DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Od posađena 34 klona rezultati izmjera su dani za 24 klona i to iz razloga što se 10 klonova u uvjetima Lonjskog polja uopće nije moglo održati. Klonovi koji se nisu mogli održati bili su s područja rijeke Drave (7 ili 70%), 2 s područja Save te jedan s područja Dunava. Od ostalih klonova vrba, koji nisu sađeni u rapeticijama Tab 6—3 do 6—6, spomenimo iz Tab. 6—4 klon V-30, a iz Tab. 6—4 i 6—5 klonove V-37, V-39, V-40 i MB-25. Najbolje rezultate postigao je klon MB-25, drvna zaliha u šestoj godini iznosi 106,65 m;i/ha, tekući godišnji prirast u petoj godini 51,75 m3/ha, srednji prsni promjer nakon šest vegetacija iznosi 15,10 cm, dakle nešto manje od iklona BR-1B iz Tab. 6—2, čiji je srednji prsni promjer 15,50 cm. Prosječna visina ovoga klona 10,43 m nešto je veća od klona BR-1B koja iznosi 9,18 m. Ovaj klon odabran je u Limbušu, Podravina. Od ovog klona na pokusnom objektu (vidi Tab. 6—5) posađeno je 20 sadnica. Petogodišnji rezultati obračunati su na temelju preostalih 7 stabala, a šestogodišnji na temelju samo četiri stabla. Vrijednost dobivenih rezultata umanjuje baš ta činjenica što se temelje na malom broju stabala. Stabla ovog klona su pravna, s izraženim visinskim prirastom, ne preširoke, ali vrlo rijetke krošnje. I deblje grane od par centimetara moguće je jednim zahvatom ruike prekinuti. Klononvi V-30, V-37, V-39 i V-40 nakon 6 vegetacija u pokusnom objektu postigli su drvnu zalihu od 84,65 ms/ha (V-39) do 93,10 rnVha (V-40). Klon V-40 (Salix alba L.) selektiran je na području šumarije Lipovljani, lokacija Osmanovo polje. Ovaj klon je vrlo uspješno odolijevao visokoj poplavnoj vodi, ledu i divljači, tako da je od 22 posađene sadnice nakon 6 vegetacija ostalo 19 stabala. Stabla su mu pravna, krošnja gusta, ne preširoka, grane tanke s malim kutom inseroije, nisu lomljive. Prema rezultatima mjerenja ovaj klon je nakon 6 vegetacija postigao srednji prsni promjer 14,52 cm, prosječnu visinu 9,63 m, tekući godišnji prirast u 5 god. 42,02 m3/ha, a drvnu zalihu 93,10 m3/ha. Tijekom 1973. i 1974. god. ovaj će klon biti reproduciran u većim količinama, pa će ga se s ostalim produktivnijim klonovima uzgojiti u pokusnim objektima na drugim lokacijama. I klonovi V-30, V-37 i V-39 postigli su približno jednake rezultate kao i klon V-40. Za temperaturne odnose ispitivanog područja može se reći da su manje više povoljni. Iz podataka o klimi vidljivo je da više od polovice godišnjih oborina padne u vrijeme vegetacijskog perioda, međutim, u pojedinim godinama 1967, 1968, a vjerojatno i 1973. god. oborine u vegetacijSkom periodu nisu ravnomjerno raspoređene što se nepovoljno odražava na prirast. Tlo pokusnog objekta pripada tipu mineralno močvarno vlažno glej tlo, duže vremena plavljeno. Poplavna voda na pokusnom objektu dosiže i preko 2 m dubine, a zavisno od vremenskih prilika pojedinih godina zadrži se od jeseni do druge polovice travnja. Iz rezultata pedoloških analiza može se zaključiti da hranidbena komponenta istraživanoga tla nije ta(ko oskudna, dok su fizikalna svojstva znatno lošija. Ova tla su hladna, kroz duži period presaturirana vodom, nedovoljnog kapaciteta za zrak, nepropusna su zbog velikog učešća čestica gline u mehaničkom sastavu, a u sva tri istraživana profila do dubine 80—100 cm teksturna oznaka je teška glina. |