DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Okučani Međustrugovi 112,04 Nova Gradiška Ključevi 169,43 Nova Kapela Radinje 232,23 Ukupno : 4.162,52 Samo ove površine od preko 4.000 ha nameću se same od sebe da ih se privede šumskoj proizvodnji, jer u cjelini uzevši predstavljaju jednu veću gospodarsku jedinicu. Ako ovim površinama, koje su već u posjedu šumarstva, pridodamo nove čistine, koje će nam tokom regulacije, arondacijoni površina, a i nakon njenog završetka vjerojatno biti dane na korištenje, onda možemo konstatirati da istraživanja što povoljnije tehnologije za pošumljavanje ovih čistina nisu preuranjena. Ovo tim više što za ovakove teške terene, u nama dostupnoj literaturi, nismo pronašli provjerena rješenja. Prema Dekanic u (1969) za privođenje takovih površina intenzivnim šumskim kulturama najpovoljnije su listače kojima ekološki uvjeti Posavine najbolje odgovaraju. To su u prvome redu vrbe i topole. Pošto se gornja Posavina, kako navodi isti autor, smatra manje povoljna za uzgajanje euroameričkih topola od Podravine i Podunavlja, to i taj navod potvrđuje ispravnost orijentacije na vrbu. Nadalje opće je poznato, da vrba kao pionirska vrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano ili tvori manje ili veće čiste sastojine. Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje riječ, nalaze se u ravnici. Međutim iako su te površine manje više blago valovite, ili gotovo ravne, često puta s vrlo malim razlikama u nadmorskim visinama, ekološke i druge prilike su od slučaja do slučaja vrlo različite. Pretpostavlja se da su tla Posavine vrlo heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim reliktnim nanosima donijetih vodom u nizinu s Moslavačkih i Bosanskih planina, kao i nanosa koje je taložila rijeka Sava. Prema Dekanic u (1962) boniteti tala su u vrlo uskoj vezi s konfiguracijom terena, podzemnom vodom, učestalosti, zadržavanju i dubini poplavnih i oborinskih voda. Imajući na umu naprijed spomenuto, teško je pretpostaviti da postoji takav jedan univerzalan klon vrbe, koji bi davao dobre rezultate i opravdao ulaganja na tako velikom prostranstvu. Svakako je više vjerojatno da će za odgovarajuće lokalitete (manje ili veće) budućim istraživanjima biti potrebno pronaći, ili proizvesti nove odgovarajuće klonove vrba. Ako ovome dodamo, da nemamo provjerenih podataka kakav će sadni materijal — s obzirom na starost i dimenzije sadnica — dati najbolje rezultate, koji razmak i dubina sadnje, da li čiste kulture, ili u konsocijaciji s drugim listačama (poljski jasen, crna joha i druge), do koje mjere će se isplatiti eventualni agrotehnički zahvati — oranje, fertilizacija i dr., onda vidimo da je problematika vrlo kompleksna. Poznato je da šume Posavine pripadaju među najvrednije šume u našoj Republici, te da predstavljaju ogromnu sirovinsku bazu. Privođenjem ovakovih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti smo tu sirovinsku bazu znatno povećati. |