Ö.W --" OJ a o ´ o" d —´ ^2 i i i i I __ i/j i/i


100,0 lOo.o 100,0


100O


100,0


loao


88,8


88.8


looo


50,0


100.0 100,0
50.0


50,0


85.2


88.8 100,0
259


100.0


46.2


100,0


100.0


17.7


100,0


100.0


100.0


266


82,2


42.2


100,0 100.0


46,3


76.9


100.0


«60


82,3


100.0


100.0


100,0


100.0


100.0 100.0 100.0
58.8 41.4
100,0


100,0


100,0


49.5


76 9


100,0 ICOfl


100.0


-


384


675


769


lOO.O


77.7


46.1


100,0


69.5


53,3


1O0.O


82.5


100.0


100 0


100,0


1000


100.0


loo.b


10 0.0
37,7


100.0


100,0


100.0


93,5


83,1


67,5


17.5


23.1


46.1


-


72 6


67,5


100,0


100.0


81.2


63.9


100.0


81.2 100,0 100.0
46.1


76,9


100.0


100.0


56.2 1000
89,5


100.0


100.0


81.2


100,0


100.0


55 2


loao


350


100,0 100.0


100.0 100.0
86.9 95.6
1000


100,0


82.3


100.0


812


100.0


100,0


100,0


100,0


100.0


90,9


75.6


100.0


100.0


82.3


.17.5


8 2.5
100.0


100 0


100,0


73.9


43,4


91.3


8 5.6
76,4


20.7


67.5


100 0.


86,9


100.0 100,0
825


! !


to


3


93,7


93.7


95.6


98.1


18,7


68.7


66.8


375


87.5 100.0
6 6.5
CO


s


5


r


CO.


3


in


2





s


s


B


nn


-


S


CO




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 25     <-- 25 -->        PDF

i ostalih varijanata bile veoma signifikantne, što znači da je i najniža doza
od 3 kg/ha bila dovoljna za uspješno suzbijanje korova.


Praćenjem toka zakorovljavanja konstatirano je da su tretirane parcele
ostale čiste tokom cijele vegetacije i da ih nije trebalo plijeviti do jeseni,
dok su netretirane parcele do tada plijevljene četiri puta.


Prosječan bi oj korova po m1" i efikasnost
(fjfiiovanjä* herbicida u rastiliStu smftZi?


——— jabel a 7.


"EusovaSa;; u BusovaSi 1971 e-
Gecaprim kg/ha Agelon kg/ha
Kon


Vrsta korova 4 3 5. tro


. 3 5 4


la
3r. KE i Br. KE %Br KE 55 Br KE % Br. KE % Er. KE*


Agropyron reoene


r


3,7 97,5 96,5 B,c 94,7 13,7 37,8 6,o 96,0 14,6 9o,4 153,3


(IO P.B.


Amaranthus retro


o,6 7o,o 0,6 7o,o -loo, 0 -100,0 -loo,o l,c 5o,o 2,0


flexus I.
Cirsium arvense


4,3 -2,7 -3,3 --loop 2-,3 -2,7 -o,7


(L.) Scop.
GalleoDSis ladanum


L. -----
o,3 --- -


C-alleopsis tetra


-100,0 -loo,o -100,0 -100,0 -loo,o -Loo,o 7,o


hit l.
Geranium rotundi


-lpo,o -100,0 -loo ,0 -100,0 -loo,o ´-L00,0 ö,4


foliun L.
Oxalis scetosella


L. -100,0 -loo ,0 o,3 97,7 -]0O,O -loo,o -loo.o 13,3
plantago media L. -loo,o -loo,o -1.00,0 -100,0 -loo,o -1.00,0 o,4
loa annua I. -loo,o -loo,o -Loo,o -loo, 0 100,0 -Loo,o lo,o
Polygonum convon1,0
56,5 o,3 36,9 -Loo,o 1,7 26,0 -100,0 -loo, 0 2,3


v ulus L.
Polygonum persi


-loo ,o -loo,o -loo ,0 -loo,c -loop -ioo,o 1,6


earia 1.
ItauunculuE reoens


L. -100,0 -100,0 o,3 5o ,o -loo, 0 -loqo loo,o 0,6
Roripa silvestris
3,7 89,1 100,0 1,7 95,0 3,3 9o,2 2,3 93,2 3,7 89,1 34,0


