DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Promjeri sadnica računati su iz opsega, ikoji je mjeren u prsnoj visini savitljivom čeličnom vrpcom. Visine su u prve četiri godine -mjerene direktno letvom, a u petoj i šestoj godini Blume-Leiss-ovim hipsometrom. Drvna masa po hektaru, u prve četiri godine, utvrđena je analizom modernih stabala, posebno za svaki klon. Modelna stabla za svaki iklon odabirana su na temelju unaprijed obračunatog srednjeg prsnog promjera i prosječne visine. U petoj i šestoj godini drvna masa po hektaru također je utvrđena pomoću modelnih stabala. Volumen modernih stabala obračunat je dvostrukom interpolacijom iz dvoulazeih tabela za bijelu vrbu (Ž u f a, 1963). Na .tlu nisu vršeni nikakvi agromeliorativni zahvati, pa te činjenice kod interpretacije dobivenih rezultata treba imati na umu. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA Startno uspijevanje (debljinski, visinski i volumni rast i prirast) prikazano je u Tab. 6 do 6—6. Budući su samo iklonovi redni broj 1—7 postavljeni u pokusu u tri repeticije, promatrali smo dobivene rezultate iz Tab. 6 do 6—2. Iz rezultata istraživanja proizlazi da spomenutih sedam klonova stablastih vrba postižu maksimalni debljinski d volumni prirast u petoj godini što se pokazuje ikao pravilnost i kod svih ostalih klonova, uz razmake sadnje 3 X 3 m. Očite su razlike (u podacima) između pojedinih klonova. Najbolje rezultate postigao je klon BR-IB 4,96 cm. debljinskog i 48,42 m-Vha volumnog prirasta u petoj godini. Slijedi iga klon 11/1 s 3,80 cm debljinskog i 32,69 m3/ha volumnog prirasta u istoj godini. Preostali pet iklonova postigli su znatno niže rezultate od spomenutih. Prema podacima iz iste tabele svi klonovi postigli su i maksimum godišnjeg visinskog prirasta, i to iklonovi BR-IB 1,36 m i 11/1 1,27 m u petoj godini, a preostalih pet klonova u četvrtoj godini. Poučeni iskustvom kod topola (K o v a č i ć, 1973) a i kod drugih vrsta drveća, godišnji visinski prirast, pored ostalih faktora, ovisan je o količini i rasporedu oborina unutar vegetacijskog perioda. Iz meteoroloških podataka istraživanog područja, s kojima raspolažemo, vidimo da se u 1967. i 1968. g. unutar vegetacijskog perioda pojavljuju i periodi suše. Za predpostaviti je da su vrbe na pokusnom objektu i protekloj 1973. g. trpile od suše, kada su u ljetnim mjesecima bili duži periodi bez kiše. Zbog navedenih razloga, može se predpostaviti postojanje i ´takove mogućnosti, da ukoliko nastupajućih godina budu povoljnije klimatske prilike da bi pojedini klonovi mogli postići i veće godišnje visinske priraste od do sada izmjerenih. Prema literaturi (U bend a Mold na 1966, Krstinić i Vidakov i ć 1971) kod razmaka 2 X 2 m, debljinski prirast kulminira već u drugoj godini, da bi u sedmoj godini starosti pao na 4 mm. Što se tiče debljinskog prirašoivanja mogli smo konstatirati da je za proteklo razdoblje od 6 g., a kod razmaka sadnje 3 X 3 m kulminacija nastupila u 5 g., što se može konstatirati kod gotovo svih klonova. Kako je debljinski prirast u jakoj mjeri uvjetovan i gustinom sklapa, a za predpostaviti je da kod razmaka sadnje od 3 X 3 m debljinski prirast neće pasti na tako niski iznos, kao što je to bio slučaj kod razmaka sadnje 2 X 2 m. |