DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 53     <-- 53 -->        PDF

Za spomenute sastojine bijele vrbe isti autor navodi: »Usprkos ekstenzivnom
načinu uzgoja u sastojinama bijele vrbe postižu se veoma veliki prinosi
— prosječni prirast u doba sječe 10—15 m3/ha, tekući godišnji prirast
u doba kulminacije od 40—50 m3/iha. Prosječna tehnička vrijednost drvne
mase po odbitku otpada: trupaca 15%, celuloznog drveta 75%, a ogrjevnog
drveta 10%.«


5. ZAKLJUČCI
1.
Postoje značajne genotipske razlike među uzgojenim klonovima s obzirom
na bujnost rasta i sposobnost preživljavanja u uvjetima Lonjskog
polja, kod starosti od 6 godina. Najbolje rezultate su postigli klonovi
koji su po sistematskoj pripadnosti najbliži bijeloj vrbi (Salix alba L.).
2.
Visoka specijaliziranost stablastih vrba u smislu adaptibilnosti na pojedine
stanišne prilike, te vrlo izražene genotipske razlike među uzgojenim
klonovima s obzirom na debljinski, visinski, odnosno volurrmi prirast,
upućuju na važnost i potrebu novih istraživanja. Nastavak istraživanja će
omogućiti izbor većeg broja klonova visoke produktivnosti i dobre adaptibilne
sposobnosti za staništa gdje od pridode dolazi bijela vrba ili pak
na onim staništima gdje ekstremno nepovoljne edafske, hidrološke i klimatske
prilike na području naših nizinskih šuma, onemogućuju uspjevanje
ostalih vrsta listača.
3.
Rezultati ovog klonskog testa ukazuju na činjenicu, da su stablaste vrbe
pogodne za pošumljavanje čistina u šumama Posavine u cilju proizvodnje
drvne mase, te stvaranju povoljnijih uvjeta za pridolazak gospodarski
važnijih vrsta listača.
4.
Pojedini klonovi »Podravske provenijencije«, koji su pokazali slabu adaptacionu
sposobnost u uvjetima Lonjskog polja, ali visoku produktivnost
i u ovakvim nepovoljnim uvjetima, biti će reproducirani te uneseni u
klonske testove na manje vlažne terene, posebice na području Podravine.
5.
Iskustvo s klonom Br. 1-B, koji je nakon pete vegetacijske periode pokazao
najveću produktivnost, da bi na početku šeste vegetacije 90% stabala
ovog klona stradalo od vjetroizvala, upućuje nas na opreznost u smislu
konačnog suda o podobnosti nekog klona za uzgoj na određenom staništu.
LITERATURA


1.
Anić, M. (1959): Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrsta
drveća brzog rasta u našim krajevima. Šum. list, str. 229.
2.
Dekanić , I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridodlazak i uspjevanje
šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šum. pokuse
15, str. 5—118.
3.
Dekanić , I. (1967): Utjecaj podzemne vode na uspjevanje Populus euramericana
f. serotina pri plantažnom uzgoju na spačvanskom području. Topola
61/64, str. 65—94.
4.
Dekanić , I. (1969): Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski činioci
uspjevanja nekih eurameričkih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska. Šum.
list 11/12, str. 363/386.
5.
Dekanić , I. (1971): Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim
sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih
voda. Savjetovanje o Posavini, str. 275—282.