DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 56 <-- 56 --> PDF |
AKTUALNA PROBLEMATIKA KRAJ »KRALJICE ŠUME« Debela jela, nazvana popularno i »Kraljica šume«, posebno zaštićeni objekt prirode u Nacionalnom parku »Risnjak«, šumski predjel Bukov vrh, ove je godine zauvijek odbacila svoje iglice. Pod teretom stotina godina, šibana olujnim vjetrovima, udarana gromovima i nagrizana s truleži, morala se povinuti zakonima prirode i prepustiti mjesto »mlađima«. Starost joj mije posebno utvrđivana, ali sudeći prema starosti nekih drugih gorostasnih jela iz Gorskog Kotara, ova jela iz Nacionalnog parka »Risnjak « doživjela je (najvjerojatnije) starost od oko 450 godina. To znači da njeno nicanje pada u doba otkrića Amerike, da je ona starija od mnogih naselja u Gorskom Kotaru. Njena povijest je i povijest šuma ovoga dijela Gorskog Kotara. Prvi gospodari bili su joj Frankopani, pa zatim Zrinski, Austrijska Komora i na ikraju, sve do II. Svjetskog rata, grofovi Ghyczy. Nikla je u pravoj prašumi, najveći dio svoga vijeka proživjela u gospodarskoj šumi, da bi ga završila u nacionalnom parku kao posebno zaštićeni objekt prirode. SI. 1. — Krošnja »Kraljice šume«, u kojoj su grane, uslijed prijeloma vrha, zamijenile njegovu funkciju. Pojedine grane (mjereno 50 cm od debla) imaju cea 40 cm promjera. Foto C. Štanfelj |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 57 <-- 57 --> PDF |
SI. 2. — Donji dio debla »Kraljice šume«, koji u prsnoj visini ima opseg 635 cm, odnosno, prsni promjer od 2,02 m. Foto C. Štanfelj U svom dugom vijeku doživjela je nemilosrdne sječe bukve, na koju se nekada gledalo kao na »šumski vkorov« i ikoje se ipepeo upotrebljavao u ondašnjoj proizvodnji stakla (prva tvornica stakla u Hrvatskoj podignuta je u Crnom Lugu početkom. 18. st.). Bulkva se (kasnije opet mnogo sjekla za dobivanje drvenog ugljena, koji se preko Bakra izvozio .u sve zemlje Sredozemlja. S pojavom prvih parnih pilana i sama je bila ugrožena sječom. Nalazila se, naime, na relativno povoljnom izvoznom terenu i u blizini pilana u Gerovu i Lividragi. što je ostala pošteđena vjerojatno ima zahvaliti svojim ogromnim dimenzijama koje su isključivale izvoz konjskom spregom. Promjer u prsnoj visini iznosi joj sada 202 cm. Prelomljena je na visini od 24 metra, ali, -sudeći prema prsnom promjeru i postotku pada promjera, bila bi za sigurno postigla visinu od cea 50 metara. U tom slučaju imala bi preko 80 m8 totalne drvne mase. Gledajući očima pilanara, prvi trupac od |
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 58 <-- 58 --> PDF |
4 metra imao bi preko 11 m3 drvne imaše, što je ravno totalnoj drvnoj masi najdebljih jela u gospodarskim šumama Gorskog Kotara. Zbog prijeloma koji ju je zadesio prije gotovo stotinu godina, sve jače grane preuzele su na sebe funkciju vršnog izbojka (vrha) što se vidi i sa crteža. S novom ulogom, grane su poprimile i neuobičajene dimenzije: uzeto cea 50 cm od debla, promjer pojedinih jačih grana iznosi i do 40 centimetara. Inače, ova gorostasna jela izrasla je u šumi bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) na nadmorskoj visini od 1.020 m; na srednje nagnutom terenu sjeverozapadne ekspozicije, na staništu II boniteta. Ing. Cvetko štanfelj |