DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 108 <-- 108 --> PDF |
samo ovog Nacionalnog parka, nego i zaštite prirode uopće (Gušića, Vidakovića, Korice, Šuvara, S. Markovića, Laya, Movčana, Bosanca), ali za sada zadržavamo se samo na onima s područja floristike i šumarstva. I u ovom slučaju pokazuje se nedostatak časopisa za područje djelatnosti zaštite prirode, a danas i za djelatnost zaštite životne sredine. Zar Republički zavod za izaštitu prirode nije onaj koji treba pokrenuti i izdavati takav časopis? 2. Vegetacija i šume na području nacio^ nalnog parka obrađeni su u tri Driloga: 0 rijetkim biljkama Nacionalnog parka Plitvička jezera, Ekološko gospodarski tipovi šuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera te Čorkova uvala — prašuma u Nacionalnom parku Plitvička jezera. 2.1 Rijetke biljke na području Plitvičkih jezera, koja su »jedinstveni prirodni muzej u kome živi mnogolik biljni svijet« prema N. Plavšić-Gojković jesu: gospina papučica, lovorasti likovac, božikovina, tisa, planinski božur, ljiljan zlatan, kamenika, karanfil (Dianthus monspessulanus L.), alpski likovac, kranjski ljiljan, zvončić (Campanula thirsoidea L.), grašar (Coronila coronata L.), na »suhim« staništima, a ljutak (Cladium mariscus L.-R.Br.) i trska (Phragmites communis Trin.) na močvarnim mjestima. Navedena je i flora cretova na kojima se nalazi »i rijetka biljka trolistica (Menyanthes trifoliata L.) koja je pravi ukras naše flore« (str. 58). Na tom području nalaze se i dvije mesojetke i to na cretu rosika (Drosera rotundifolia L.) te »vrlo rijetka vodena biljka tustica (Utricularia minor LM). Dakako da nisu izostali ni sedrotvorci. Od ostalih vrsta, jer »ovaj prikaz ne pretendira na cjelovitost«, navodi 3 »koje u stanovito doba godine izvanredno ukrašava Plitvička jezera«. To su crnjuša (Erica carnea L. ) koja u proljeće, u doba cvatnje, pojedine dijelove Nacionalnog parka prekriva »prekrasnim crvenilom« te ruj (Cotinus coggygria Scop.) i gluhi javor (Acer optusatum Weldst.) koji sličnim crvenilom ukrašuju jesenji izgled krajolika. Autorica za svaku vrstu navodi i u čemu je njezina osobitost u Nacionalnom parku. Tako »pojava božikovine u nacionalnom parku je to značajnija što je taj atlansko-mediteranski elemenat — kojih općenito u Hrvatskoj ima malo — vezan uz vlažnu i blagu klimu«, a tisa se »u južnoj Evropi rijetko pojavljuje na izoliranim lokalitetima kao što je i naci onalni park Plitvička jezera«2; navedni zvončić »stanovnik je Alpa i obično raste na visini između 1500—2720 m, a samo mjestimično se spušta u alpske doline«, itd. Tekst je dopunjen s 23 crteža obrađenih vrsta koji vrlo dobro mogu poslužiti za identifikaciju pojedine vrste na terenu. 2.2 Za specijalni rezervat šumske vegetacije »Čorkova uvala« (kojeg površina iznosi cea 75 ha) autori, N. Plavšić-Gojković i dr., dali su samo fitocenološku sliku tamošnje zajednice jelovo-bukovih šuma (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). Velim »samo«, jer za taj rezervat postoje i »kvantitativni« podaci, tj. podaci o drvnoj masi i prirastu utvrđenih po Katedri za uzgajanje šuma zagrebačkog Šumarskog fakultetas pa je i njih trebalo priopćiti i tako upotpuniti sliku stanja ovog rezervata. I ne samo upotpuniti, nego i podkrijepiti da »životni put prašume « »čorkova uvala« »nije dakle završen i trebat će još dugo vremena da dođe do starenja«, kako to autori navode u završnoj rečenici svog prikaza. 2.3 Za šume ovog Nacionalnog parka, iza 1945. godine više puta vršene su pripreme za sastav gospodarske osnove (reambulacija granica, aerofotosnimanja, utvrđivanje drvnih masa, opisi sastojina), ali osnova nije bila nikada dovršena. Što više, i dendrometrijski podaci iz 1958.godine, odnosno podaci o stanju sastojina u to doba, zagubljeni su (radove je vršila tadanja Sekcija za uređivanje šumau Splitu). Međutim, kako šume u nacionalnom parku nemaju neposrednu gospodarsku funkciju nego parkovno-zaštitnu to i »osnova gospodarenja« mora biti specifična. Osnovica za takvu osnovu, pa i za zahvate u sastojina, u znatno jačoj mjeri nego u gospodarskoj šumi mora bazirati na prirodnim karakteristikama, a koie se očituju u šumskim fitocenozama. Stoga su od unazad deset godina u ovom Nacionalnom parku provedena opsežna fitocenološka istraživanja i utvrđeni kvalitativno i kvantitativno (prostorno) »ekolo2 Brzina rasta tise zaslužuje odgovarajuća istraživanja jer, prema vlastitim opažanjima, tretirati tisu kao »vrstu vrlo sporog rasta« (u svakim ekološkim uvjetima) treba korigirati. 3 B. Prpić: Neke značajke prašume čorkova uvala, Šum. list 9—10/1972, str. 325. |