DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 111 <-- 111 --> PDF |
sastojne podižu kao mješovite i s razliska područja) mogu podnijeti bez štete čitim starostima stabala. Izbor vrsta i takav masovni turizam. struktura sastojina ovisi i o njihovoj Šume u Italiji zauzimaju 20°/o teritosvrsi, tj. da li će biti proizvodne (ekonomrija ili oko 6 milijuna ha, od čega između ske šume) ili im je prvenstvena namjena 3 i 4 milijuna ha toliko degradiranih da rekreaciona odnosno prirodno-zaštitna. su potrebna ogromna tehnička i financijNaime, na ovim polderima planirano je osska sredstva za njihovu melioraciju. Tunivanje slijedećih rezervata prirode: ristička invanzija predstavlja opasnost za stanište, za čistoću vode i tla, podze i— ekološki (ifloristicko-tfaunisticki), po* mlja, flore i faune, osjetljivu ravnotežu našoj terminologiji strogi prirodni, re šume. Najveću opasnost predstavljaju po zervat površine 60 ha; žari kojih je od 1961. do 1971. godine u — livadni ptičji rezervat površine 200 ha; Italiji bilo preko 36 000 i koji su opusto— slijetalište ptica selica površine 40 ha šili 385 000 ha šume s procijenjenom štesa stanicom za prstenovanje ptica; tom od 142 milijarde Ura.*** Suočeni s takvom problematikom svojih (državnih — rezervat za divlje guske 1 200 ha; i privatnih) šuma poduzimaju se mjere — rezervat za ptice grabljivice. od izmjena i dopuna Zakona o šumama 3. Pokret »natrag prirodi« ima za poi nove organizacije do upoznavanja pučansljedicu masovnu invaziju turista u šustva o koristima šume uz naglašavanje da me zbog onoga čega nema u drugim obsvaki šumski požar umanjuje i te korilicima prirode, tj. čist zrak, zelenilo i tisti. šinu, konstatira Dr V. Benvenuti, generalDodajmo, iz tog članka, i slijedeće ni direktor u talijanskom Ministarstvu podatke: Prosjek drvne mase po ha iznopoljoprivrede i šumarstva, u svom prikasi 58 m3 (u Njemačkoj 93, u Belgiji 81, u zu o stanju šuma i turizma u Italiji. More francuskoj 75 i Nizozemskoj 61 m3) te da je zagađeno i bučno, a plaže pune kao je od 1961. do 1971. pošumljeno 155000 ha gradovi, nastavlja Benvenuti, pa kako i meliorirano 70 000 ha s troškom od ljeti tako i zimi narod iz industrijskih 79 000 milijuna lira. gradova bježi u šume. Broj motornih vozila povećao se, u Italiji, između 1957. i ***) Prema tome godišnji prosjek po1972. godine od 1,6 milijuna na 13,5 miližarom zahvaćenih šuma iznosi 35000 ha juna, a gustoća cesta od 60 na 95 km/100 ili blizu Q,(Pk ukupne šumske površine. kma; broj turista povećao se od 110 miZa usporedbu dodajmo da je u Jugoslalijuna u 1958. godini na 263,5 miljuna u viji taj postotak iznosio 0,07, a za Hr1972. godini od čega je 18 milijuna kamp-vatsku 0,05°/». ista. Postavlja se pitanje da li šume (šumO. Piškorić Mišljenje je najteži posao koji postoji, pa nije ni čudo da se njime samo mali broj ljudi bavi! (Henry Ford) Stručni kadar ne predstavlja šumarski inženjer, koji je sišao na nivo »šumskog pisara« i koji je posljednji put stručnu knjigu držao u rukama prije dobivanja diplome! (Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma — Beograd 1971.) |