(IlO 3css.
Rumex acetoeella


2,3 57,5 4,3 . 95,4 o,7 93,2 1,3 98,6 1,3 93,6 4,3 95,3 34,7
Sajjina glabra


_ loo,C 100,0 -loo.o -Loo.o -Loo,o -loo,o 15,o


(Wild.) 1?.
Setaria glauoa(L)


5,7 84,1 5,7 9o,7 9,i ´84,1 5,5 91,8 2,7 95,5 3,3 o/i Ft 61,3
Sonchus asper. All -1.00,0 -loo, o -100,0 -100,0 -loo,o -100,0 0,4
Spergula arvensie


-loo,o -loo,o -loo,o -loo,o -100,0 _ 100, 0 1,0
Stellaria media


-loo ,0 -100,0 -loo ,0 -100,0 -loOjO -100,0 o,7


(L.) Vill.
Taraxacum offici


-loo,´: -100,0 -100,0 -loo, c -loo.c -lco,o 0,4


nale Web.
Trifolium crvensc


-loo ,0 -loo,o -100,0 -loo.c -loo,c -100,0 o,4
Vicia cracca L. -100,0 -100,0 -loo,o -loo,c -loo,c -loo, 0 o,4


Ukupno 25,: 33,6 "io o 95,2 24 fi 93,9 33,2 92,1 14,6 96,3 29,6 92,5 399,9


% u odnosu na


7,5 5,3 6,1 7,9 3,6 8,3


kontrolu




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 24     <-- 24 -->        PDF

Veoma rašireni i bujno razvijeni višegodišnji korovi kao: Agropyron
repens (L.) P. B., Rumex acetosella L., Roripa silvestris (L.) Bess., Oxalis acetosella
L. gotovo potpuno su suzbijeni. Jedino vrsta Cirsium arvense (L.)
Scop. ostala je potpuno rezistentna na oba herbicida.


Razlike u djelovanju između Gesaprima i Ageloma kao i razlike u djelovanju
između doza nisu bile signifikantne, dok su razlike između kontrole


"Arboretum" - Slatina 1970 g*-


Gramoxon lit/ha Region lit/ha


Kon


Vrsta korova 3 r 3 5


tro


la-


Broj KB % Broj KB * 3roj KE % Broj ICE %


Agropyron repens (ü. )J?.B 13,5 73,4 o,7 99,2 19,5 78,3 24,o 73,3 9o,o
Anagallis arvensis L. -100,0 1,2 71,4 3,o 28,5 5,o -4,2
Atriplex patula 1. --0,2 ---*? t -Chenopođium
albun L. o,2 Go,o -100,0 -loo,o 0,2 6o,o o,5
Cirsiun arvense(I.)Scop o.7 -1,5 -0,2 6o,o o,7 -0,5
Convonvulus arvensis I. 12,2 17,o 6,o 59,1 11,0 25,2 15,o -14,7
Equisetum arvense I, -loo,o -100,0 -loo,o 1,0 33,3 1,5
Glechoma hederaceun i. ----o,5 --r -
Medicago falcata I. 1,7 -------lamiura
purpureum 1. -loo,o -100,0 1,0 33,3 o,7 53,3 1,5
Kentha sp. ----o,5 ---Matricaria
ohamomilla 1 r loo,o 0,2 60,0 0,2 6o,o 0,5 -o,5
Linaria vulgaris Hill. ------1,2 --
Poa annua l. 0,2 93,7 o,7 78,1 lo,o -4,o -3,2
Plantago laneeolata I. o,5 ----. o,2 -Plantago
media %. -loo,o 0,2 60,0 0,5 --100,0 o,5
Polygonum aviculare 1. 0,2 92,5 -loo,o o,5 81,4 0,2 92,5 2,7
Eotentila sp. --o,7 -----Rumex
acetoša ! 0,2 So,o -.loo,o o,2 8o,o 2,5 -1,0
Runex acetosella I>. ------o,2 -Senecio
vulgaris 1. o,5 93,-7 o,5 93,7 4,5 43,8 6,5 18,7 8,0
Sonchus arvensis 1. -loo,o -loo,o o,2 97,6 1,2 85,8 8,5
Sonchus olcraceus 1, -loo,o -loo,o -loo,o -100,0 0,2
Spergula arvensis L. --0,2 ------
Stelaria media Till. 7,o 25,3 3,7 61,0 22,2 -23,5 -9,5
Taraxacum officinale«..


