DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Za spomenute sastojine bijele vrbe isti autor navodi: »Usprkos ekstenzivnom načinu uzgoja u sastojinama bijele vrbe postižu se veoma veliki prinosi — prosječni prirast u doba sječe 10—15 m3/ha, tekući godišnji prirast u doba kulminacije od 40—50 m3/iha. Prosječna tehnička vrijednost drvne mase po odbitku otpada: trupaca 15%, celuloznog drveta 75%, a ogrjevnog drveta 10%.« 5. ZAKLJUČCI 1. Postoje značajne genotipske razlike među uzgojenim klonovima s obzirom na bujnost rasta i sposobnost preživljavanja u uvjetima Lonjskog polja, kod starosti od 6 godina. Najbolje rezultate su postigli klonovi koji su po sistematskoj pripadnosti najbliži bijeloj vrbi (Salix alba L.). 2. Visoka specijaliziranost stablastih vrba u smislu adaptibilnosti na pojedine stanišne prilike, te vrlo izražene genotipske razlike među uzgojenim klonovima s obzirom na debljinski, visinski, odnosno volurrmi prirast, upućuju na važnost i potrebu novih istraživanja. Nastavak istraživanja će omogućiti izbor većeg broja klonova visoke produktivnosti i dobre adaptibilne sposobnosti za staništa gdje od pridode dolazi bijela vrba ili pak na onim staništima gdje ekstremno nepovoljne edafske, hidrološke i klimatske prilike na području naših nizinskih šuma, onemogućuju uspjevanje ostalih vrsta listača. 3. Rezultati ovog klonskog testa ukazuju na činjenicu, da su stablaste vrbe pogodne za pošumljavanje čistina u šumama Posavine u cilju proizvodnje drvne mase, te stvaranju povoljnijih uvjeta za pridolazak gospodarski važnijih vrsta listača. 4. Pojedini klonovi »Podravske provenijencije«, koji su pokazali slabu adaptacionu sposobnost u uvjetima Lonjskog polja, ali visoku produktivnost i u ovakvim nepovoljnim uvjetima, biti će reproducirani te uneseni u klonske testove na manje vlažne terene, posebice na području Podravine. 5. Iskustvo s klonom Br. 1-B, koji je nakon pete vegetacijske periode pokazao najveću produktivnost, da bi na početku šeste vegetacije 90% stabala ovog klona stradalo od vjetroizvala, upućuje nas na opreznost u smislu konačnog suda o podobnosti nekog klona za uzgoj na određenom staništu. LITERATURA 1. Anić, M. (1959): Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrsta drveća brzog rasta u našim krajevima. Šum. list, str. 229. 2. Dekanić , I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridodlazak i uspjevanje šumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šum. pokuse 15, str. 5—118. 3. Dekanić , I. (1967): Utjecaj podzemne vode na uspjevanje Populus euramericana f. serotina pri plantažnom uzgoju na spačvanskom području. Topola 61/64, str. 65—94. 4. Dekanić , I. (1969): Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski činioci uspjevanja nekih eurameričkih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska. Šum. list 11/12, str. 363/386. 5. Dekanić , I. (1971): Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnim sastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnih voda. Savjetovanje o Posavini, str. 275—282. |