DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 95 <-- 95 --> PDF |
šena je serija zapažanja o fenološkom ciklusu i razmnožavanju ove interesantne vrste, o ekološkim faktorima koji određuju njeno rasprostranjenje, pratećoj vegetaciji i antropozoogenom utjecaju radi boljeg poznavanja njene ekologije i efikasnije zaštite. Robredo F., Conde M., Alonso d e Me dina, F. J.: Prilog poznavanju bioekologije borova savijača Rhyacionia du- plana Hb. (Lep., Tortricidae): Proučavanje leženja jaja. Rhyacionia duplana Hb. je važan i veoma čest štetnik u mladim kulturama bora u Španjolskoj. U ovom se radu iznose rezultati kompletnog studija leženja jaja tog insekta. Leptiri lete u ožujku, travnju i svibnju, ovisno o klimatskim prilikama kraja i godine. Ženke odlože veći dio jaja na donju trećinu unutarnje strane iglica. To je, izgleda posljedica norme ponašanja ženki u vrijeme leženja jaja. One odlože samo po jedno ili dva jaja odjednom na Pinus pinea i P. pinaster, ali na P. silvestris, P. laricio i P. insignis čine to u grupama koje sadrže i do sedam jaja. Oblik je jaja eliptičan, gornja im je strana konveksna, a donja ravna. Tek izležena su neprozirna i žućkaste boje. Veličina im varira prema obliku iglica raznih vrsta borova na kojima su odložena. Dugačka su prosječno 0,75 mm, a široka 0,55 mm. Period inkubacije u laboratoriju varira između 22 i 28 dana. Purroy, F. J., Rey, J. M.: Proučavanje ekologije i sistematike vjeverice (Sciurus vulgaris) u Navari: 1.) Rasprostranjenje. Gustoća populacije. Ishrana. Dnevna i godišnja aktivnost. Autor prikazuje područje rasprostranjeni a vjeverice u pokrajini Navarra, u atlantskoj i submediteranskoj klimatskoj zoni. Španjolske. Šumu hrasta crnike, koja dominira u kontinentalnom mediteranskom području, nastanjuje sporadično samo po nekoliko primjeraka u jesen i zimi. Određivanje gustoće populacije u rujnu i listopadu 1971. god. u četiri razna tipa šume dalo je slijedeće rezultate: najgušća prosječna populacija od 30,9 vjeverica po kvadratnom kilometru utvrđena je u mješovitim šumama običnog bora, hrasta medunca i bukve, koje pokrivaju planine niže nadmorske visine. Ova se gustoća postepeno smanjuje na 13,6 primjeraka po kvadratnom kilometru u šumi i bijelog bora, 10,1 primjraka po kvadratnom kilometru u šumi hrasta medunca te postiže minimum od 3,1 primjeraka po kvadratnom kilometru u šumama bukve i jele. Nova brojanja, obavljena zimi 1973.-1974. pokazuju prosječni porast od 40,3% u prvospomenutim mješovitim šumama i 38,1% u šumi bijelog bora. Podaci o ishrani vjeverice dobiveni su analizom pedeset želudaca i serijom opažanja u prirodi. Na kraju su prikazane pojedinosti o dnevnoj i godišnjoj aktivnosti ove životinje. Ruizde la Torre, J.: Teucrium vrste verticilatnih listova u pokrajini Malaga. Ističu se razlike između Teucrium haenseleri, T. reverehonii i T. chrystorichum za koje je po mišljenju autora opravdano zadržavanje kategorije vrste. I. Mikloš SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT Ft)R FORSTWESEN 1973. Br. 1 Bovey, P.: Dali će čovjek ponovno zagospodariti štetnim insektima? Gygi, F.: O žalbenom postupku u šumarskom pravu. Kuonen, V.: Dali je gradnja cesta umjet nost? Nussbaumer, H.: Fitocenološka i šumsko -uzgojna istraživanja u području Uewachs,´ /Kloten. Mayer, H.: Izvještaj o simpoziju o jeli god. 1972. u Danskoj. Marcet, E.: Primjedbe na udomaćena imena egzota. Br. 2 Chevrou, R. B.: Inventarizacija šuma — Primjerne površine na rubu šume ili sastojine. Marcet, E.: Pokusi sadnje sadnica topola sa odstranjenim granama. Korpel, Š. i Vinš, B.: Abies alba Mill, u šumama CSSR. Leibundgut, H.: Osnove i tehnika šumsko- uzgojnog planiranja. Br. 3 Bittig, B.: Švicarska drvna privreda jučer — danas — sutra, Fischer, F.: Razmišljanja o budućnosti šume i drva. Hofle, H. H.: Kako ćemo mjeriti drvo u budućnosti? (nastavak u br. 4 str. 259) Leibundgut, H.: O pojmu »gola sječa«. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 96 <-- 96 --> PDF |