J^co 1,7 L6,o 2,2 56,o 4,2 16,0 3,o .4o,o 5,o
Trifolium sp. 0,2 71,4 0,2 71,4 -loo,o o,5 23,5 o,7


Ukupno ´43,8 71,4 IP, 2 88,o 78,2 61,3 9o,l 4o,9 152,7


fi a odnosu r-a kontrolu 33,6 12,0 3L ,7 72,1




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 23     <-- 23 -->        PDF

prosječne težine suhe_raase_Jcorova


-


Ob jekat Godina


"Curine njive." -1970
Trebević


"Arboretum"-Slatina 1970


"Curine njive" -1971
Trebević


"Stanovi" - Doboj 1972


Graf 3


usraisiE


imm\i m mm M ms.


w
ftfcÜ


3kg/ha
Dstg/ha
Sjemenište


Varijante


Gramoxon 4 lit/ha


Gramoxon 5 lit/ha


Gesagard 4 kg/ha


Gesagard 5 kg/ha


Kon-trola


Gramoxon 4 lit/na
Gesagard 4 kg/ha


Kontrola


Tref lan 2,5 l./ha.
Treflan 3,5 l./ha
Balan 5 lit/ha
Ealan 7,5 lit/ha
Kontrola


Gesagard 3 kg/ha


Gesagard 4 kg/ha


Lrenin 3 kg/ha
Areain 4 kg/ha
Tenoran 3 kg/ha
Tenoran 4 kg/ha
patoran 3 kg/ha
Patoran 4 kg/ha


Tribuni1 3 kg/ha


Tribunil 4 kg/ha


Kontrola


UUUlIlMClVlil


ilSTILISTE


«/i


Tabela 5.


Težina gr/m i m


5,68 ± o,79
4,o8 ± o,2G
9,32 ± 1,55
7,64 ± o,56


24,79 - 5,12


5,39 i 2,76


9,o8 ± 1,17


L7,23 * 2,91


lo,99 ± 3,65
7,97 ±14,09
19,42 ±lo,12
15,52 ± 5,87
49,46 - 4,o3


4o,7o ± 6,85
67,84 ±27,94
72,93 ±28,68
92,77 ±24,o5
128,93 ±31,lo
42,77 ±26,81
43,95 ±21,oo
54,85 ±2o,06
3o,51 ±34,19
62,11 ±15,90


95,6o ±17,42


3nf4


MOSJICU*. TEŽim JIMSM M nft.


(MM


doza3lig/ha
0do/a4tg/ha
D doza SUg/ta


ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 22     <-- 22 -->        PDF

.1 o o
p> CO en


*


r-i ´s


H o


3
3
O


o o tn G


o o


8 «*


s
s
1 i
CD 0 in


I
I
in Gl


L ´:.; S


I 0 O


6 O 0 Mi
CM I ´ w o ´..]


in
I 0 in


3 I a a o en en


o 0 in t´":


rH CVJ


CM m


tn rn CM


1 1 I
U3 :: CO "r:


s 8


en ^ ´"i


I
I
o m O
o N H*
WS in 0


I 1 s S


en 0
Ol


-


en o


o °«
H CI in in o CM


n


O Ü


CO
« P
o
d 1


I o i


o


o


C"l !
1
o
1
[CT-.
o UD CJ t-´


LT\ a o o


o o


. c
o o t-o


t
CO CM


CO


s -J-1
7 2
0 0"i


CO


i


! 1-4


S c-. s &


t-o ,´ r^


.


t-c


:´.
c-


o CPi
i
i
m o LT,


g s s


er.


