DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 110 <-- 110 --> PDF |
TRI PRILOGA IZ ŠUMARSTVA U ČASOPISU »PRIRODA U ŽARIŠTU« br. 19/1974. Časopis »PRIRODA U ŽARIŠTU«* u 19. broju iz 1974 .god. donosi i tri članka s područja šumarstva i to: Pelisek prof. dr. ing. J.: Promjene u šumskim staništima i tlima u Evropi, van der Poel A. J.: Nova zemlja, nove šume i novi zaštićeni okoliši u Nizozemskoj, Benvenuti dr. Valerio: Šume i turizam, stanje u Italiji. 1. Prof. Pelisek, s radom u Institutu za pedologiju i geologiju Šumarskog fakulteta u Brnu, od 1960. do 1972. godine posebno je proučavao tla u nizinskim i prigorskim monokulturama smreke te bora. Rezultati tih istraživanja kao i onih u ostalim evropskim zemljama (u obje Njemačke, u Poljskoj, Švedskoj i Sovjetskom savezu), kojima je smreka posebno važna vrst za proizvodnju celuloze i drugu industriju, pokazali su slijedeće promjene u tlima: — povišenje kiselosti tla, — stvaranje preosjetljivoga i kiselog površinskog humusa, — prekidanje ili osjetljivo smanjivanje prirodne uravnoteženosti hranjivosti, — smanjivanje mineralizacije dušika, — manja mikrobiološka aktivnost i manja biološka aktivnost tla, — lagana podzolizacija, tj. smanjivanje količine hranjiva u gornjim slojevima tla i opće zbijanje profila, — smanjivanje proizvodnosti šumskog tla, — razvoj manjevrijednih šumskih sastojina s jako smanjenim prirastom. Kao primjer o smanjivanju proizvodnosti tla pod smrekovim monokulturama autor daje podatke iz saskih šuma (područje DR Njemačke): razdoblje zaliha prirast od do god. ms m´ 1847.—1853 152 4,7 1864.—1873. 177 6,1 1874.—1903. 189 6,1 1904.—1913. 185 4,6 1924.—1929. 170 2,5 *) Ovaj časopis, pod naslovom »Nature in Focus«, izdaje Evropski informativni centar za Zaštitu prirode Evropskog Savjeta (67006 Strasbourg Cedex, France) na engleskom i francuskom jeziku. Englesko izdanje ima sažetke na njemačkom, a francusko na talijanskom jeziku. »Dakle u periodu od 50 godina prirast se prepolovio u odnosu na početno stanje «, dodaje ovim podacima Pelisek. Smanjenje prirasta u monokulturama smreke u Cehoslovačkoj da iznesemo još i jedan podatak, posljedica je i pogoršanja vodnog režima. Naime, u tamošnjim krajevima, uz prosječne godišnje oborine između 500 i 600 mm godišnje, u krošnjama smreke u monokulturi zadrži se 30—40% te količine dok u mješovitim sastojinama listača samo 20°/o. 2. Znatan dio obalnog područja Nizozemske nalazi se u razini ili ispod razine (Sjevernog) mora od kojega su te površine (tzv. polderi) odijeljene prirodnim dinama ili podignutim nasipima. Taj proces još nije završen, jer su još u toku radovi za melioriranje oko 50 000 ha (od ukupno 215 000) na području jezera Zuider. Isušavanje ovog jezera prema planu Kornelija Lely-a započeto je iza prvog rata i podijeljeno je u 5 etapa od kojih su četiri dovršene. Naglašavamo tu etapnost, jer je ona karakteristična za udio površina koje se pošumljuju ili ostavljaju kao rezervati prirode. Prema podacima A. J. van der Poel-a, objavljenim u uvodno navedenom članku, u prvoj etapi, etapi koja se počela kultivirati između 1930. i 1940. godine, za šumu i rezervate prirode bilo je namijenjeno samo 3"Vo isušene i meliorirane površine (od svega 20 000 ha), u drugoj etapi, etapi od 1942. do 1958. godine, 5Vo (od 48 000 ha), u trećoj etapi u kojoj je kultivacija započela 1957 godine 16»/o od ukupno 54 000 ha, a u četvrtoj etapi, etapi u kojoj je gradnja nasipa trajala 1959. do 1967. godine a kultivacija započela 1968. godine, 25°/o ili četvrtina meliorirane površine od 43 000 ha (tzv. južni Flevoland). Iako autor van der Poel to ne navodi, očito je da su veće površine 1950. godine naprijed namijenjene šumarstvu posljedica ne samo općeg pokreta za rekreaciju u prirodi, a u prvom redu u šumama, nego i činjenice da je utjecaj šumarske struke, preko Uprava državnih šuma, presudan na poslovima prostornog uređenja.