DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 105 <-- 105 --> PDF |
torata: opće narod, obrane, parnih kotlova, za rudarstvo, želj. saobraćaj, PTT, radio-saobraćaj, javne ceste, cestovni saobraćaj, sigurnost plovidbe, poljoprivredni, za šumarstvo i lovstvo, elektroenergetski, tržni, ribarstvo, veterinarski, građevinarstvo i urbanizam, vodoprivredni, sanitarni, zaštitu od požara, za rad, prihode i prosvjetni. Zajednica općine osniva 15 organa inspekcija: opće narod, obrane, tržni, za javne ceste, cestovni saobraćaj, poljoprivredni, šumarstvo i lovstvo, ribarstvo, veterinarski, građevinarstvo i urbanizam, za zaštitu od požara, za rad, prihode i prosvjetni. Skupštine imaju 4 inspekcije: tržnu, sanitarnu, veterinarsku, te građevinarstvo i urbanizam. Organi inspekcija: provode neposredan nadzor nad izvršavanjem zakona, propisa i općih akata, nadziru izvršavanje društvenih dogovora i samoupravnih sporazuma, ukoliko im je to dato zakonom. U okviru preventivnog djelovanja insp. organi pružaju pomoć u provođenju mjera i propisa, propagiraju značenje i poštivanje propisa, posljedice, usklađivanja rada i poslovanja i si. Svaki inspektor ima pravo: pregledati poslovne prostorije, objekte, robu i dokumentaciju vezanu za poslovanje, isprave, saslušati, uzeti uzorke i si., predložiti pokretanje postupka, izreći mandatnu kaznu i dr. Dr L. RUŽIČKA — ODLIKOVANJE Predsjednik SFRJ J. B. Tito odlikovao je našega zemljaka profesora kemije dr Lavoslava Ručičku Ordenom jugoslavenske zastave. Prof. dr Ružička rođen je u Vukovaru (1887). Sada radi i živi u Ziirichu. Postigao je značajna znanstvena dostignuća i nova otkrića u organskoj kemiji. Poznati su njegovi radovi o dalmatinskom buhaču. Ovaj prirodni insekticid postaje ponovo veoma aktualan nakon djelomičnog »povlačenja« pesticida! Prof. dr. Ružička uspio je izvršiti djelomičnu sintezu muških spolnih hormona androsterona i testerona (1934/35). Za ovaj rad na spolnim hormonima dobio je Nobelovu nagradu 1939 g.! VANJA RADAUŠ U 69 g. života umro je u Zagrebu istaknuti hrvatski umjetnik, kipar i član Savjeta SRH akademik Vanja Radauš (Vinkovci 1906), nosilac najviših priznanja, odlikovanja i nagrada, autor velikog broja spomenika NOB-e i golemog kiparskog i slikarskog opusa. Najveća su mu kipar ska ostvarenja »Tifusari«, »Panopticum«, »Čovjek i Krš«, mapa crteža i grafika linoreza »Mi pamtimo«. Izradio je brojne spomenike: Prosjak, Spomenik palim borcima iz I. svjetskog rata. Robijaš, Ranjenik, Petrica Kerempuh i brojne spomenike u Podr. Slatini, Orahovici, Jadovnoj, Bujama, Karlovcu, Pakracu, zatim kamene skulpture: Slavonka, Krčanka, Tanja, Istranka i dr. Skulpture pod nazivom »Panopticum croaticum« posvećuje tragično preminulim ličnostima iz hrvatske političke i umjetničke prošlosti: Križaniću, Karasu, Supilu, Cesarcu, Matošu, Lisinskom, G. Kovačiću i dr. Bio je veliki čovjek, briljantni intelektualac, pošten, hrabar i nadasve pravdoljubiv. Rodom Slavonac volio je i čuvao vezu s majkom zemljom i slavonskim šumama, sa svojom Slavonijom. Izradio je spomenik šumaru-književniku Josipu Kozarcu (1958). I još: bio je čitatelj i pretplatnik Šumarskog Lista od 1967. g. sve do svoje smrti. Slava i hvala mu! IN MEMORIAM Savez IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske oprašta se od naših dugogodišnjih članova i pretplatnika Šumarskog lista, koji su napustili ovaj svijet: prof, ing. S. Flögl umro je 6. V. o. g. u Zagrebu u svojoj 91 godini života, Josip Petanjek, šum. tehničar (1930) umro 20. V. o. g. u Andrijevcima, prof. M. Bradarić (1936) — umro 20. V. o. g. u Bruxellesu (svršio Šumar, školu za krš u Splitu, a kasnije diplomirao na Prirodoslov. -matematičkom fakultetu u Zagrebu, tajnik časopisa Encyclopedia moderna,) ing. Mijo Balaić (1901) umro 27. V. o. g. u Virovitici. Ing. BRANISLAV MARIC Pod konac 1974. g. Zajednica istraživačkih organizacija u oblasti šumarstva i industrije drveta Jugoslavije predala je ing. B. Maricu diplomu i odala mu javno priznanje za njegov dugogodišnji i vrijedni doprinos genetici i oplemenjivanju šumskog drveća. Rođen 1906. g. ing. B. Marić je diplomirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u Beogradu 1931. g. Službovao je i sticao bogatu praksu po raznim šumskim predjelima Bosne, Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Uz uzgoj, zaštitu, uređivanje i iskorišćivanje šuma najviše je zavolio sjemenarstvo, rasadnike, plantaže i oplemenjivanje šumskog drveća. Tu je postigao velike i priznate |