DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dom i ne traju uvijek jednako dugo. Oni se stalno mijenjaju zbog raznolikosti predmeta rada i radnih uvjeta. Promjenljive intervale odredili smo pomoću tabele slučajnih brojeva. Momente opažanja utvrdili smo pomoću »kumulativnog vremena« na kronografskoj snimci. Postupičnim povećavanjem »kumulativnog vremena« za određeni interval, od početka prema kraju radnoga dana, utvrdili smo momente opažanja. Pomoću šifriranih radnih zahvata u kronografskoj snimci, utvrdili smo što se je događalo u momentima opažanja. Osmotreno smo evidentirali u posebni obrazac tako da se rezultati multimomentnog snimanja mogu komparirati s odnosnim rezultatima kronografskog snimanja. 3. OBRADA SNIMLJENIH PODATAKA Obrada snimljenih podataka obuhvaća provjeru snimljenih podataka, izradu pregleda podataka dobivenih snimanjem rada različitim metodama, utvrđivanje strukture snimljenog radnog vremena, utvrđivanje ukupnih normalnih vremena po jedinicama drvnih sortimenata te utvrđivanje potrebnih brojeva opažanja za dobivanje rezultata s jednakom vjerojatnošću i preciznošću. Snimljene podatke provjerili smo na slijedeći način: Za svaki list snimanja, a zatim i za svaki dan snimanja metodom kronografije — utvrdili smo ´kontrolno vrijeme d sumu vremena trajanja. Razlike između kontrolnog vremena i sume vremena trajanja bile su ispod ± 0,85%. Na osnovi sume vremena trajanja izračunali smo ukupni broj mogućih opažanja uz primjenu ekvidistantnih intervala od 50 stotinki i od 1 minute. Pomoću tabele slučajnih brojeva utvrdili smo ukupni broj opažanja uz primjenu promjenljivih intervala. Uporedbom mogućeg broja opažanja i sume izvršenih opažanja u zadanom razdoblju — utvrdili smo da su odnosni iznosi jednaki, a to znači da su sume izvršenih opažanja točne. a) Pregled podataka dobivenih snimanjem U tabeli 1 dali smo pregled snimljenih podataka metodom kronografije i navedenim varijantama multimomentne metode. U tom pregledu prikazali smo trajanja snimanja, brojeve mjerenja i brojeve opažanja, najmanje i najveće intervale snimanja i opažanja te brojeve informacija koje donose snimljeni podaci. Iz tog pregleda vidi se da je broj opažanja pri multimomentnom snimanju nekoliko puta veći od broja izvršenih mjerenja vremena trajanja kronografskom metodom. To znaci da je snimatelj, pri snimanju rada multimometnom metodom, nekoliko puta više okupiran snimanjem — nego pri snimanju kronografskom metodom. Pri snimanju kronografskom metodom pak mjerenje vremena i evidentiranje izmjerenih podataka — složenije je od onog pri snimanju multimometnom metodom. Evidentirani podaci kronografskog snimanja i multimomentnog snimanja — ne donose isti broj informacija o snimljenom radu. Evidentirani podatak ´kronografskog snimanja donosi slijedeće informacije: 1) što se događa, 2) na ikome stablu se odvija aktivnost, 3) na kome dijelu stabla se |