DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 83 <-- 83 --> PDF |
jeg, šumarstva u Hrvatskoj s jedne strane, a s druge kao prilog upoznavanja autora, VI. K6roškenji-ja, jednog od najupornijeg borca za osnivanje Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva, pobornika za samostalnost i nezavisnost šumskih ureda od (političkih vlasti, pobornika za osnivanje šumarske akademije itd. Sadržaj knjige je slijedeći: Uvod str. 3- 4, Prvo poglavlje: Prirodopis šumskoga drveća str. 5- 51, Drugo poglavlje: Nauika o šumarenju str. 52- 125, Svršetak. Kao dodatak. Počela matematike u porabi na šumarstvo str. 126- 154, Zakonski članak XVIII — 1870. o lovu str. 155- 162. Zakon o šumama »neuvršćuje se ovdje s razloga, štoće ga u najbliže vrieme novi šumski zakon valjan za trojednu kraljevinu zamjeniti«. No to »najbliže vrieme« trajalo je preko pola stoljeća, tj. do donošenja Zakona o šumama 1929. godine, koji je dobio obaveznu snagu 6 mjeseci po objavljivanju, tj. 21. lipnja 1930. godine. Do tada je u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, vrijedio Šumski zakon uveden carskim patentom od 3. XII 1852. godine, ikoji je na područje tadanje Kraljevine Hrvatske i Slavonije protegnut, također, carskim patentom od 24. VI 1857. god. (za područje Dalmacije, Istre i današnje Slovenije taj je Zakon vrijedio od 1852. godine budući da su ta područja bila neposredno pod Bečom, odnosno u sklopu carevine Austrije). Velika je vjerojatnost da su i politički motivi bili ne mali razlog da V. K-a Zakon iz 1852. godine nije stavio u svoju knjigu. Taj je Zakon, naime, donesen za vrijeme diktature poznate pod nazivom »Bachov apsolutizam«. Zanimljivo je, međutim, da je i Zakon iz 1929. godine donesen pod diktatorskim režimom (šestojanuarska diktatura) i to, prema Ugrenoviću,2 zbog toga što »nijedna parlamentarna vlada nije bila ikadra da donese Zakon o šumama iz prostog razloga, jer je Zakon o šumama — sa njenog gledišta — najnepopularniji Zakon. Zakon o šumama«, nastavlja Ugrenović, »po svojoj prirodi mora da gleda daleko u budućnost šuma, šumarske privrede, naroda i države. Naprotiv, svaka parlamentarna vlada vodi daleko više računa o generaciji sadašnjice, iz koje se regrutuju njeni birači, no o pokoljenjima budućnosti, o kojoj se brine šumarska politika« (istr. 3). Sastavni dio »nauka o šumarstvu«, navodi V. K., su i »procjena te uprava «, ali se ovi dijelovi u ovoj knjizi ne obrađuju jer ti poslovi »spadaju na više, tj. upravljajuće šumarsko osoblje«. U Uvodu nalazi se, nadalje, i definicija šume pod kojom se »uopće razumijeva svaka poveća, isključivo ili većim dijelom divljim drvećem obrasla, ploha, koje je uzdržavanje i gojenje sasvim prirodi prepušteno; ovakve šume nazivljemo i prašume ili gvozd enjaike (Urwald). Ako je drvljem obrasla ploha točno odmjerene rasprostranjenosti tada tako sistematski uređenu, odgojenu i svrsishodno korištenu šumu nazivljemo dubravo m il i gaje m (Forst). . . . Prema položaju šume razlikujemo i gor u (Gebirgsvvald), kada je šuma u planini, te lug, kada je šuma u ravnici«. 2 Dr Aleksandar Ugrenović: Zakoni i propisi o šumama i pilanama — u Zagrebu, mjeseca februara 1930. |