* 0 1I


I °„ 1


C´´l ´


a


c CO c


°. c-CJ
":
i g" ca i i´i´


I D


C´A.


3
3
fr(
n P"l en 0


t 1
pH H


W a» »


ca


1
tC i iI !
4


-.( (4


u 4


ta a


a V H q H
Q>
Pi


a H


o
to
CJ


D. P.
O -.1
i |
U
1


H


:>> o


to ! i r-l


i


o s
0


l


CJ


o


o
o
H


1


o


0
c


I


o
0
r-1



a


o


o


H


1


o


o
o


I


O


1


o


I


o


0


0


1


g


1


H
s
o
M


b


o
at


d
H


EH


g


3


in


ts


H


V-


in


L
o


m


-IT


s


o


Cft


!




P




CA


3


L


\D


O


o


3


I




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Oba herbicida su djelovala već nakon 24 sata na korove, ali kako se ne
zadržavaju u zemljištu, što im je s jedne strane prednost, trajnost njihovog
djelovanja iznosila je svega 4 sedmice. Nakon toga korovi su se regenerirali.


Gramoxon je djelovao bolje i na monokotiledone i dikotiledone korove
od Reglona, iako se smatra da je razlika između ova dva, po svojstvima i djelovanju
slična, herbicida u tome što Gramoxon bolje suzbija monokotiledone,
a Region dikotiledone vrste.


Herbicidi Gesaprim i Agelon iz grupe triazina primijenjeni u rastilištu
smreke smanjili su ukupnu zakorovljenost u visokom stepenu (93,6—96,3 %),
tab. 7, graf. 3 i 4, fot. 3 i 4.


Prosječan broj korova po TO~ i efikasnost
ajGlovanitTlierbi^đ^rTrjelpniStu snr&LL
«Curine nJljj»^_^_Tiel´evl^l971 "


Treflan lit./ha Bal an lit ./ha
KonVrsta
korova 5 7,5 tro


2,5 3,5


la
Broj Broj Broj Broj


KB% KS 5 KS ;{


rorova :orov korov .zor or


´Jigropyron repens (l.)i´.3, -loo,o o,3 -o,7 -o,7 -o,3
Aethusa cynapium L. 0,3 -1,3 -1,0 -o,7 -o,3
Capsella bursa-pastoris


(10 Ked. _ loo.o _ loo,o _ loo,o _ 100,0 o,3
Chsnopodiura album L. o,7 76,6 o,3 go,o o,7 76,6 1,3 56,6 ´3,0
Cirsiura arvenso(L.)Soop. 2,7 18,2 _ loo.c 4,3 -6,7 -3,3
Convonvulus arvensis i. 6,3 17,9 6,3 17,9 lo,7 64,5 5,6 63,1 17,6


L´uforbia helioscopia L. --o,3 -o,3 ----
Galeopsis tetrahit I. 1,0 -3,o - 3,3 -1,0 -0,3
Geranium pussillum 1. 2,3 23,3 1,7 43,3 3,o -2,0 33,3 3,o
Geranium rotundifolium 1 -loo, 0 -loo,o -loo,o -100,0 o,3
Glechoma hederaceun I. ----o,3 ---lamium
maculatum L. o,3 76,9 o,3 76,9 o,7 46,1 1,0 23,1 1,3
Linaria vulgaris Will. 100,0 -loo,o -loo,o 2,0 -o,3
Plantago lanceolata 1. ---o,3 -o,3 -


