DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 39 <-- 39 --> PDF |
3. METODA RADA Pokus je osnovan u jesen 1967. god. sadnjom sadnica vrbe, starosti 2/2, u razmacima sadnje 3 X 3 m, na površini 1,23 ha. Reznički materijal potječe dijelom s područja SR Hrvatske (Podravina, srednja Posavina, okolica Zagreba), a sabran je od fenotipski najboljih stabala u prirodnim populacijama bijele vrbe (Salix alba L.). Dio rezničkog materijala potječe iz populacije bijele vrbe s područja Dunava, dok su klonovi S. alba var. calva (V31), S. alba sanquinea (29) i S. alba ruttiliana (110) alohtonog porijekla. U genetskom pogledu uzgojeni klonovi u većini slučajeva pripadaju bijeloj vrbi (S. alba L.), hibridima bijele i krhke vrbe (S. alba X S. jragilis) Fi ili Fs odnosno Fn generacije, koji su spontano nastali u prirodnim populacijama bijele vrbe (Krstinić , 1967), te krhkoj vrbi. Prema tome možemo sa sigurnošću reći, da smo ovim klonskim testom obuhvatili dobar dio varijabiliteta prisutnog u našim prirodnim populacijama bijele vrbe. Od uzgojena 34 klona, sa 7 klonova postavljen je pokusni objekt kao blok sistem sa slučajnim rasporedom tretiranja u tri repeticije. Preostalih 27 klonova, zbog nedovoljnog broja uzgojenih sadnica, posađeno je na pokusnoj plohi bez repeticija i to u onolikom broju sadnica s koliko smo raspolagali u rasadniku. Iako na temelju rezultata koje postignu ti klonovi, ne možemo donositi neke sigurnije zaključke, njiih smo posadili orijentacije radi, jer ukoliko koji od njih postigne zapaženije rezultate u tom slučaju može poslužiti kao reprodukcioni materijal za daljne pokuse. Kod postavljanja pokusnog objekta rukovodili smo se, da se on osnuje po našoj ocjeni, na najlošijem terenu u nizu. Sadnja je vršena u jame promjera 60 cm, dubine 60—70 cm, koje su kopane traktorskom bušilicom. Na tlu nisu vršene nikakove pripreme — oranje, površinska odvodnja ili slično, a kod sadnje nije dodavano startno gnojivo. Na sadnicama prije sadnje porezani su svi postrani izbojci kod čega se je vodilo računa da vršni izbojak bude sačuvan. Korjenov sistem je toliko prikraćen, kako bi sadnicu mogli nesmetano staviti na dno rupe. Okolo pokusa, na istom razmaku, posađen je jedan red kao zaštitni. Jedanput godišnje, tijekom prve dvije godine i to početkom lipnja, obrezivani su izdanci (živici) iz donjeg dijela sadnica na svim uzgojenim klonovima, do maksimalno 1/3 visine stabalca. Također je vršena i zaštita pokusnog objekta kemijskim preparatom »Arbin«. Praćenje rezultata uspijevanja klonova u pokusu vršeno je ikroz razdoblje od 6 godina, i rezultati su obrađeni. Za 7 klonova, ikoji su postavljeni kao blok sistem sa slučajnim rasporedom tretiranja u 3 repeticije, izvršena je analiza varijanci s obzirom na postignute drvne zalihe (po 1 ha kod starosti od 5 godina iz razloga, jer je najproduktivniji klon u ipofkusu BR-1B (S. alba L.) na početku 6 vegetacije stradao od vjetroizvala u sve tri repeticije (od 90 zasađenih sadnica preostalo je 10 kom ili 11%). Nakon završene sadnje, sadnice smo prstenovali crvenom uljanom bojom 1,3 m iznad tla, kako bi promjer mogli mjeriti uvijek na istom mjestu. |