DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 104 <-- 104 --> PDF |
procijeniti i eventualnu odgovornost tužene strane za nesreću u poslu, u kojem bi slučaju i tužena RO samo djelomično odgovarala za štetu... a okolnosti slučaja ukazuju ... posebno teški uvjeti rada, opseg štete i njeno značenje za porodicu poginulog i drugo. REGISTRACIJA OUR-ova! Prema odredbama Zak. o registraciji SIZ-ova (NN br. 12/75 od 4. IV, o, g, predviđeno je da svaka Samoupravna interesna zajednica mora biti upisana u registar OUR koji vode okružni privredni sudovi. Ukoliko se ne bi izvršila ta registracija, SIZ-ovi ne bi mogli potpisivati nikakve ugovore! TREBAJU LI TVORNICE NAMJEŠTAJA TAMO GDJE GOD RASTE BUKVA? Ovo su pitanje postavili radnici Drvno proizvodnog poduzeća »Marko Šavrić« u Zagrebu. Ova, jedna od najsuvremenijih tvornica tapeciranog namještaja u Evropi, nastala je prije 27 g. od 12 malih obrtnih radionica. Sad je to kolektiv od 1240 radnika, koji imaju u Jankomiru svoje tvorničke hale pod krovom površine 35.000 ma, pa se o. g. ide dalje u pokrivanju daljnjih 20.000 m´2 površine. Tvornica ima 22 prodavaonice namještaja u svim većim gradovima u zemlji. U 1974. g. ova je radna organizacija ostvarila 12,5 milijardi st. dinara dohotka, dok je radnik u prosjeku podizao mjesečno preko 260.000 st. dinara. Međutim prodaja namještaja opada, zalihe se gomilaju i čeka se na izvoz. Proizvođačima namještaja u SRH je potreban kredit od 180 milijardi st. dinara! Sada mnogi tvorničari namještaja u SRH kažu — a tako i izgleda — da u bankama nemaju jednak tretman. Zato radnici i zahtjevaju: u zajedničkom poslu — jednaki aršini! I dalje: da li je potrebno da gdje god raste bukva, treba i tvornica namještaja? ČOVJEK I ŠUMA Ing. R. Čurić (Sarajevo) osvrnuo se je u »Prirodi« br. 9/74 na nedavno izišli članak akademika dr. B. Gušića: Čovjek i šuma u Jugoslaviji i iznosi svoje marginalije. Pisac smatra, da se »problemi održavanja šuma i položaja šumarstva trebaju promatrati šire i sveobuhvatni je« i dalje »odnos društva prema problemima, koji se ne zaustavljaju samo na proiz vodnji drveta za industrijsku preradu, nego se i ispoljavaju u vidu općekorisnih funkcija šuma, ostaju kao veoma važno pitanje koje traži svoje rješenje u dugoročnoj osnovi«. OMLADINA NE ZAOSTAJE Tokom 1974 g. zasadilo je 3.500 omladinaca 120.000 sadnica crnog bora, borovca i smreke u akcijama na pošuljivanju šuma na prostoru Šljakovačkih Dubrava, Lukavca, Adolfovca i u Parku mladenaca. Akcije Fonda »Stablo mladosti« i ŠG — Zagreb se nastavljaju i u 1975. godini! TITOVA PEĆINA Uzgoj spomen šume »Gora gorana« na obroncima Osječenice kod Drvara počela je sadnjom 11.000 komada šumskih sadnica u blizini Titove pećine. U ovoj je akciji sudjelovalo oko 400 gorana iz desetak gradova BiH. Upravo se radi na osnivanju prve goranske komune na čelu s akademikom prof. dr. P. Fukarekom, koja propagira ideju da i drugi započnu s podizanjem ovakovih Spomen šuma. IZLOŽBA »POEZIJA BOJA« Mladi slikar-ilustrator Josip Čosić otvorio je — nakon 15 skupnih — svoju II. samostalnu izložbu akvarela pod nazivom »Poezija boja«. Ova izložba je bila otvorena u vremenu od 14—19. IV. o. g. u »Šumarskom domu«, u velikoj društvenoj dvorani Saveza IT šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Izložbu je razgledalo preko 230 posjetilaca. Izloženi radovi ovoga slikara-ilustratora s 10 godišnjim slikarskim, 15 godišnjim književnim i 17 g. pjesničkim stazom, ističu se atraktivno- intenzivnim bojama. Autor akvarela je slikar-poeta, koji koketira i nameće se prirodi. Porijeklom je Slavonac koji u svoje slike unosi svježinu, vedrinu i atraktivnost. U ovoj smotri ističu se akvareli: Breze — šumske ljepotice, Slap kod Samobora, Maksimir s jezerom, Zrinjevačke platane i Mrtva priroda. Veliki broj posjetilaca i zapisi iz Knjige dojmova najbolji su svjedoci snažnog uspjeha J. Ćosića i potstrek za daljnji rad! REPUBLIČKE INSPEKCIJE U zakonu o republičkim ispekcijama SRH, koji će biti objavljen tek pod jesen o. g., predviđena su 22 republička inspek |