Br. 4 Lienert, L.: Integralno planiranje u planinskim područjima kao preduvjet za intenziviranje šumarstva u Alpama — Primjer Oberwalden. Kakhđavani, F.: Prvi plan za uređenje bujica i zaštitu tla u Iranu. Redakcija: Sječa drveća u svijetlu iskustva seljaka. Schweingruber, F. H.: Drvo iz temelja srednjovjekovnih toplica Ryffen bei Noulen/ Kanton Schwyz. Koch, N.: Utvrđivanje i kartiranje brojnog stanja divljači u praksi. Br. 5 Kalbermatten, J. de: Prof. Bagdasarjanz kao nastavnik iz šumskih prometala. Krabs, E.: Važnost kompletnih projekata u izgradnji šumskih cesta. Viglezi, G.: Gradnja šumskih cesta u Kantonu Ticino. Ott, E.: Mreža puteva u nastavnoj šumi ETH Zurich. Abt, E.: Izgradnja šumskih cesta u flišu. Graf, J. P.: Gradnja šumskih cesta u Švicarskoj nakon II svjetskog rata. Chappuis, J. — B.: Gradnja cesta u području Jura. Kuonen, V. i Hirt, R.: Novija istraživanja u Katedri za šumarsko inženjerstvo na ETH Ziirich. Leibundgut, H. i Ott, E.: Nove nastavne šume ETH Ziirich. Keller, Th.: Izvještaj s VIII Međunarodnog simpozija za štete od otpadnih plinova, Sopron 1972. Bischof, E.: Promjene u sastojini nakon 20-godišnjeg uzgojnog djelovanja. Br. 6 Camenzind, A.: Međusobna ovisnost okoline i raspoloženja — Drvo kao specifičan primjer. Asli, A. i Nedialkov. S. T.: Istraživanja strukture prašuma Fagus orientalis Lipsky u sjevernom Iranu. Richard, F.: O propusnosti i sposobnosti odvodnje raznih vrsta tala. Keller, Th. i Beda, H.: Izmjena plinova kod izbojaka bez lista tijekom zime, Br. 7 Keller, Th.: Bilanca kisika za Švicarsku. Schuster, Chr. i Sommer, A.: Istraživanja dj´elotvornosti drenaže na određenom staništu u flišu. Hillgarter, F. W.: Bušene kartice kao moderno pomagalo u planiranju i kontroli šumskog gospodarstva. Eiberle, K.: Nadoknađivanje šteta od divljači. Mingard, P.: Test pouzdanosti promjerke s bušenim trakama Swiss-Perfo u uvjetima praktične primjene. Br. 8 Mayer, H.: Uzgojni koncept za zaštitne šume izvan redovnog gospodarenja. Reichsteiner, K.: Šuma, u njoj djelujući čovjek i tehnička sredstva. Br. 9 Wullschleger, E.: Uzgajanje šuma u Kantonu Aargau. Dimmler, R. H. i Studer, A.: Gospodarenje u šumama Jure. Riiedi, K.: Šume uz korito rijeke Aareu Kantonu Aaregau. Kahr, F. et al.: Uzgajanje šuma u uvjetima intenzivne izgradnje prometnica, in dustrije i stambenih aglomeracija. Vogel, O.: Gospodarenje šumama listača u području Unter Fricktal. Schwarz, P. i Schatzmann, H.: Abies alba u području između rijeka Wigger i Aare. Hiibschner, M.: Jasen i javor u području Freiamt. Miiller, M.: Pokusi hrastom u području Unter Reusstal. Zehnder, H.: Ariš u području Wiirenlinger Berg. Griinig, P.: Planiranje i provođenje šumsko- uzgojnih zahvata. Peyer, A.: Šumsko-uzgojni problemi kod melioracije Reusstal. Beda, G.: Njega mladih sastojina u gradskoj šumi Bremgarten. Vogel, O.: Štete od fluora u Unter Fricktal. Keller, Th.: O štetnom djelovanju fluora. Br. 10 Joly, A.: Općedruštvene koristi od šuma — Problem rekreacije u šumama. Fliihler, H.: Ovisnost prozračivanja tla o volumenu pora nastalih odvodnjom. Kuhn, W.: Uzgajanje šuma i kakvoća drva. Leibundgut, H.: Šumske kulture u šumama pod javnom upravom. Scheidegger, F.: Racionalne metode građenja puteva u šumarstvu i poljoprivredi. Quervain, M. de: Izvještaj o djelovanju Saveznog Instituta za istraživanje lavina u god. 1971.