DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 101 <-- 101 --> PDF |
milijuna ljudi i nalazi se 50°/o industrije i 70´Vo prehrambene industrije SRH. Sava iz Slovenije može donijeti 480.000 m3 vode u sekundi, Kupa 1.500 m3, a Una 860 kubika. Ako se zna da kod Zagreba može Savom proći samo 3.100 m3 vode u sekundi, kod Siska 3.900 m3, a između Bosanske i Stare Gradiške 2.700 kubika, onda se vidi zbog čega dolazi do poplava. Prošle godine Sava je iz Slovenije donijela samo 2.000 kubika vode u sekundi, pa je došlo do katastrofalnih poplava, a kada bi voda bila maksimalna, prouzrokovala bi neprocjenjive štete. Sreća što se nikad nisu spojili vodeni tokovi Save i Drine, jer bi tada bili poplavljeni Mitrovica i Šabac. Vodeni val Drine, gdje prolazi čak 9.000 kubika vode u sekundi, dakle više nego Savom, dođe uvijek pošto je vodeni val Save prošao. I to je sreća. Dakle, nasipi ne mogu ništa riješiti, pa je predviđena daljnja gradnja 39 akumulacionih područja, a od toga su već pet izgrađena, a jedan je u gradnji. Međutim dok se ne izgrade dva najveća — ko»d rijeke Vrbasa i Drine — sa po 1,2 milijarde kubika, bojazni od poplave će biti«. Međutim, uz ovo što iznosi republički sekretar za vodoprivredu, da bi se spriječilo poplave, potrebno je akumulaciona jezera zaštititi od zasipavanja i zamuljivanja nanosom, a to znači davanje prednosti i biološkim radovima u slivu rijeka, napose pošumljivanja i zatravnjivanja, uz postupno saniranje bujičnih područja. Jer tko vlada brdima — vlada i rijekama! ŠUME LISTAJU NEVOLJAMA Nedavno su bosansko-hercegovački šumari izišli pred Skupštinu BiH a nešto kasnije i pred »sedmu silu«. Predočili težinu problema šumarstva, zatražili pomoć štampe i šire društvene zajednice u realizaciji svojih stručnih problema. Govorili su u ime struke, brojnih radnih organizacija, operativnog i znanstvenog stručnog kadra, kao i u ime 76.000 stalno zaposlenih radnika. Ukoliko i šira zajednica ne pomogne šumarstvo i drvnu industriju doći će u veoma nepovoljnu situaciju. Reklo se je: Bosna i Hercegovina bogate su siromašnim šumama! Nepovoljnu strukturu postojećih i degradiranih sastojina, nezadovoljavajuću kvalitetu postojećeg šumskog fonda, pomanjkanje izvoznih puteva, slabu mehaniziranost šumskih radova, nedovoljna financijska sredstva za uzgoj i pošumljivanje i si. Skupština je usvojila zacrtanu dugoročnu politiku. Predloženim planom pošum ljivanja i uzgojnim mjerama na 550.000 ha šumskih površina poboljšati će se kvaliteta i struktura šum. fonda, te će se povećati prirast od sadašnjih 7 na 11,5 milijuna ms godišnje. Svake se godine predviđa pošumiti 16.000 ha površina. Postojećih 50 i još novo-osnovanih rasadnika morati će ostvariti značajnu proizvodnju sadnica. Predviđa se znatna ulaganja u izgradnju puteva, otvorenost šuma, uređenje bujičnih područja i 980 vodenih tokova. Sve ovo predloženo za period od 40 slijedećih godina — uključujući tu i vrijednost i prirast drvne mase — trebalo bi donijeti novi prihod od 176,845.000 ND svake godine. Da se ovaj plan u toku slijedećih 40 godina ostvari, potrebna je pomoć — u osiguranju zamašnih investicija — šire društvene zajednice, a napose neposrednih i posrednih korisnika šumskog bogatstva kao što su: turizam, vodoprivreda, poljoprivreda, elektroprivreda, saobraćaj i dr. Jer šumom se koriste mnogi! ZAMIRE CVRKUT PTICA Nemilo pustošenje posljednjih ostataka netaknute prirode se nastavlja. Tu već slabo pomaže »Konvencija o zaštiti svjetske kulture i prirodne baštine, kao i konvencija o zaštiti ptičjeg carstva (1963 g.). Sve je manje ptica, ptičjeg prostora, hrane i potomstva. Od 408 vrsta ptica što žive divlje, samo 125 povećavaju broj svojih pripadnika, dok se 221 ptičja vrsta vrlo naglo smanjuje i približava potpunom nestanku. Razlozi su poznati: bezobziran lov, krčenje šuma i šikara, isušivanje močvara, gradnja turističkih objekata, prodor poljoprivrede i si. U ovom zatiranju ptica nedavno se »proslavila« i zagrebačka Tvornica ulja (u neposrednoj blizini Autobusnog kolodvora). Prilikom godišnje dezinfenkcije tvorničkog dvorišta i zaštite suncokretovog sjemena od miševa i štakora prilično se je neoprezno postupalo sa zatrovanim zrnima (cinkov fosfid). Poslije ove operacije »čišćenja » na tvorničko dvorište, krovove okolnih kuća i gradske pločnike — u radij usu od 1,0 km — padali su mrtvi pernati stanovnici Zagreba. U gomilama! Službeno: prilikom obdukcije mrtvih ptica otrov nije nađen!? Mrtve ptice i dalje padaju, otrovane ribe i dalje plove rijekama! Zaista čudno? Čas se ne zna krivac, a čas se ne može pronaći otrov !! ! |