DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 109 <-- 109 --> PDF |
škogospodarski tipovi šuma u Nacionalnom parku«, koji su i prikazani u istoimenom prilogu ovog Zbornika. Od ukupne površine Nacionalnog parka s 19 0UÜ ha, šume zauzimaju 13 500 ha, od čega 9 500 ha sastojina sjemenjača (visoke šume), a 4 000 na panjače i jače degradirane sastojine. Na toj površini utvrđeno je 11 tipova (s dva podtipa) ekološko-gospodarsko diferenciranih sastojina. Za svaki tip dani su osnovni podaci o staništu, vrstama drveća odnosno omjeri smjese, o prirastu te o optimalnoj gustoći cesta i dužini privlačenja drvnih masa. Međutim, nema ni riječi o smjernicama gospodarenja ili točnije za uzgojno- zaštitne mjere koje jedino dolaze u obzir strožim kategorijama posebno zaštićenim dijelovima prirode, a u koju kategoriju spadaju i nacionalni parkovi. Što više, dane su preporuke koje su u protivnosti s definicijom nacionalnog parka donijetom na zasjedanju Međunarodne unije za zaštitu prirode u New Delhiju 1969. godine, a koja je objavljena i u ovom Zborniku (str. 228). A prema toj definiciji, nacionalnim parkom može biti »relativno veliko područje koje, pored ostalog, podpada pod nadzor najviših organa u zemlji, odnosno da »najviši nadležni držav ni organi tako upravljaju da su poduzete mjere za sprečavanje ili ograničavanje i EKSPLOATACIJE na cijelom području kako bi se očuvale ekološke, geomorfološke i estetske karakteristike«. A zar s tom obavezom nije u suprotnosti ne samo tretiranje sastojina u nacionalnom parku kao gospodarskih, nego i preporuka da se unosi ariš i borovac i to na veće površine? Preporuka za korištenje crnog i običnog bora može se opravdati, jer se te vrste nalaze i u jednom rubnom dijelu parka, odnosno u neposrednoj blizini na Kapeli, a manja površina i podno Plješivice. Prostorni raspored pojedinih tipova sastojina u Nacionalnom parku trebala bi zorno predočiti priložena karta, ali kako original nije crtan za crnobijelu reprodukciju to ona nije ni dovoljno jasna. 3. Ilustrirani dio Zbornika obilan je: unutar teksta nalaze se 72 fotografije, crteža ili grafikona, a izvan teksta daljnjih 148 crnobijelih i 39 fotografija u boji. Ilustracije npr. omogućuju upoznavanje geografskih karata ovog područja od 1680. godine naprijed, omogućuju uspoređivanje stanja dijelova pojedinih jezera ili hotelsko-turističke izgradnje od kraja prošlog stoljeća s današnjim, daju uvid u područje etnografije itd. Reproducirna je i karta i najnovijeg prijedloga (iz 1974. godine) za reviziju generalnog uređajnog plana kojim se predviđa povećanje Nacionalnog parka od današnjih 19 000 ha na 35 000 ha te veće izmjene javnih cesta u parkovnom području. Ilustrativni dio Zbornika zaslužuje visoku ocjenu kako po sadržajima (motivima) tako i po reprodukciji. Posebno treba naglasiti kolor fotografije, koje ovako reproducirane imaju i antologijsku vrijednost kao npr. zimski motiv (str. 172), stare seoske kuće (str. 173), slap Plitvice (str. 220), Kaluđerovac-Novakovića brod, samo da neke navedem. Manje je uspio raspored fotografija, jer su mnoge stranice pretrpane, a ponekad i sadržajno različite. Tako se slika spomenika VI. Nazora nalazi na stranici sa slikom »putničke carske kuće« iz 1861. G. Janečeka i Janečekovog doma, a pastoralnoidilične fotografije žene s ovcama pred kućom u snježnom pejzažu sa slikama današnjih cesta i uz tekst »tranzitni promet uznemiruje život Plitvica« (o kontrastu ne može se govoriti, jer danas i druga izgradnja »uznemiruje život Plitvica«). 4. U publikacijama tipa Zbornika, u kojima više autora obrađuje istu temu, iako s različitih stajališta, postoji mogućnost ponavljanja koja se uočuje kada se Zbornik čita i ocjenjuje kao cjelina. Takvog ponavljanja ima i u ovom Zborniku. Dakako da se ponavljanja ne mogu prigovoriti autorima koji manje više gledaju svoj rad kao cjelinu, nego uredniku (ureničkom odboru, koji se trebao poslužiti »škarama« odnosno retušom i tako, bez štete za svaki rad, izbjeći ponavljanja. U ovom Zborniku to su ponavljanja nekih povijesnih datuma koja su trebala ostati u radu dra Gušića »Čovjek i zaštita Plitvičkih jezera«, a u ostalima samo natuknuti. Zbornik »Plitvička jezera« (1974. god.) je knjiga koja bi se trebala naći u svim školskim knjižnicama, javnim knjižnicama i u izlozima knjižara da je zapazi što širi krug ljudi. Izdavanje ovog Zbornika pokrenula su, kako naglašava izdavač, na reprezentativnom ovitku knjige, »nova životna kretanja, nove spoznaje i shvaćanja ... kao doprinos izboru daljnje trase životnog puta ovog iNacionalnog parka«. O. Piškorić |