DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 8 <-- 8 --> PDF |
U šumi bukve i jele Medvednice, na malim površinama kvarcnih škriljaca, opisali smo i stadij tla srodan humusnom podtipu distričnih smeđih tala. Po svojim svojstvima, tla ovog stadija veoma su slična i tipičnom srneđem podzolastom tlu. Međutim, horizont A2 (ili Ai,2) je ovdje slabije izražen i sadrži manje kvarcnih zrnaca od istog horizonta smeđeg podzolastog tla. Karakteristična intenzivna destrukcija pod utjecajem kiselih humusnih zola i premještanje produkata destrukcije nisu još u ovom stadiju dostigli stupanj ´koji je karakterističan za tipično smeđe podzolasto tlo. Osim na Medvednici, sličan stadij razvoja tla opisali smo i na Psunju, pod šumom montanske bukve s introduciranom smrekom (Picea excelsa Lam.), kao i na Papuku, (pod šumom bukve i jele (M. Kalinić , 1965, 1970). Prema našem mišljenju, sva ova tla čine postepene prelaze između distričnih smeđih tala i smeđih podzolastih tala. Ilimerizirani podtip distričnog smeđeg tla, pod šumom bukve i jele, uglavnom je malo zastupljen u predjelima Medvednice. Tamo gdje škriljoi alterniraju s klasičnim sedimentima glinastijeg sastava i gdje je teren uravnjen, kod izvjesnog broja dubljih profila, zapažaju se ponekad procesi lesivaže i pseudooglejavanja. Međutim, ovi su procesi još uvijek umjerenog intenziteta pa je diferencijacija profila po mehaničkom sastavu uglavnom slabo izražena (tla su ilovasta u površinskom horizontu, a ilovasta i glinastoilovasta u nižim horizontima). Stoga je prirodna dreniranost ovih tala dobra, a također je povoljna i aeracija tla. Stupanj zasićenosti (V%) je umjeren, dok je reakcija tla kisela ili slabo kisela (pH 4,00—5,30). Koluvijaln a tl a pod šumom bukve i jele na Medvednici nalazimo u usjecima, u konusima strmog reljefa, pretežno sjevernih padina. Tamo su ona nastala recentnom sedimentaoijom produkata raspadanja silikatnih kiselih stijena i materijala zemljišta. Profile ovih supstrata označili smo distričnim silikatnim koluvijem, slabo razvijenim. Teksturni sastav po dubini profila može biti različit, ali najčešće je ilovast. Tla su uglavnom srednje duboka. Ponegdje mogu biti skeletoidna ili skeletna. Reakcija tla je kisela ili veoma kisela (ipH 3,9—4,5). Eutrični silikatni koluvij, slabo razvijen, opisali smo u predjelima Medvednice na mjestima gdje silikatne kisele stijene kontaktiraju ili gdje su prekrivene s bazičnim ili neutralnim stijenama. Trošina tih stijena taloži se ponegdje u reljefskim užim i strmim depresijama. To su uglavnom lokaliteti perifernih predjela raširenja jele na Medvednici, gdje je ona i ranije bila zastupljena, dok danas nalazimo tamo samo poneko stablo jele. Reakcija tla je kisela (pH 4,0—4,6), a stepen zasićenosti bazama (V %) ima vrijednosti od 30—50%. ZAKLJUČAK Autor donosi prilog klasifikaciji tala na kojima je razvijena šuma bukve i jele (Abieti-Fagetum pannonicum prov. Rauš 68) na Medvednici (Zagrebačka gora). Kod radova na pedogenetskim istraživanjima Medvednice, odnosno predjela šume bulkve i jele, upotrijebljeni su nazivi tala i kriteriji sistema 6 |