** Površine namijenjene pošumljivanju prethodno se 4—5 godina koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Od šumskog drveća najčešće se prvo sade razne cv. topole, koje su se pokazale kao izvrsni pioniri, a kratke ophodnje za ovu vrstu omogućuju elastično gospodarenje. Stalne *) Vidi Šumarski list, 1973., str. 69. |
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 111 <-- 111 --> PDF |
sastojne podižu kao mješovite i s razliska područja) mogu podnijeti bez štete čitim starostima stabala. Izbor vrsta i takav masovni turizam. struktura sastojina ovisi i o njihovoj Šume u Italiji zauzimaju 20°/o teritosvrsi, tj. da li će biti proizvodne (ekonomrija ili oko 6 milijuna ha, od čega između ske šume) ili im je prvenstvena namjena 3 i 4 milijuna ha toliko degradiranih da rekreaciona odnosno prirodno-zaštitna. su potrebna ogromna tehnička i financijNaime, na ovim polderima planirano je osska sredstva za njihovu melioraciju. Tunivanje slijedećih rezervata prirode: ristička invanzija predstavlja opasnost za stanište, za čistoću vode i tla, podze i— ekološki (ifloristicko-tfaunisticki), po* mlja, flore i faune, osjetljivu ravnotežu našoj terminologiji strogi prirodni, re šume. Najveću opasnost predstavljaju po zervat površine 60 ha; žari kojih je od 1961. do 1971. godine u — livadni ptičji rezervat površine 200 ha; Italiji bilo preko 36 000 i koji su opusto— slijetalište ptica selica površine 40 ha šili 385 000 ha šume s procijenjenom štesa stanicom za prstenovanje ptica; tom od 142 milijarde Ura.*** Suočeni s takvom problematikom svojih (državnih — rezervat za divlje guske 1 200 ha; i privatnih) šuma poduzimaju se mjere — rezervat za ptice grabljivice. od izmjena i dopuna Zakona o šumama 3. Pokret »natrag prirodi« ima za poi nove organizacije do upoznavanja pučansljedicu masovnu invaziju turista u šustva o koristima šume uz naglašavanje da me zbog onoga čega nema u drugim obsvaki šumski požar umanjuje i te korilicima prirode, tj. čist zrak, zelenilo i tisti. šinu, konstatira Dr V. Benvenuti, generalDodajmo, iz tog članka, i slijedeće ni direktor u talijanskom Ministarstvu podatke: Prosjek drvne mase po ha iznopoljoprivrede i šumarstva, u svom prikasi 58 m3 (u Njemačkoj 93, u Belgiji 81, u zu o stanju šuma i turizma u Italiji. More francuskoj 75 i Nizozemskoj 61 m3) te da je zagađeno i bučno, a plaže pune kao je od 1961. do 1971. pošumljeno 155000 ha gradovi, nastavlja Benvenuti, pa kako i meliorirano 70 000 ha s troškom od ljeti tako i zimi narod iz industrijskih 79 000 milijuna lira. gradova bježi u šume. Broj motornih vozila povećao se, u Italiji, između 1957. i ***) Prema tome godišnji prosjek po1972. godine od 1,6 milijuna na 13,5 miližarom zahvaćenih šuma iznosi 35000 ha juna, a gustoća cesta od 60 na 95 km/100 ili blizu Q,(Pk ukupne šumske površine. kma; broj turista povećao se od 110 miZa usporedbu dodajmo da je u Jugoslalijuna u 1958. godini na 263,5 miljuna u viji taj postotak iznosio 0,07, a za Hr1972. godini od čega je 18 milijuna kamp-vatsku 0,05°/». ista. Postavlja se pitanje da li šume (šumO. Piškorić Mišljenje je najteži posao koji postoji, pa nije ni čudo da se njime samo mali broj ljudi bavi! (Henry Ford) Stručni kadar ne predstavlja šumarski inženjer, koji je sišao na nivo »šumskog pisara« i koji je posljednji put stručnu knjigu držao u rukama prije dobivanja diplome! (Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma — Beograd 1971.) |