DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 94 <-- 94 --> PDF |
mijenjena je u mediteranskoj guštari Punta del Sabinar (Almeria), sastavljenoj od biljaka Pistacia lentiscus i Juniperus phoenicea, te je tako dobivena brojka od 20,5 pari na 10 hektara, što označuje gustoću zajednica ptica koje se gnijezde. Sastavljena je od samo četiri vrste; Caprimulgus ruficollis, Galeria theklae, Sylvia melanocephala i Emberiza calandra. S m i r n o f, W. A.: Praktični vodič za određivanje palearktičkih vrsta roda Scymnus (Coleoptera, Coccmellidae), Identifikacija buba mara iz roda Scymnus bila je uvijek mučan posao. Najveća se poteškoća sastoji u tome, što oznake koje se upotrebljavaju za determinaciju nisu dovoljno pouzdane. Nakon detaljnog pregleda i komparacije brojnih primjeraka sakupjenih u raznim krajevima svijeta, autor je došao do zakjučka da morfologija vrha penisa u mužjaka i spermateke u ženke predstavljaju pouzdane oznake za determinaciju. Članak sadrži seriju crteža kompletnog insekta, specifične karakteristike distalnog ekstremiteta penisa i spermateke za svaku od najobičnijih vrsta roda Scymnus, pa se predlaže da entomolozi, agronomi i šumari vrše determinaciju jedino na temelju tih karakteristika. A g u i r e, E.: Konzervacija i povijest prirode. Onome tko znade čitati povijest prirode, geološki i paleontološki podaci pokazuju upravo dramatični dinamizam. Autor opisuje ukratko, ali živo i dokumentirano, prošlost krajolika i faune raznih španjolskih pokrajina s njihovim paleontološkim bogatstvima, koja se u svijetu smatraju izvanrednim i jedinstvenim, osobito u pogledu sisavaca iz tercijara. Nalazišta i zbirke fosila osim znanstvene vrijednosti imaju fundamentalnu važnost za sve stupnjeve kulturnog i estetskog odgoja, a predstavljaju i atrakciju za turiste. Iz tih razloga ICONA (Institut za zaštitu prirode) u suradnji s institutom »Lucas Mallada« pomaže u proučavanju paleontoloških nalazišta te je započeo s osiguravanjem konzervacije važnih nalazišta u prvom nacionalnom paleontološkom rezervatu, nalazištu »La mina« u Lavna (Soria), srednjeg pliocena, koji predstavlja primjer kompleksnog sistema dolina na kršu »Parameras de Molina«. U tom geološkom razdoblju bila razvijena stepska vegetacija, gdje je bila obilno zastupljena jedna vrsta Hipariona i jedna gazela uz još neke rjeđe šupljorošce (fam. Bovidae), jednu kozu, jednog majmuna zamorca, jednog psa, dvije hijene, jednog nosoroga, kornjače i bezbroj glodavaca. Istražuju se biološki i ekološki uvjeti faune te njena dinamika. I. Mikloš Boletin de la Estacion Central de Ecolo gia, br. 5, Madrid, 1974. donosi: Velez Munoz, R.: Ekonomski, socijalni i ekološki učinci šumskih požara. Šuma predstavlja izvor raznih materi jalnih dobara i idealnih koristi, što sve može biti uništeno od šumskih požara Gubici u materijalnim dobrima odnose se na tehničko i ogrjevno drvo, pluto, smolu, šumske plodove, pašu, brnistru, lov i ribolov. U članku se čaju formule za valorizaciju tih gubitaka. Studiraju se i gubici u idealnim koristima, razvijajući jednu metodu za kvantifikaciju gubitaka protektivnih i rekreativnih vrijednosti šume. Analiziraju se ekološki efekti na osnovi činjenice da vatra predstavlja jedan od konstituivnih elemenata prirodne sredine. Istražuju se učinci šumskih požara na vegetaciju, mikroklimu i tlo. Konačno se proučavaju ekonomsko-socijalne posljedice požara s obzirom na rizik za ljudske živote, povećanje nacionalnog deficita u drvu i troškove za borbu protiv tih požara. Calonge, F. D., Moreno, G.: Prilog mikološkom studiju planine Sierra de Guadarrama. I. Novi bazidiomiceti za španjolsku floru. U radu je detaljno opisano pet vrsta bazidiomiceta, koje su po svoj prilici nove za mikofloru Španjolske. To su: Armillariella bulbosa (Barla) Romagn; Cortinarius pseudocrossus Joss. ex Orton; Crepiđotus subsphaerosporus (Lange) Kiihn et Romagn; Lentinus lepideus (Fr.) Fr. i Mycena algeriensis Maire ap. Kiihn. Osim makro- i mikroskopskih karakteristika autor za svaku od njih daje bilješke o ekologiji, habitatu i lokalitetu. Fernandez Casas, J.: Vegetacija i flora planine Sierra Nevada. Pašnjaci. Opisuju se biljne zajednice planine Sierra Nevada sa Nardus stricta kao dominantnom vrstom s fitocenološkog, fitotopografskog i florističkog aspekta. Uz članak se nalazi i 18 fotografija biljaka u boji. T e m p 1 a d o, J.: Tetracilinis articulata (Vahl) u planinama Kartangene. Tetraclinis articulata (Vahl) (fam. Cupressaceae), koja je rasprostranjena na jugu Mediterana, uspijeva i na jugoistoku Španjolske u pokrajini Kartagena i to je jedino nalazište ove biljke na evropskom tlu. Autor opisuje njeno sadašnje stanje u toj pokrajini. Prije dvadeset godina T. articulata je prošla kritični period u kojem je gotovo nestala, ali su se tadašnji malobrojni primjerci regenerirali i razmnožili, tako da se danas može nabrojati nekoliko stotina stabalaca visokih do 1,5 m, na površini od oko 400 hektara. Izvr |