-





Polygonum aviculare l. -loo,o o,3 57,1 -loo,o -100,0 o,7
Polygonum convonvulus 1. o,7 3o,o o,7 3o,o 1,3 --100,0 1,0
Polygonum persicaria L. 1,0 5o,o o,3 85,0 -loo,o -loo ,0 2,0
Rumex acetosella I. o,3 91,8 -100,0 1,3 64,8 o,3 91,8 3,7
Rumex sanguineus 1. 2,3 72,2 o,7 91,6 1,0 87,9 2,0 31,5 8,3
Setaria rlauoa CLOP.S. o,7 84,7 1,6 65,2 1,3 71,7 1,3 71,7 4,6
Sinapis arvensis L. 1,0 85,7 1,0 85,7 c,7 9o,o o,6 91,4 7,o
Sysimbrium sp. 1,0 72,5 1,0 72,5 2,3 -2,o -1,6
Sonchus arvensis I. 1,7 71,6 -100,0 o,6 9o,o -100,0 6,o
Sonchus asper I. 7,6 -4,7 11,3 3,6 32,o 7,7 -5,3
Spergula.arvensis L. 1,3 93,8 4,3 79,8 5,6 73,7 4,3 79,8 21,3
Stellaria media Vili. -loo,8 loo,o o,3 --100,0 o,3
Ihlaspi arvense´ L. 41,0 -17,o 58,5 21,3 48,o 33,7 lo,2 41,0
Trifolium pratense L. 0,3 57,1 loo,o o,7 -o, 6 14,3 0,7
Vicia cracca I. 3,3 _ l.o -l.o -o,3 7o,o l.o
Ukupno 75.8 43. i 46,1 65,7 66,3 5o,7 74,1 44.9 134,5


% u´ odnosu na, kontrolu 58,7 35,7 51 ,3 57,3




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 17     <-- 17 -->        PDF

ZEMLJIŠTE I KLIMATSKI UVJETI


Za djelovanje herbicida od presudnog značenja mogu da budu uvjeti
zemljišta i klime. Neuspjeh, koji se pripisuje herbicidima, najčešće se javlja
kada uvjeti koji su za njihovu primjenu potrebni nisu ispunjeni. Navešeemo
najvažnije elemente koji mogu da utječu na djelovanje primijenjenih herbicida.


Rasadnik »Curine njive« nalazi se na Trebeviću kod Sarajeva na nadmorskoj
visini od 855 m. Tip zemljišta je smeđe kiselo na verfenskim pješčarima.
Po mehaničkom sastavu je srednje teško, slabo je kisele do neutralne
reakcije, humusom je slabo snabdjeveno.


Rasadnik »Arboretum« nalazi se na Slatini kod Sarajeva, na nadmorskoj
visini od 615 m. Tip zemljišta je pseudoglej obrazovan na oligomiocenskim
sedimentima. Po mehaničkom sastavu zemljište je srednje teško, slabo je
kisele reakcije, sa dosta humoznim površinskim i slabo humoznim dubljim
horizontima.


Rasadnik »Sjemensko rasadnička stanica Busovača« nalazi se u Busovači,
na nadmorskoj visini od 500 m. Tip zemljišta je beskarbonatni aluvijum.
Po mehaničkom sastavu je srednje teško, reakcije slabo kisele i slabo je
humozno.


Rasadnik »Stanovi« udaljen je oko 12 km od Doboja, na nadmorskoj visini
od 150 m. Tip zemljišta je aluvijum primarno pseudooglejen. Po mehaničkom
sastavu je srednje teško, ima slabo kiselu reakciju i slabo je humozno.


U tabeli 1 prikazani su najvažniji meteorološki elementi u toku vegetacionog
perioda koji su mogli biti od značenja za djelovanje herbicida.


1970. godina po klimatskim uvjetima nije znatnije otstupala od višegodišnjeg
prosjeka. Kako u pogledu temperature, tako i u pogledu padavina,
uvjeti su bili dosta povoljni za djelovanje herbicida, ali i za razvoj korova.


U 1971. godini temperature su u vrijeme tretiranja bile više, a padavine
niže od prosjeka. Ovakvi uvjeti su bili nepovoljni za djelovanje herbicida,
jer većina od njih za aktiviranje zahtijeva vlagu. Istovremeno, visoke temperature
za vrijeme nicanja i pomanjkanje vlage otežavalo je nicanje šumskog
sjemena, kao i zakor jenjavan je sadnica koje su školovane.


