DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-3/1975 str. 109     <-- 109 -->        PDF

čekaju na realizaciju. 5. Za daljnje istraživačke
studije i planove grad odobrava
325 st, din. 6. Za održavanje i uređenje
Medvednice u površini od 24.000 ha napose
sljemenskog dijela, grad izdvaja godišnje
120 milijuna st. dinara. I konačno


7. osniva se Odbor za izgradnju Medvednice
sa zadatkom da pripremi društveni
dogovor o usklađivanju interesa, radova
i korišćenju, kao i financiranju ove parkšume.
REVITALIZACIJA MAKSIMIRA


Maksimirska šuma i perivoj, koji su
osnovani još početkom 1843 g., nezamjenjivi
su i sastavni dio Zagreba. U MŠK
objavljenoj u Š. L. br. 7—9/74 već smo
bili iznijeli prijedlog arh. ing. Z. Kanija


o potrebi odvajanja gospodarskog dijela
i spajanja parkovnog dijela Maksimira,
u površini od 195 ha, u jednu cjelinu.
Mnogi smatraju da sadašnji smještaj Zoološkog
vrta — u srcu ovoga perivoja —
predstavlja najfrontalniji napadaj na
Maksimirski park. Predlaže se žurno preselenje
Zoološkog vrta negdje u bližu okolicu
Zagreba (razumljivo povezano s
autobusnom prugom), tim više što je
njegovo širenje zaustavljeno! U međuvremenu
je zagrebačka općina imenovala
Inicijativni odbor za revitalizaciju perivoja
od 10 članova. U odbor su — uz predstavnike
društvenih i političkih organizacija
— ušli: veterinar dr. A. Lukšić (direktor
»Dinama«), ing. V. Jurčić, agronom
i predstavnik Polj. fakulteta i šumari:
ing. M. Novaković (dir. Poslov. udr.
privred. šum. organizacija) i mr. ing. Š.
Meštrović (ŠF — Zagreb).
MEDVJEDI PROTESTIRAJU


U raspravu o zagrebačkoj Medvednici
»upleo« se je i »Kerempuh« i u br. 12/75
donosi:


Skupina medvjeda-štetočinja,
koja je morala biti upućena
na izdržavanje kazne na Medvednicu,
obratila se molbom
na Gradsku skupštinu, zahtjevajući
ili smrt ili deportaciju
u neki kraj, u kojem postoje
uvjeti, da se kako-tako preživi.


DANAS AKTIVAN —


SUTRA RADIOAKTIVAN!


U Biblisu nedaleko od Darmstadta u
Zapad. Njemačkoj puštena je u pogon
najveća atomska centrala na svijetu s


reaktorom od 1.200 megavata energije.
Građani ovog malenog zaseoka su bez riječi
i protesta pristali da im svinjci, povrtnjaci
i peradarnici budu uz kuću i da
im prvi susjed bude ova divovska NE.
Nijemci grade užurbano ovakove centrale.
One su rezultat sadašnjih visokih cijena
nafte, a i zbog bojazni da bi se naskoro
mogla današnja nalazišta »tekućeg
zlata« iscrpsti. Za slijedeće 3 godine u
radu su daljnjih 11 postrojenja NE s nešto
oko 3.500 megavata struje, dok se za
slijedećih tri godine planira i traži lokacija
za daljnjih 20 NE. Užurbana izgradnja
NE opravdava se što nisu uspjeli napori
da se pronađe postupak za aktiviranje
ugljena u tekućinu, planovi o iskorišćivanju
sunčeve energije i poteškoće oko
veće upotrebe zemnog plina.


*


Međutim za graditelje NE nastali su u
Zap. Njemačkoj crni dani! Gradnja NE
u mjestu Wyhl kraj Obadenwurtenberga
nedavno je morala biti obustavljena, jer
je preko 25.000 stanovnika ovoga gradića
i okolnih sela zaposjelo gradilište i utaborilo
se u šatorima i barakama, te fizički
omelo svaku gradnju i prilaz građev.
mehanizaciji. Stanovništvo se boji za
svoju životnu egzistenciju ne samo uslijed
zagađenosti, straha od eksplozije, zamračenja
sunca uslijed isparavanja i magle,
trajnog povećanja temperature voda
rijeke Rajne, pad kvalitete njihovih vina
i sličnih poteškoća, koje izaziva ovaj »đavolji
« izum. Nisu pomogla nikakova uvjeravanja,
da će reaktor biti okružen
s 2 m debelim betonskim zidom, a krov
izgrađen od 60 cm debelim armiranim betonom
od beton, željeza 0 30 mm. Nije
pomogla niti tvrdnja da je teoretska mogućnost
zračenja 1:10,000.000, dok je od
udara groma 1:1,000.000. Jer bolje je danas
aktivan nego sutra radioaktivan!


TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACA


Savez IT šumarstva i drvne industrije
Hrvatske izdao je novo — praktično —
izdanje Tablica za izračunavanje kubnog
sadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2
decimale, a za promjere 0 10—120 cm
i dužine od 0,1—10 metara. Brojke u tablicama
tiskane su u 2 boje (promjeri
trupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji).
Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnog
formata 14x23 cm i u tvrdom — kartonskom
— povezu. Ove praktične tablice
namijenjene su šumarskom i drv. industrijskom
tehničkom osoblju, šumarijama,
šumskim gospodarstvima, drvno-in


107