DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 95 <-- 95 --> PDF |
šena je serija zapažanja o fenološkom ciklusu i razmnožavanju ove interesantne vrste, o ekološkim faktorima koji određuju njeno rasprostranjenje, pratećoj vegetaciji i antropozoogenom utjecaju radi boljeg poznavanja njene ekologije i efikasnije zaštite. Robredo F., Conde M., Alonso d e Me dina, F. J.: Prilog poznavanju bioekologije borova savijača Rhyacionia du- plana Hb. (Lep., Tortricidae): Proučavanje leženja jaja. Rhyacionia duplana Hb. je važan i veoma čest štetnik u mladim kulturama bora u Španjolskoj. U ovom se radu iznose rezultati kompletnog studija leženja jaja tog insekta. Leptiri lete u ožujku, travnju i svibnju, ovisno o klimatskim prilikama kraja i godine. Ženke odlože veći dio jaja na donju trećinu unutarnje strane iglica. To je, izgleda posljedica norme ponašanja ženki u vrijeme leženja jaja. One odlože samo po jedno ili dva jaja odjednom na Pinus pinea i P. pinaster, ali na P. silvestris, P. laricio i P. insignis čine to u grupama koje sadrže i do sedam jaja. Oblik je jaja eliptičan, gornja im je strana konveksna, a donja ravna. Tek izležena su neprozirna i žućkaste boje. Veličina im varira prema obliku iglica raznih vrsta borova na kojima su odložena. Dugačka su prosječno 0,75 mm, a široka 0,55 mm. Period inkubacije u laboratoriju varira između 22 i 28 dana. Purroy, F. J., Rey, J. M.: Proučavanje ekologije i sistematike vjeverice (Sciurus vulgaris) u Navari: 1.) Rasprostranjenje. Gustoća populacije. Ishrana. Dnevna i godišnja aktivnost. Autor prikazuje područje rasprostranjeni a vjeverice u pokrajini Navarra, u atlantskoj i submediteranskoj klimatskoj zoni. Španjolske. Šumu hrasta crnike, koja dominira u kontinentalnom mediteranskom području, nastanjuje sporadično samo po nekoliko primjeraka u jesen i zimi. Određivanje gustoće populacije u rujnu i listopadu 1971. god. u četiri razna tipa šume dalo je slijedeće rezultate: najgušća prosječna populacija od 30,9 vjeverica po kvadratnom kilometru utvrđena je u mješovitim šumama običnog bora, hrasta medunca i bukve, koje pokrivaju planine niže nadmorske visine. Ova se gustoća postepeno smanjuje na 13,6 primjeraka po kvadratnom kilometru u šumi i bijelog bora, 10,1 primjraka po kvadratnom kilometru u šumi hrasta medunca te postiže minimum od 3,1 primjeraka po kvadratnom kilometru u šumama bukve i jele. Nova brojanja, obavljena zimi 1973.-1974. pokazuju prosječni porast od 40,3% u prvospomenutim mješovitim šumama i 38,1% u šumi bijelog bora. Podaci o ishrani vjeverice dobiveni su analizom pedeset želudaca i serijom opažanja u prirodi. Na kraju su prikazane pojedinosti o dnevnoj i godišnjoj aktivnosti ove životinje. Ruizde la Torre, J.: Teucrium vrste verticilatnih listova u pokrajini Malaga. Ističu se razlike između Teucrium haenseleri, T. reverehonii i T. chrystorichum za koje je po mišljenju autora opravdano zadržavanje kategorije vrste. I. Mikloš SCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT Ft)R FORSTWESEN 1973. Br. 1 Bovey, P.: Dali će čovjek ponovno zagospodariti štetnim insektima? Gygi, F.: O žalbenom postupku u šumarskom pravu. Kuonen, V.: Dali je gradnja cesta umjet nost? Nussbaumer, H.: Fitocenološka i šumsko -uzgojna istraživanja u području Uewachs,´ /Kloten. Mayer, H.: Izvještaj o simpoziju o jeli god. 1972. u Danskoj. Marcet, E.: Primjedbe na udomaćena imena egzota. Br. 2 Chevrou, R. B.: Inventarizacija šuma — Primjerne površine na rubu šume ili sastojine. Marcet, E.: Pokusi sadnje sadnica topola sa odstranjenim granama. Korpel, Š. i Vinš, B.: Abies alba Mill, u šumama CSSR. Leibundgut, H.: Osnove i tehnika šumsko- uzgojnog planiranja. Br. 3 Bittig, B.: Švicarska drvna privreda jučer — danas — sutra, Fischer, F.: Razmišljanja o budućnosti šume i drva. Hofle, H. H.: Kako ćemo mjeriti drvo u budućnosti? (nastavak u br. 4 str. 259) Leibundgut, H.: O pojmu »gola sječa«. |