DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 103 <-- 103 --> PDF |
korisnih prijedloga: 1. da se članstvo što više angažira na izradi razvojnog programa drv. ing. i šumarstva 2. na projektu oko parkiranja i ozelenjavanja SI. Požege 3. da društvo organizira stručne posjete ŠG — Osijek, tvornici »Belišće« i si. Za predsjednika društva izabran je Božidar Legac, a članove UO: P. Milić, A. Bešlić. 2. Cerni, A. Totar, J. Zelić i Z. Ćorak. SLOVENJGRADEC — VELIKI ŠUMSKI POŽAR Saznali smo iz novinskih vijesti, da je 25. IV. o. g. izbio veliki šumski požar na području Šumskog gospodarstva — Slovenjgradec, nedaleko od gradića Ravne na Koroškem između zaseoka Crne i Žerjava. Požar je zahvatio preko 30 ha crnogoričnih šuma i gasilo ga je preko 700 vatrogasaca, šumskih radnika, pripadnika JNA, civilne i teritorijalne obrane. Pod utjecajem jakog vjetra, koji je puhao velikom žestinom i za čitavo vrijeme gašenja, požar se je kasnije proširio i zahvatio oko 100 ha šumske površine. Smirio se je i prestao tek kad je iskrčena 20 m širine požarna linija u dužini od preko 200 metara. Uzrok požara kao i pričinjena šteta još nisu ustanovljeni. Zahvaljujući postojećim komunikacijama i prilazima, požar je ugašen sutradan oko podne. DRVO U TRADICIJSKOJ OBRADI Preko 3 mjeseca trajala je — u organizaciji Etnografskog muzeja u Zagrebu — izložba »Drvo u tradicijskoj obradi«. Cilj je ove izložbe bio: upoznati posjetioce nizom odabranih predmeta s onim dijelom našeg tradicijskog i kulturnog nasljeđa kojemu je sredstvo izraza bilo — drvo! Predmeti su izrađeni raznim tehnikama obrade: prirodni i dorađeni ljudskom rukom, zatim dubljenjem, tesanjem, proizvodi bačvarskog obrta, tokareni izlošci, spremnice za žito, zdjele, korita, štapovi, vile, kablići, mužari, preslice, gusle, igračke, seosko pokućstvo, stolice, stolovi, škrinje i ormarići, preslice, spremice za brus, čuture, poljodjelska oruđa, tijesak za grožđe, pribor za lov i ribolov, tkalački stanovi i si. Za stručnjake šumarstva i drvne industrije ova je izložba predstavljala nadahnuće za oblikovanje finalnih proizvoda u narodnom duhu. Međutim, ovakovih persona — na izložbi — nije bilo! ROBNA RAZMJENA S SSSR-OM Jugoslavenska robna razmjena robe sa Sovjetskim savezom trebala bi biti u o. g. 1,9 milijardi dolara na temelju svjetskih cijena. Dosadašnja robna razmjena nije bila najpovoljnija za našu zemlju. Ova konstatacija bazira na porastu cijena sirovina i gorivu. Jugoslavija je morala o. g. nadoplatiti SSSR-u znatnu razliku, jer je naša zemlja uvezla oko 3,000.000 tona nafte, a toj su robi još prošle godine — porasle svjetske cijene za 3—4 puta, dok su cijene robi našega izvoza porasle tek za 10°/o. Osim toga sve je više novih izvoznika finalnih proizvoda, koji žele doći na sovjetsko tržište. Naša finalna proizvodnja privlačna je za Sovjete, jer se proizvodi po suvremenim zapadnim licencama i tehnologiji, iako već i SSSR kupuje takove licencije na zapadu. SMRT POMOĆNIKA TRAKTORISTE 17. VI. o g. donijela je »Borba« zanimljiv slučaj i gledanje Saveznog suda na nesretnu pogibiju pomoćnika traktoriste prilikom utovara trupaca u vezi tužbe obitelji poginulog. U rubrici »Iz prakse Saveznog suda« se iznosi: Pomoćnik traktoriste poginuo je od bukovog trupca, koji je povezivao prilikom utovara. Tužbu članova obitelji poginulog protiv šumskog poduzeća Okružni je sud odbio u cijelosti, jer je našao da se nesreća dogodila zbog nepažnje poginulog. Republički Vrhovni sud je odbio žalbu tužitelja, jer je do nesreće došlo zbog nedovoljne obazrivosti poginulog radnika. Međutim Savezni sud je ukinuo obje presude i predmet vratio na ponovno suđenje u I stupnju. Prema presudi Saveznog suda, »iz provedenih dokaza, kao i propisa pravilnika o higijensko-tehničkim zaštitnim mjerama pri radu na eksploataciji šuma proizlazilo bi da se posao obavljao u okolnostima s povećanom opasnošću. Pod tom predpostavkom, u smislu pravnih pravila imovinskog prava, radna organizacija odgovorala bi za štetu nastalu ozljedom na radu na osnovi samog prouzrokovanja, bez obizra na njenu krivnju. Kod obavljanja opasne djelatnosti, RO odgovora za štetu, osim ako dokaže da je šteta uzrokovana izvan te djelatnosti, čije se djelovanje nije moglo predvidjeti ili se nije moglo spriječiti ili ni izbjeći odn. ako se dokaže da je šteta nastala isključivo radom treće osobe ili oštećenog, a ta se radnja nije mogla predvidjeti ni njene posljedice izbjeći. Ovdje je u pitanju ponašanje samog oštećenog ... a treba |