-1972. Stoll, H. R.: Komentar Zakona o otrovima. Br. 11 Bosshardt, H. H. et al.: Međunarodna suradnja u istraživanju drva. Nakhđavani, F. i Lilin, Ch.: Problemi erozije u Iranu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Frei-Pont, Ch.: O izostanku jele u dvije stare mješovite sastojine smreke i jele. Graf, H.: Erozija i mjere zaštite tla u gorju Rif/Maroko. Stahel, J.: Pokusi markiranja pomoću Ci4 kod fizioloških istraživanja u deblu. Br. 12 Leibundgut, H.: Ovisnost ideala u uzgajanju šuma o vremenu. Riiedi, K.: Stvarno stanje uzgajanja šuma u 4. Šumskom reviru Kantona Aargau. Latt, N.: Stvarno stanje uzgajanja šuma — Primjer gradska šuma Lenzburg. Z. Kalafadžić SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FUR FORSTWESEN 1974. Br. 1 Jenni, E.: Svijest o rekreativnoj funkciji šume u literaturi i šumarskoj politici od 18. stoljeća. Hagen, C: Općedruštvene i rekreacijske funkcije šume u praksi i zakonodavstvu 19. stoljeća. Pestal, E.: Strojevi za planinske šume, koji vode računa o zaštiti prirodne okoline. Schuster, Ch.: U kojoj mjeri izgaranje fosilnih goriva ometa kruženje ugljičnog dioksida i kisika? Steiner, D.: 25 godina komasacija šuma u Kantonu Zurich. Br. 2 Matthey, E.: Zaštita prirode u Kantonu Geneve. Rodenwaldt, U.: Gradske šume i njihova rekreacijska važnost u zadnjih sto godina — Primjer gradske šume Villingen. Jacsman, J.: O metodičkom istraživanju općedruštvenih funkcija šume. Schuler, A.: Rekreacijska zona šuma Hohronen. Molenda, T.: Metode za predskazivanje općedruštvenih funkcija šume u planskoj privredi. Br. 3 Krebs, E.: Šuma u uređenju prostora. Eiberle, K.: Šumsko-uzgojni aspekti istraživanja Tetraonida. Kolbl, O.: Simpozij »Fernerkundung« IUFRO, Freiburg i. Br. 1973. Rhody, B.: Savjetovanje o šumarskoj fotogrametriji i kartografiji Neustadt a. d. W., S. R. NJ., 1973. Br. 4 Mitscherlich, G.: Opasnosti od vjetroizvala i preventivne mjere. Borgula, K: Proble mi šuma u blizini gradova — Gradske šume Luzern-a. Wullschleger, E.: Da se ne zaboravi! Pri kaz šumskih prilika u Unteraargau u 18. stoljeću. Leibundgut, H.: Djelovanje gljive Marssonina na razne klonove topola. Br. 5 Dubs, H.: Pravna pitanja u vezi krčenja šuma kroz praksu federalnog suda. Sischer, F.: Opskrba energijom i šumska privreda. Leibundgut, H.: Štete od srna u Albisriederberg- u. Br. 6 Auer, C: Terenski pokus ciljanih promjena cikličkih varijacija populacije insekata. Zarrine-Kafche, M.: Tla i vegetacija šumskih područja Irana. Winkelmann, H. G.: Indija na putu ka boljem iskorišćavanju svojih šuma. Bader, C: Ugroženost faune tla djelovanjem tvorničkih postrojenja. Bariska, M. et al.: Kemijsko modificiranje drva. Br. 7 Rondeux, J.: Brza metoda izrade šumskih karata kompjutorima. Bittjg, B.: Odnos šumarske politike i političke ekonomije. Dimitri, L. et al.: Istraživanja rezistentnosti duglazije na klimatske utjecaje. Bach, R. i Banerjee, P. K.: Kemijska i mineraloška istraživanja pseudoglejskih tala na morenama u Langenthal-u. Leibunddgut, H.: Prilog problemu odumiranja jele. Eiberle, K.: O sadržaju makroelemenata i sirovih hranjivih tvari u obrštenim biljkama. Furrer, E.: Kartiranje nalazišta pitomog kestena u Innerschweiz po Engler-u Eiberle, K.: Nalaz zerdava u Wallis-u. Br. 8 Kostler, J. N.: Etape u razvoju šumarstva za povijesne entuzijaste. Mantel, K.: Tradicija jele kao božičnog drvca u jugozapadnoj Njemačkoj i u Švicarskoj. Hagen, C: Crtice iz povijesti naseljavanja i šumarstva u južnom području Boden skog jezera. Sollberger, M.: Značenje povijesti šumarstva za šumarsku praksu — Primjer šuma posjeda Burgdorf. |