U 1972. godini bili su u vrijeme tretiranja ispunjeni uvjeti za uspješno
djelovanje herbicida. Međutim, nadprosječno visoke količine padavina u drugoj
polovici ljeta smanjile su perzistentnost herbicida prije vremena i doprinijele
bržem zakorovljavanju.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Suzbijanje korova u sjemeništu


U ovoj početnoj i najosjetljivijoj fazi razvoja konkurencija korova je za
sadnice najopasnija i primjena herbicida je baš ovdje najpotrebnija. Ručnim
i mehaničkim suzbijanjem korova stradava i ponik, a korovske vrste
sa podzemnim izdancima stimuliraju se na još intenzivniji i bujniji razvoj.




ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M





B


HI


Ö
nj > o
ci at H L;


g § B
§ 5


M
3 >cd >


T3 -Ö


o d
M P. >


« >HI


M
H


« H
Ö


T3


O


n e >


P, g


Ö


H rt
n» c >
L ? H
H (1 t>
-a ^


o o


U P. >


,s


>
> H


;-;
w E.
.. ,
I >


Ö
Hi o
M D


> O


f,-
l tn


! đ > rH


´- >


w
w
M


>


p


H
B


<


Ü


-


s
W X >


8
D


PH
hi


S )H O


P. H
CD
H
U >
w t-i d Hi
H G +»


>


3
8


o a
tj) n !>


3 o
>L +i





^ HI


M


H


<đ H
a


KJ >


a) ed HI
u h HI d
0J 3 o


o


(3 CO Hi t-
T3 n. a\
Ö E >


*1 > to
T3
O +»
U H


03


M


:


%
>


HJ
Ö
«


=


CO


n
rH


CM
rH


en


rH


in
/-I


"


a
i-H
rH


LA
o\


*
Ü


in


a


in


CJ
H


&
Ä


earn
OJ
o


H
rH


OJ
H3

.i
CD


<-\


3


c´i
1-1
"*fc


CO
rH


rH
CO
E


H
PI


ä


VO


C-.


rH
r-\
*
H


Ir


in*


v>


H
CU


>


e
H
fH
"J
O
U


rH
e-


c-.


Ö
o


to


rH


t~


ffl


H


d
o
tc
H
C~


tft
H


I


H>
o
C


u


q


H
n


2
Ü
s


LTi f\ w 01
rH rH rH


C\ in tn r~i
rH





a CO to O t-


CJ H


OJ
t


rH 0 tr. >-o o


rH


o a
cn
rH rH


O PA
rH rH


r-\ in


\J3,:-. vo *


ff\ CO
IT» >5


r J r-l
in CO


St
St
f^t
C0


s


VJ3
c-


t-


CTi


VD


O
CO


;;


S


rH


PJ 0 CTv CO
t\i ; O


n


c\] KO -d OJ CT
[-J3 c-, CO


o.
ri


CJ


-;


t -VJ3
in cn


CJ


rH "* ra pj n M


o to o in
c-in
OJ
r-i


CO CO OJ


CO sJJ. ;
-Ö-w
rH ft


M


ci


rH


rf
-; n


c:
o


1-1 (1


m


0.
c"


r-l PJ


r-( 0 ´


c^ :".
r-i r i
c— in


in


^H rH


CO
o\



"


CO


CO


rH


in to


C


^i


t— o


CQ*
N rH


rH


C-. t-
TJ
CO O o


rH rH U rH W


in 0-. OJ o C*N
c-
f i t— cn C% o"


-i H CJ


01


t


in
H r-i


H


a


U3
VO ;!°-rJ


s*


SJ d o


U


n


* ü -> -rl J? H -H
CJ
r-> flf t» Cd
O *


o


JO to O u o:>
3 n PH



a


« r» =
3 S
"-*
"-*
= CP PI