DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 110 <-- 110 --> PDF |
TRI PRILOGA IZ ŠUMARSTVA U ČASOPISU »PRIRODA U ŽARIŠTU« br. 19/1974. Časopis »PRIRODA U ŽARIŠTU«* u 19. broju iz 1974 .god. donosi i tri članka s područja šumarstva i to: Pelisek prof. dr. ing. J.: Promjene u šumskim staništima i tlima u Evropi, van der Poel A. J.: Nova zemlja, nove šume i novi zaštićeni okoliši u Nizozemskoj, Benvenuti dr. Valerio: Šume i turizam, stanje u Italiji. 1. Prof. Pelisek, s radom u Institutu za pedologiju i geologiju Šumarskog fakulteta u Brnu, od 1960. do 1972. godine posebno je proučavao tla u nizinskim i prigorskim monokulturama smreke te bora. Rezultati tih istraživanja kao i onih u ostalim evropskim zemljama (u obje Njemačke, u Poljskoj, Švedskoj i Sovjetskom savezu), kojima je smreka posebno važna vrst za proizvodnju celuloze i drugu industriju, pokazali su slijedeće promjene u tlima: — povišenje kiselosti tla, — stvaranje preosjetljivoga i kiselog površinskog humusa, — prekidanje ili osjetljivo smanjivanje prirodne uravnoteženosti hranjivosti, — smanjivanje mineralizacije dušika, — manja mikrobiološka aktivnost i manja biološka aktivnost tla, — lagana podzolizacija, tj. smanjivanje količine hranjiva u gornjim slojevima tla i opće zbijanje profila, — smanjivanje proizvodnosti šumskog tla, — razvoj manjevrijednih šumskih sastojina s jako smanjenim prirastom. Kao primjer o smanjivanju proizvodnosti tla pod smrekovim monokulturama autor daje podatke iz saskih šuma (područje DR Njemačke): razdoblje zaliha prirast od do god. ms m´ 1847.—1853 152 4,7 1864.—1873. 177 6,1 1874.—1903. 189 6,1 1904.—1913. 185 4,6 1924.—1929. 170 2,5 *) Ovaj časopis, pod naslovom »Nature in Focus«, izdaje Evropski informativni centar za Zaštitu prirode Evropskog Savjeta (67006 Strasbourg Cedex, France) na engleskom i francuskom jeziku. Englesko izdanje ima sažetke na njemačkom, a francusko na talijanskom jeziku. »Dakle u periodu od 50 godina prirast se prepolovio u odnosu na početno stanje «, dodaje ovim podacima Pelisek. Smanjenje prirasta u monokulturama smreke u Cehoslovačkoj da iznesemo još i jedan podatak, posljedica je i pogoršanja vodnog režima. Naime, u tamošnjim krajevima, uz prosječne godišnje oborine između 500 i 600 mm godišnje, u krošnjama smreke u monokulturi zadrži se 30—40% te količine dok u mješovitim sastojinama listača samo 20°/o. 2. Znatan dio obalnog područja Nizozemske nalazi se u razini ili ispod razine (Sjevernog) mora od kojega su te površine (tzv. polderi) odijeljene prirodnim dinama ili podignutim nasipima. Taj proces još nije završen, jer su još u toku radovi za melioriranje oko 50 000 ha (od ukupno 215 000) na području jezera Zuider. Isušavanje ovog jezera prema planu Kornelija Lely-a započeto je iza prvog rata i podijeljeno je u 5 etapa od kojih su četiri dovršene. Naglašavamo tu etapnost, jer je ona karakteristična za udio površina koje se pošumljuju ili ostavljaju kao rezervati prirode. Prema podacima A. J. van der Poel-a, objavljenim u uvodno navedenom članku, u prvoj etapi, etapi koja se počela kultivirati između 1930. i 1940. godine, za šumu i rezervate prirode bilo je namijenjeno samo 3"Vo isušene i meliorirane površine (od svega 20 000 ha), u drugoj etapi, etapi od 1942. do 1958. godine, 5Vo (od 48 000 ha), u trećoj etapi u kojoj je kultivacija započela 1957 godine 16»/o od ukupno 54 000 ha, a u četvrtoj etapi, etapi u kojoj je gradnja nasipa trajala 1959. do 1967. godine a kultivacija započela 1968. godine, 25°/o ili četvrtina meliorirane površine od 43 000 ha (tzv. južni Flevoland). Iako autor van der Poel to ne navodi, očito je da su veće površine 1950. godine naprijed namijenjene šumarstvu posljedica ne samo općeg pokreta za rekreaciju u prirodi, a u prvom redu u šumama, nego i činjenice da je utjecaj šumarske struke, preko Uprava državnih šuma, presudan na poslovima prostornog uređenja.** Površine namijenjene pošumljivanju prethodno se 4—5 godina koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Od šumskog drveća najčešće se prvo sade razne cv. topole, koje su se pokazale kao izvrsni pioniri, a kratke ophodnje za ovu vrstu omogućuju elastično gospodarenje. Stalne *) Vidi Šumarski list, 1973., str. 69. |