DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4-6/1975 str. 100 <-- 100 --> PDF |
grada izostala to je čitav teret ovoga nevremena podnijela Šumarija — Zagreb. Radovi na saniranju oštećenih površina su započeli već u prošloj godini i nastavljaju se tokom proljeća o. g., napose sadnjom smreke, crnog bora, borovca, podsijavanjem žira pod motiku i si. U pomoć su pritekli: Omladina i JNA! INDUSTRIJA — NAJVEĆI ZAGAĐIVAČ Pred 250 IT, liječnika, urbanista i ekonomista — na Simpoziju u Mostaru, koji je održan pod konac 111/75 — utvrđeno je da je najveći zagađivač atmosfere — Industrija! Od toplana i ind. postrojenja do gradskih smetlišta, gdje leže ogromne količine papira, pepela, šljake, stakla, ambalaže od plastike i ostali ind. otpaci koji se ne mogu mineralizirati. Još veću opasnost predstavljaju otpadni plinovi CO2, S05, S03 i gusta neprozirna magla od dimova i drugih isparivanja, koje zovemo smog. Ovaj Simpozij o tehničko-tehnološkim i ekonomskim mogućnostima zaštite i unapređenja čovjekove okoline je s preko 40 referata detaljno identificirao činioce, koji ugrožavaju i degradiraju čovjekovu životnu i radnu okolinu. KORNATI — NACIONALNI PARK? Institut za urbanizam Hrvatske dovršava Prostorni plan i stvara uvjete da se otočje Kornati proglase nacionalnim parkom! Ovo najslikovitije otočje u Evropi — između arhipelaga Zadra i Šibenika — čini 125 otoka, otočića i nadmorskih grebenova. Skupina je dobila ime po glavnom otoku: Kornat (Cornato) kako to navode stare geografske karte (36,2 km´2). Ukupna površina ovih — po nekima 360 jadranskih bisera — iznosi 320 km2. Najveća visina otoka iznosi 225 m. Vapnenačkog su sastava i gotovo u cijelosti goli, bez stalnih naselja i obiluju ribom. Na otocima postoji svojevrsna flora i fauna i osebujne prirodne ljepote sa starinama iz XII stoljeća. Otočja vrijedi obići i vidjeti što je sve u stanju priroda da stvori i pokaže. SIZ — POUNJE To je samoupravna interesna zajednica za zaštiu čovjekove okoline u području sliva Une — krajiške ljepotice. U zajednicu je u — ovom času — učlanjeno 45 radnih organizacija i 25 mjesnih zajednica, koje svojim novčanim doprinosom i participacijom, financiraju usvo jene planove. Sliv ugrožene rijeke Une obuhvaća svojom dužinom preko 600 km rijeka i rječica, koje su bile ugrožene i zagađene na dužini od preko 350 km. Glavni griješnici su bili, a neki su još i danas, Tvornica celuloze u Drvaru i Prijedoru, Kemijska tvornica u Srbu, Tekstilni »Kombiteks« u Bihaću i još neke. Samo Bihać troši dnevno oko 2.000 kg deterdženata, a godišnje oko 700.000 kg, dok se na području sliva rijeke Une sigurno troši preko 2,000.000 kg raznih deterdženata i kemijskih preparata. Samoupravna interesna zajednica Pounje formirana je prošle godine i ima svoje komisije: za vodu, za zagađivanje zraka, zemljišta i šume, spomenike prirode i si. Hvalevrijedan napor Krajišnika! CRNA ISTINA Slaviša Veljović nije šumar! On je pilot na »Boeningu 727«, koji se pojavio kao »svjedok« na sjednici Saveznog komiteta za saobraćaj. Uredništvo MŠK donosi njegovu »priču«, koja je tiskana u zagrebačkom Vjesniku od 5. VI. o. g. u kojoj se kaže: »S modernim avionima, tvrde, upravlja se sa zemlje. Avioni i aerodromi su tako opremljeni da letjelicu vodi kontrola leta. A šta se događa u praksi? — Mi na primjer, prema aerodromima u C. Gori letimo i spuštamo se na njih — otprilike »nabadamo« kao ćorava kokoš zrno. Prije nego što poletimo u Titograd mi piloti pitamo — da li radi kontrolor Gaja M. Ako on ne radi, mi strepimo za svoj život i život putnika. Jer nikada nismo sigurni da su na tom aerodromu uključeni radari. Naši su životi u rukama nestručnjaka, a izuzimajući donekle beogradski i zagrebački aerodrom, svi su ostali tehnički slabo opremljeni.« — Tako je pričao pilot moleći istodobno članove Komiteta, koji su izravno odgovorni za sigurnost saobraćaja, da nešto poduzmu. Tako je, eto, to napisano u Vjesniku u članku, koji nosi naslov: Leti se na — sreću! TKO VLADA BRDIMA — VLADA RIJEKAMA? Republički sekretar za vodoprivredu Hrvatske obrazložio je u članku: Zašto dolazi do poplava (Vjesnik od 28. I. o. g.) to ovako: »Bez akumulacionih područja Savom ne može proći sva količina vode. Svake godine Sava poplavi oko 180.000 ha, a ugrožava 1,2 milijuna ha, što je najveće ugroženo područje u Evropi, a tu živi 9 214 |